DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 113 <-- 113 --> PDF |
traktora pri privlačenju drva iz prorednih sastojina ukazala je na razlike između tipova traktora. Adaptirani poljoprivredni traktor Steyr 9078 u nizinskim uvjetima, IMT 558 u brdskim uvjetima i Torpedo 75A u svim uvjetima rada odlikuju se dobrom učinkovitosti. Zglobni traktori imaju veće učinke u brdskim i nizinskim uvjetima od adaptiranih poljoprivrednih traktora, s tim što svojim tehničkim značajkama udovoljavaju postavljenim ekološkim zahtjevima. Krpan Ante, Porsinsky Tomislav, Zečić Željko, Šušnjar Marijan: Timber forwarding from thinning stands (Izvoženje drva iz prorednih sastojina) Pri eksploataciji nizinskih i prigorskih jednodobnih šuma Hrvatske, česta je primjena izvoženja drva. Pri izvoženju drva teret je potpuno od tla, pa se svladavaju samo otpori kotrljanja. Izvoženje drva modernim mehaničkim sredstvima u Hrvatskoj naslanja se na dugu, tradicijsku uporabu životinjsko-kolske zaprege. U vremenu snažnog ulaska mehanizacije u eksploataciju šuma nakon 1960. godine, uz traktore se počinje primjenjivati domaći sklop traktor-(polu)prikolica s dizalicom i vitlom tzv. traktorska ekipaža. Istovremeno se uvoze forvarderi (1971) za izvoženje drva pretežito u nizinskim područjima. Danas se drvo izvozi forvarderima i traktorskim ekipažama. Osim na izvoženju, forvarderi i traktorske ekipaže mogu se upotrijebiti i u polufazi prijevoza na kraćim udaljenostima, čime se isključuje pretovar na pomoćnom stovarištu. Primjena forvardera i traktorskih ekipaža na izvoženju drva uvjetovana je sortimentnom metodom izradbe drva. U radu su prikazani rezultati istraživanja izvoženja drva iz prirodnih prorednih sastojina. Uspoređen je rad tri traktorske ekipaže (Pionir, FMV, Steyr) i forvardera Timberjack 1210. Učinkovitost izvoženja drva obuhvaćenih sredstava rada analizirana je metodama studija rada i vremena, kroz slijedeće eksploatacijske značajke vozila: obujam tovara, prosječne brzine kretanja vozila po bespuću i stovarištu, utrošcima vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu te dodatno vrijeme. Traktorske ekipaže ostvarile su obujam tovara u opsegu od 3,3 mVturi (Steyr) do 3,8 mVturi (Pionir), dok je kod forvardera Timberjack 1210 obujam tovara iznosio 9,2 mVturi. Prosječna brzina kretanja po bespuću neopterećenih i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu od 2,75 km/h (FMV) do 4,09 km/h (Steyr), dok je kod forvardera Timberjack iznosila 3,72.km/h. Prosječna brzina kretanja po pomoćnom stovarištu neopterećenih i opterećenih traktorskih ekipaža, kretala se u rasponu od 4,23 km/h (FMV) do 6,36 km/h (Steyr), dok je kod forvardera Timberjack iznosila 4,09 km/h. Timberjack 1210 ostvario je dvostruko manji utrošak vremena rada na sječini i pomoćnom stovarištu (31,29 min/turi) od traktorskih ekipaža, kod kojih se utrošak ove grupe radnih sastavnica kretao u rasponu od 48,99 min/turi (Steyr) do 74,2 min/turi (Pionir). Za sve istraživane traktorske ekipaže utvrđeno je jedinstveno dodatno vrijeme od 24,5 %, dok za forvarder Timberjack 1210 ono iznosi 18 % od efektivnog vremena. Navedene različitosti eksploatacijskih značajki istraživanih sredstava rada, odrazile su se na njihovu učinkovitost i troškove izvoženja obloga drva. Prema rezultatima istraživanjima, forvarder Timberjack 1210, je, iako namijenjen za rad u sječinama glavnog prihoda, najdjelotvornije sredstvo rada. Po učinkovitosti među traktorskim ekipažama prednjači Steyr, dok su Pionir i FMV skoro podjednake učinkovitosti. Međutim, zbog odnosa učinkovitosti i troškova rada, ekonomičnije je izvoziti drvo traktorskim ekipažama FMV i Steyr, jer ekipaža Pionir postiže najviše troškove po jedinici izvezenoga drva. Ovo istraživanje potvrdilo je sud o tehnološkoj zastarjelosti ekipaže Pionir, te mogućnost i isplativost izvoženja drva iz starijih prorednih sastojina forvarderom Timberjack 1210. Dragutin Pičman & Tibor Pentek: Damages of skid trail in skidding log by a skidder LKT 80 (Oštećenja traktorskih vlaka pri privlačenju obloga drva traktorom LKT 80) Fino otvaranje šuma sekundarnim šumskim prometnicama - traktorskim vlakama, neophodno je za ekonomski, ekološki, okolišno i potrajno orijentirano intenzivno gospodarenje šumskim ekosustavima. Traktorske vlake su, iako predstavljaju svojevrsnu destrukciju prirodnog okoliša, neophodna sastavnica eksploatacije šuma kada se pri privlačenju obloga drva koriste traktori. Mreža traktorskih vlaka mora zadovoljiti sljedeća dva uvjeta: smanjenje srednje udaljenosti privlačenja uz omogućavanje pristupa traktora u sječinu, te povećanje brzine vožnje traktora a time i njegove učinkovitosti, smanjenje šteta u šumi, kako ozljeđivanja pomlatka, tako i preostalih starijih dubećih stabala, ali i sabijanja tla te njegova oštećivanja. Pri tomu se javljaju i dvije vrste šteta: štete na traktorskim vlakama te štete u sastojini. Gradnjom traktorskih vlaka štete se višemanje lociraju na vlake i na šumsko područje oko njih, dok bi inače nastajale na čitavoj radnoj površini (sječini). U brdskim prebornim šumama Republike Hrvatske vrlo rijetko traktorska vlaka nastaje višekratnim prijelazom traktora po istom tragu; puno češće se traktorske vlake moraju graditi. U oba se slučaja oštećuje ili uništava travnati pokrov, listinac ili humus. Pri gradnji traktorskih vlaka razaramo stijene, guramo ih s trase vlake, a često puta rastresemo i temeljnu geološku podlogu. Kasnijom vučom traktorima po vlaci, na njoj nastaju oštećenja od kotača traktora, ali i od trupaca koji p.ri vuči ruju tlo i guraju ga po vlaci. Tim djelovanjem deformira se planum, te nastaju preduvjeti za erozijske procese; razrahljuje se podloga, nastaju oštećenja u kojima se sakuplja i usmjeruje voda. |