DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 111 <-- 111 --> PDF |
vatsku državu i njezino šumarstvo, a poslovi koje treba obavljati trajat će izuzetno dugo. 2. Šumski pokrov na mediteranskom krškom području Hrvatske, iako gaje čovjek snažno devastira, čini i dalje neprocijenjeno nacionalno bogatstvo ne samo za ovu, nego i buduće generacije. Njegova vrijednost temelji se na općekorisnim funkcijama i proizvodnji drvne mase. S obzirom da potrošnja drveta u svijetu neprekidno raste, te daje njegova proizvodnja limitirana u prvom redu čimbenikom zemljišta, onda mediteransko područje krša sa svojih 400.000 hektara neobraslih šumskih površina predstavlja ogroman zemljišni potencijal za proizvodnju drvne mase. Ostavljati to zemljište i dalje neiskorišteno bilo bi ekonomski neopravdano i društveno neodgovorno. 3. U svrhu očuvanja poljoprivrednog i šumskog zemljišta na kršu, kao temeljnog prirodnog bogatstva na kojemu se odvija većina ekoloških i socio-ekonomskih procesa, potrebno je posvetiti osobitu pozornost radovima na zaštiti tla od erozije, uređenja bujica, obrani od poplava i uređenju hidromelioracijskog sustava. Nužno je osigurati biološke investicije, jer bez biološke sanacije krajolika i slivnih područja nema učinkovite zaštite. Intervencije u okoliš treba izvoditi na način da se u najvećoj mogućoj mjeri poštuju prirodne osobitosti i zakonitosti. 4. Šumarstvo na kršu pridonosi razvoju ovog područja, a njegovo unapređenje moguće je jedino ako se podižu nove i obnavljaju postojeće šume. Uz tehnologiju podizanja vrlo je važan izbor vrsta i broj biljaka pri pošumljavanju. Kod osnivanja šumskih kultura na kršu nužno je posaditi onaj broj biljaka koji će u što kraćem roku procese regresije preokrenuti u proces progresije sastojine. 5. Istraživanje genetske varijabilnosti i adaptabilnosti vrsta šumskog drveća na kršu od velikog je značaja za uzgajanje šuma i za poboljšanje stabilnosti prirodnih i degradiranih šumskih populacija. S obzirom da je genetska struktura pojedinih vrsta šumskog drveća jako ugrožena i da postoji opasnost da takve vrste izgube dobar dio svoje genetske varijabilnosti, potrebno je sačuvati i zaštititi prirodne genetske resurse, tim više što prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama bolje rezultate u produkciji i preživljavanju postižu prirodne vrste u odnosu na hibride. 6. Zbog boljeg poznavanja biomase šumskih ekosustava na kršu, početna istraživanja strukture biomase alepskog bora, tehnologije eksploatacije i mogućnosti njegove uporabe, svakako treba nastaviti. 7. Na mediteranskom krškom području potrebno je organizirati jedinstven sustav zaštite šuma protiv štetnika i šumskih požara kao najvećeg destabilizatora šumskih ekosustava na kršu, te nakon požara potpuno sanirati, odnosno obnoviti izgorjele površine, pogotovo sastojine alepskog i crnog bora. 8. Zbog zaštite i racionalnog gospodarenja šumskim fondom na kršu, posebna pozornost dana je istraživanju utjecaja ispaše i brsta koza na devastaciju šumske vegetacije i degradacije tla. Na osnovi dosadašnjih znanstvenih spoznaja može se zaključiti da su ekološke i ekonomske vrijednosti oštećenja u šumama hrasta medunca i bijelog graba, koje nastaju ispašom i brstom koza, znatno veće od vrijednosti produkcije mesa i mlijeka koje iste daju. Međutim, napuštene i zakorovljene poljoprivredne površine na kršu postale su veliki problem i mjesta najčešćeg izbijanja i najbržeg širenja požara. Stoga ih opet treba uz pomoć države i vlasnika kultivirati i namijeniti ispaši sitne stoke, i to ispaši pod nadzorom u ograđenim pašnjacima. Na takav način izbjegle bi se moguće štete u šumama i erozija osjetljivog krškog tla, a okoliš i priroda krša postali bi ljepši, bogatiji i protupožarno sigurniji. 9. Lovno gospodarenje na krškom području pruža velike mogućnosti za lovni turizam, za zapošljavanje dijela pučanstva na tom prostoru, za proizvodnju zdrave-prirodne hrane i za komercijalno korištenje napuštenih površina, koje na drugi način ne ostvaruju prihod. Naravno, uvijek vodeći računa da to gospodarenje (korištenje) bude racionalno i da lovna djelatnost ne postane opterećenje stabilnosti ekosustava, koja je s lovnoekonomskog aspekta vrlo labilna i lako izaziva konflikte šumarske i poljoprivredne djelatnosti. Stoga sve navedene mogućnosti treba koristiti u zajedničkom dogovoru s poljoprivredom i šumarstvom, kako bi se što cjelovitije i bolje koristili prirodni resursi. 10. Da bi šumarstvo na kršu moglo na racionalan i učinkovit način podizati, zaštićivati i održavati postojeće prirodne šume, poboljšavati njihov biodiverzitet, potrajnost, stabilnost, produktivnost i sposobnost kvalitetnog i optimalnog pomlađivanja, potrebno je jačati stručnu službu i razvijati znanstveno-istraživački rad, a to moraju potpomagati svi koji žive od gospodarskih i općekorisnih blagodati koje šuma pruža. Šumski ekosustavi, posebice na kršu, ne trpe pogreške, jer svaka pogreška je katastrofalna za okoliš i sve one koji se u njemu nalaze. Prof. dr. sc. Slavko Matić Dr. sc. Vlado Topic |