DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 110 <-- 110 --> PDF |
Prema D. Diminiću, najučestalija je gljiva na obrađenim uzorcima stabala crnog bora Sphaeropsis sapinea. Javlja na oboljenim iglicama, izbojcima različite dobi i granama, uzrokujući njihovo sušenje. Pretpostavlja se da su pojedini abiotski i biotski čimbenici (suša, siromašniji stanišni uvjeti, kukci), uzrokovali stresno stanje borovih stabala i time stvorili povoljne uvjete za razvoji širenje gljive. B. Hrašovec: Potkornjaci i kukcari (Coleoptera: Scolytidae, Anobiidae) hrvatskog priobalja i njihova važnost u zaštiti šuma B. Hrašovec u svom referatu daje prikaz potkornjaka i kukcara na području hrvatske obale i otoka, i ukazuje na njihovu važnost u zaštiti šuma. Od istraživanih potkornjaka najčešće se kao izrazito štetne gljive javljaju vrste iz rodova Blastophagus, Orthotomicus, Isp, Phloeosinus, Hylesinus, Hylastes i Pityogenes, a od kukcara vrste iz roda Ernobius. Najveći brojštetnih vrsta utvrđenje na borovima, čempresima i šmriki, dok se manji brojvrste razvija na autoktonim bjelogoričnim vrstama. Osobitu važnost B. Hrašovec pridaje aspektu zaštite ovih šuma od potkornjaka. Osim klasičnih kulturalnih, fizikalnih i kemijskih metoda zaštite, autor ističe i mogućnost neposredne primjene suvremene biotehničke metode korištenjem agregacijskih feromona. D. J ure i M. Jure : Bolesti i štetočinje crnoga bora (Pinus nigra Arn.) na slovenskom kršu Referat je izložio D. Jure. On daje prikaz najznačajnijih bolesti i štetočina sastojina crnog bora na slovenskom kršu, te šteta koje one izazivaju. Od štetnika najčešće se javljaju: Diprionpini, Neodiprion sertifer, Blastophagus minor, B. piniperda, Pityogenes spp., Ips acuminatus, Isp sexdenatus i Thaumatopoea pityocampa., a od gljiva koje izazivaju sušenje borovih izbojaka i grana, Sphaeropsis sapinea i Cenangium ferruginosum. Prema autorima sušenje borovih izbojaka najrasprostranjenija je bolest crnog bora na slovenskom kršu. M. Jure : Vrste kukaca na požarištima crnog bora (Pinus nigra Arn.) na slovenačkom kršu M. Jure u svom referatu daje prikaz rasprostranjenosti i brojnosti raznih vrsta kukaca na požarištima kulture crnog bora na slovenskom kršu. Istraživanja su provedena u kulturama koje su izgorjele u različitom vremenu i s različitim intenzitetom. Na tim požarištima pronađeni su potkornjaci tipični za oštećene i oslabljene kulture crnog bora, kao što su Ips sexdentatus i druge vrste. Prema M. Jurcu razlike u sastavu vrsta i broju jedinki iste vrste na različitim požarištima ukazuju na razliku u uvjetima mikrostaništa i na intenzitet izgorjelosti pojedinih šumskih kompleksa. Š. Meštrović i Z. Đurđević: Zaštita sadnica kod pošumljavanja Referat je izložio S. Meštrović. On je u referatu obradio metodu zaštite sadnica prilikom pošumljavanja krša koje je dvojako: zaštita plastičnom folijom i zaštita plastičnim lijevkom. Plastičnom folijom prekriva se tlo oko same sadnice i time sprječava isušivanje tla i rast travne vegetacije uz samu sadnicu, a plastičnim lijevkom štiti se biljka od udara vjetra i sunca te povećava količina oborina uz samu sadnicu. Prema autorima, nakon 3-4 godine lijevak i folija se vade, a radi lakšeg vađenja na lijevku je prorez po visini, a na foliji od centra do ruba. M. Nodilo u referatu: Zaštita prirode u službi posjetitelja NP "Mljet", ističe ljepote Nacionalnog parka Mljet u kojem se provodi sustavna zaštita prirode. Radi što boljeg upoznavanja nacionalnog parka postavljene su oznake i karte s opisom ekoloških staza, te panoi koji educiraju posjetitelje o karakteristikama šumskih zajednica, vegetacije, karakteristikama jezera, zaštićenom morskom dijelu, arheološkim lokalitetima, mogućnostima razgledavanja. ZAKLJUČCI sa znanstvenog skupa s međunarodnim sudjelovanjem "Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu", održanog 29. i 30. ožujka 2000. godine u Splitu u organizaciji Znanstvenog vijeća za poljoprivredu i šumarstvo, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Od ukupne površine R. Hrvatske (56.538 km2) na mediteransko krško područje otpada 15.389 km2 ili 27,22 %. Degradiranost šumskih površina opća je karakteristika mediteranskog krškog područja. Gotovo 60 % površina pokrivaju panjače, šikare, makije i kamenjare-goleti, dok visoke šume zauzimaju samo 3,7 %. Vrlo nepovoljna struktura šumskog fonda rezultat je brojnih biotskih i abiotskih čimbenika. Utjecaj čovjeka i njegovih navika devastacije i propadanja šuma, nigdje nije tako jako izražena kao na području Mediterana. To je ujedno i glavni razlog stoje ono ostalo bez šume, a kao posljedica toga je nestanak tla, loša poljoprivredna proizvodnja, ekstremni klimatski uvjeti, jaki erozijski procesi i si. Svi su ti čimbenici razlog, što je nekada u davnoj prošlosti od kvalitetnih šuma visokog uzgojnog oblika crnike i medunca danas ostao samo njihov degradacijski stadij. Veliki zemljišni potencijal krša koji sada leži neiskorišten, a na čijem je pretežitom dijelu jedino moguća šumska proizvodnja, treba aktivirati u interesu ekološkog i gospodarskog razvoja regije i zemlje u cjelini. To je i veliki izazov za hr |