DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1-2, CXXV (2001), 9-18 UDK 630* 622 + 624 - 522 (001) ODNOS DOMINANTNE VISINE, DIMENZIJE SJEČIVE ZRELOSTI I NORMALNE DRVNE ZALIHE U PREBORNIM SASTOJINAMA THE RELATIONSHIP BETWEEN DOMINANT HEIGHT, DIMENSION OF CROP MATURITY AND NORMAL GROWING STOCK IN SELECTION STANDS Mario BOŽIĆ*, Juro ČAVLOVIĆ** SAŽETAK: Prema važećem Pravilniku za uređivanje šuma preborne (raznodobne) šume u Republici Hrvatskoj uređuju se po metodi normala, odnosno prema "Novom sistemu uređivanjaprebornih šuma ". "Novi sistem uređivanja prebornih šuma" Klepac (1961) utemeljuje na Susmel-ovim korelacijama za jelu, Colette-ovim za bukvu te Surićevim bonitetnim razredima. U Susmel-ovim i Colette-ovim korelacijama srednja visina dominantnih stabala onaj je mjerljivi parametar konkretne šume koji predstavlja vezu između šume i njene normale. Normalu bi dakle mogli konstruirati za svaki konkretni slučaj, na temelju izmjerene srednje visine dominantnih stabala. Međutim ovdje nastaje problem snižavanja srednje visine dominantnih stabala (u odnosu na one koje je koristio Klepac): a) uslijed različitog definiranja pojma dominantne visine: b) uslijed smanjenja dimenzija fiziološke zrelosti na dimenziju sječive zrelosti. Autori su u ovom radu istraživali u kojoj mjeri snižavanje srednje visine dominantnih stabala izazvano različitim definiranjem dominantne visine ili izgospodarenošću određenog promjera sječive zrelosti utječe na smanjenje drvne zalihe prema "Novom sistemu ... " konstruiranih normala. Autori su za istraživanja koristili: a) originalne Klepčeve normale za II, II/III i III bonitetni razred korigirane na njemačke debljinske stupnjeve, uz fiziološku zrelost te dimenzije sječive zrelosti od 70 i 60 cm: b) četiri stvarne sastojine: dvije izgospodarene preborne sastojine iz gospodarske jedinice "Milanov vrh " (odsjeci 2b i 13a), kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjevima 77,5 te 62,5 cm, te dvije sastojine prelaznih oblika iz gospodarske jedinice "Crni lug" (odsjeci 39c i 61b) kod kojih raspodjele broja stabala završavaju s debljinskim stupnjem 97,5 cm; ej srednju visinu dominantnih stabala za gospodarsku jedinicu "Belevine" izmjerenu prilikom izrade Programa gospodarenja za g. j . "Belevine ". Dominantne visine definirali su prema Susmelu i Weisen, a u g.j. "Belevi ne " na svakom hektaru površine izmjerili su visinu najvišem stablu, te su srednju visinu dominantnih stabala izračunali kao njihovu srednju vrijednost. Snižavanjem srednje visine dominantnih stabala ili dimenzije sječive zrelosti dolazi do smanjenja drvne zalihe tih uz nove uvjete konstruiranih normala. To smanjenje promatrano po metru visine je gotovo konstanta i iznosi oko II mVha za III bonitet uz dimenziju zrelosti 60 cm, do 16-17 m´/ha na II bonitetu * Mr. sc. Mario Božić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb ** Doc. dr. se. Juro Cavlović, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet, Zagreb |