DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 108 <-- 108 --> PDF |
daju provenijencije koje uspijevaju na flišu (ssp. austriaca iz Italije, var. Ulyrica podrijetlom sa Tare u Crnoj Gori, "Pyramidalis " iz Turske, "Brzac" iz Istre ijedna provenijencija ssp. laricio iz Francuske), a u drugu i treću skupinu spadaju provenijencije koje na flišu imaju slabiji rast (ssp. fenzlii iz Turske, ssp. laricio (dvije provinijencije iz Francuske), ssp. austriaca iz Knina i Vrhovina, te ssp. pallasiana iz Berova i Maleševa u Makedoniji). I kod međurasnih hibrida kod kojih su za muškog roditelja korištena tri stabla korzičkog crnog bora (Pinus nigra ssp. laricio), a za ženskog roditelja stablo austrijskog crnog bora, pokazale su se razlike između pojedinih kombinacija križanja. Na kraju svog izlaganja akademik Mirko Vidaković je zaključio da su u ovom stadiju razvoja biljaka bolje rezultate u produkciji i preživljavanju imale rase crnog bora u odnosu na međurasne hibride. S. Matić, I. Anić, M. Oršanić: Uzgojne značajke mladih sastojina alepskog bora (Pinus halepensis) Referat je izložio I. Anić. U uvodu I. Anić je istakao značaj alepskog bora kao pionirske vrste drveća, vrste koja na mediteranskom krškom području tvori prirodne šume i šumske kulture koje imaju sposobnost stvaranja povoljnih uvjeta, u i na tlu, za povratak autoktone vegetacije šume hrasta crnike. U sklopu opširnih istraživanja šuma alepskog bora, koje provodi Zavod za uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prikazani su i rezultati šumskouzgojnih istraživanja u 5 godišnjem pomlatku alepskog bora na području Skradina. Sastojina je nastala prirodnim pomlađivanjem iz sjemena nakon požara 1992. godine. Ciljevi istraživanja su: utvrditi strukturne značajke pomlatka alepskog bora i optimalan intenzitet njege čišćenjem u razvojnom stadiju pomlatka. Pokus je postavljen na 7 tretiranja, svako sa tri ponavljanja (2000, 5000, 7000, 10000, 15000, 20000 biljaka/ha i kontrola). Prvi rezultati značajni su za šumarsku znanost i praksu. A. Krpan, M. Šušnjar: Proizvodnost alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) u kulturama srednjodalmatinskog područja Referat je izložio M. Šušnjar koji je upoznao sudionike skupa s istraživanjima proizvodnosti alepskog bora u kulturama različite starosti na lokalitetima na području Zadra. Dobiveni rezultati vrlo su interesantni i značajni za šumarsku znanost i praksu. A. Krpan, Ž. Zečić: Struktura biomase nadzemnog dijela stabala alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) Referat je izložio Ž. Zečić i upoznao sudionike znanstvenog skupa s vrlo interesantnim istraživanjima strukture biomase alepskog bora u kulturama zadarskog područja, koja doprinose boljem poznavanju biomase šumskih ekosustava na kršu. M. Figurić, S. Posavec: Mogućnosti uporabe alepskog bora (Pinus halepensis Mili.) - tržišni i tehnološki aspekti Referat je održao S. Posavec. On je upoznao skup s tehničkim svojstvima i anatomskom gradom alepskog bora, te mogućnostima njegove uporabe u graditeljstvu, brodogradnji, izradi stupova i paleta. S. Posavec zalaže se za izradu programa proizvodnje iz alepskog bora različitih stupnjeva finalizacije, te projektiranje novih i modernizaciju postojećih proizvodno- tehničkih kapaciteta u industrijskoj preradi drva na mediteranskom području Hrvatske. Time bi se postavili temelji nove razvojne politike u preradi drva na području Mediterana u Republici Hrvatskoj i osnova za malo poduzetništvo kako bi se zadržalo stanovništvo u toj regiji. V. Krej či, T. Du bra vac : Obnova panjača hrasta crnike (Quercus ilex L.) oplodnom sječom Referat je izložio V. Krejči. On je ukazao na problem obnove crnikovih šuma prirodnim putem, prevođenjem u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču. Na temelju istraživanja provedenih na području Uprave šuma Buzet, Šumarije Pula, V. Krejči ukazuje na veliki problem preživljavanja mladog naraštaja crnike nastalog iz sjemena nakon oplodne sječe. Iako je nakon sječe zadovoljavajući broj jedinki crnikovog ponika po ha, visine do 30 cm, nadvladaju ga i zaguše viši izbojci crnike iz panja, a u drugoj godini samo 2 % crnikovih stabalaca iz sjemena uraste u visinski razred izbojaka iz panja. Ako tome pridodamo i značajnu nazočnost grmlja, potreba za intenzivnijom njegom je neophodna ako želimo ostvariti zacrtan cilj sjemenjače hrasta crnike, rekao je V. Krejči. C. Krizmanić,M.Vukičević,D. Bošković: Obnova i uzgoj šuma u kraškim predjelima Istre Referat je izložio Č. Križmanić. On je posebni naglasak dao na obnovu i uzgoj šuma u kraškim predjelima južne, srednje i sjeverne Istre. Uzgoju mediteranskih i kraških šuma, uz mogućnost njihove eksploatacije u gospodarstvu, daje se velika pozornost na području Istre. A. Krpan iT. Porsinsky: Šumska mehanizacija i tehnologije eksploatacije šuma na kršu Referat je održao A. Krpan. On je prikazao postojeće sustave šumarske mehanizacije i metode rada koje su primjenjive na krškom obalnom području. Navodi paletu standardnih tehnologija od ručno-strojnog rada do visoke mehanizacije, kopnenih i zračnih sustava. Posebnu pozornost A. Krpan usmjerava prema sustavima usitnjavanja biomase kao potencijalnog izvora energije za kućanstva ili manje toplinske jedinice. T. Dubravac u referatu pod naslovom: Utjecaj šumskih požara na izgled oštećenosti krošanja i mogućnost njihove obnove, iznio je rezultate istraživanja |