DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 107 <-- 107 --> PDF |
čajne promjene u demografskoj strukturi, načinu života i intenzitetu korištenja površina na kraškom dijelu Hrvatske, stoje uzrokovalo i reakciju prirode na novonastalo stanje. Ta reakcija prirode odražava se kroz sukcesiju vegetacije. Promjene u sastavu vegetacije povlače za sobom i promjene stanišnih uvjeta za divljač, te s promjenom u staništima nastaju i promjene u sastavu divljači. Istraživanja provedena na području Like, Dalmatinske Zagore i dubrovačkog primorja pokazuju intenzitet promjene u tim staništima. Racionalno korištenje prostora u lovnom gospodarstvu pruža velike mogućnosti: za lovni turizam, za zapošljavanje malobrojnog pučanstva na tom prostoru, za proizvodnju zdraveprirodne hrane i za komercijalno korištenje napuštenih površina koje na drugi način ne ostvaruju prihod. K. Krapinec, J. Vukelić, M. Grubešić: Prilog poznavanju brštenja širokolisne zelenike (Phyllirea latifolia L.) od strane divljih preživača na otoku Rabu Referat je iznio K. Krapinec. On je istakao daje u sklopu znanstveno-istraživačkog rada u lovištu "Kalifront" na otoku Rabu jedan od ciljeva istražiti šumu hrasta crnike s gledišta prehrambenog potencijala za divljač. Pregledom oštećenosti vrsta ove fitocenoze od strane jelena axisa i muflona, ustanovljeno je kako je, uz lempriku, širokolisna zelenika najjače oštećena biljna vrsta. Budući da su istraživanja još u tijeku, namjerava se utvrditi razlog veće preferabilnosti širokolisne zelenike u odnosu na ostale vrste makije. V. To p i ć : Utjecaj ispaše i brsta koza na devastaciju šumske vegetacije i degradaciju tla na kršu V. Topić je u svom referatu upoznao znanstveni skup o istraživanjima koja se provode na trajnim pokusnim plohama Stilja, u području šume hrasta medunca i bijeloga graba, o štetnom utjecaju koza na šumsku vegetaciju i tlo, kao i pozitivnom učinku vegetacije na rast i razvoj koza. Dobiveni rezultati predstavljaju značajan doprinos u rješavanju ove složene i aktualne problematike. Na osnovi dosadašnjih znanstvenih spoznaja može se zaključiti da su ekološke i ekonomske vrijednosti gubitaka u drvnoj zalihi, lisnoj i travnoj masi veće od vrijednosti prirasta koza i jaradi nastalih racionalnom ispašom i brstom koza u šumama. Z. Jenko: Uzgoj ovaca i koza u svrhu uništavanja šumskog prizemnog raslinja slovenskog krša U referatu autor je ukazao na problem zapuštenih poljoprivrednih površina na krškom području Slovenije. Zarasle površine opet su, uz pomoć države i angažiranosti seljaka kultivirane i namijenjene ispaši sitne stoke (ovaca i sanskih koza) i to ispaši pod nadzorom u ograđenim pašnjacima. Na taj način izbjegnute su moguće štete u kraškim šikarama koje bi imale za posljedicu eroziju osjetljivog kraškog tla. Uzgoj ovaca i koza na tim pašnjacima donosi prihode jer se njihovi proiz vodi dobro prodaju na tržištu, a krško područje je ljepše i potupožarno sigurnije. S. Matić, I.Ani ć,M. Oršanić: Radovi na obnovi, podizanju i njezi šuma na kršu u današnjim ekološkim i gospodarskim prilikama U svom referatu prof. dr. Slavko Matić je iznio problem obnove, podizanja i njege šuma na kršu. Šumarstvo na kršu, rekao je S. Matić, mora prepoznati realne mogućnosti svakog staništa i sastojine, te na temelju njih odrediti način i intenzitet uzgojnih postupaka. Nužno je definirati one uzgojne postupke koji će pridonijeti povećanju kvalitete staništa, sastojine i njihovih proizvoda. Držeći se tih načela S. Matić je podrobnije obrazložio: broj biljaka koji je nužan kod pošumljavanja krša, učešće listopadnih vrsta drveća kod pošumljavanja, ulogu postojeće, često devastirane šumske vegetacije, u različitim degradacijskim stadijima, uzgojne zahvate u šikarama i makijama glede njihovog intenziteta, metodologije i dinamike izvođenja, uzgojne postupke u panjačama i ophodnju panjača, uzgojne postupke njege u kulturama i prirodnim sastojinama crnogorice, obnovu kultura i prirodnih sastojina crnogorice, konverziju panjača u viši uzgojni oblik, uzgojne postupke s ciljem smanjenja štete od požara i biotskih čimbenika. Posebno je naglašena potreba većeg broja biljaka po hektaru prilikom pošumljavanja krša, kako bi procesi regresije sastojine na pošumljenoj površini u što kraćem vremenu prešli u progresiju. Sadnjom manjeg broja biljaka od optimalnog, povećava se količina korova koji neposredno konkurira u rastu posađenim sadnicama, oduzimajući im hranu, vlagu i svjetlo, što se negativno odražava na kvalitetu novopodignutih sastojina. V. Ivančević : Rezultati pošumljavanja na dijelu krša Hrvatskog primorja U svom referatu V. Ivančević prikazao je rezultate uspjeha kultura crnog bora na dijelu krša Hrvatskog primorja, koje su osnovane i podignute tijekom senjske krške šumarske ustanove (Kraljevskog nadzorništva - Inspektorata). Kulture su u prvom redu imale zaštitnu i pionirsku ulogu. Usporedbom između početnog i sadašnjeg stanja obračunat je prosječni uspjeh pošumljavanja, odnosno podizanja kultura po ha. Ti su podaci vrlo vrijedni i dr. V. Ivančević smatra da bi i danas trebalo voditi evidenciju o pošumljavanju prema uzoru na nekadašnju senjsku kršku ustanovu. D. Kajba i M. Vidaković : Uspijevanje rasa i međurasnih hibrida crnog bora (Pinus nigra ) na flišu Istre Referat je izložio akademik Mirko Vidaković. On je upoznao skup s pokusima rasa i međurasnih hibrida crnog bora na području Istre, koji su osnovani 1982. godine. Na osnovi podataka o visinama i promjerima biljaka pojedinih rasa autori su utvrdili da postoji varijabilnost između pojedinih provenijencija. U prvu skupinu spa |