DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 103 <-- 103 --> PDF |
IZLOŽBE Na tragu otkrića nesvakidašnjeg majstora fotografije U POVODU IZLOŽBE FOTOGRAFIJA "LUNGOMARE", AUTORA PROF. DR. SC. ANTE P. B. KRPANA, održano u Novom Vinodolskom 11. 8. 2000. god. Samo u kamen ukorijenjeno stablo, žudeći će za svijetlom rasti položeno (prof, dr .sc. Ante P. B. Krpan) Uspješno stvaralašvo šumara izvan redovita posla, u različitim aspektima umjetničkog dosega, rijetka je pojava. To su osobe s izraženom crtom urođenoga talenta, koja se jedino može njegovati velikim odricanjem, zbog malo slobodnog vremena. Međutim, bavljenje kreativnim aktivnostima za takve osobe ne znači novi napor nego, naprotiv, relaksaciju i veliku radost. Više se šumarskih stručnjaka otisnulo u takve vode, ali su u većini slučajeva odustajali ne dosegnuvši krajnje domete. U tome su uspijevali samo pojedinci, koji su svoj talent razvili do neslućenih visina. Mnogi početnici medu šumarskim stručnjacima žele dobiti kvalitetnu fotografiju šume ili nekog njezinog detalja, ali tijekom vremena najčešće odustaju razočarani slabim rezultatima. Kvalitetne fotografije vrlo su rijetke. Glavni razlog je nedostatak istančanog osjećaja za znalačko promatranje šuma, upornost i pravi odabir relevantnih detalja, a to znaju tek pojedinci. Jedan od istinskih talenata i prokušanih majstora fotografije, svakako je naš kolega profesor Ante P. B. Krpan, ljubitelj lijepe umjetnosti. Šumarskoj struci nije potrebno posebno predstavljati našeg profesora, ali za ostale treba navesti nekoliko podataka iz njegove biografije. Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan roden je 20. 5. 1942. god. u Kninu. Danas je profesor iskorištavanja šuma i predstojnik Zavoda za iskorištavanje šuma na Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. god. voditelj je poslijediplomske nastave i specijalističkog studija iskorištavanja šuma, a predaje više predmeta iz područja iskorištavanja šuma. Član je uređivačkog odbora i urednik za područje iskorištavanja šuma "Šumarskog lista", te član uređivačkog vijeća i međunarodnog uređivačkog vijeća časopisa "Mehanizacija šumarstva". Vrlo je aktivan na svim područjima šumarske struke i svoje uže specijalnosti. Član je Hrvatskog šumarskog društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog lovačkog saveza, a od međunarodnih udruga član je IUFRO i asocijacije srednjeeuropskih profesora i istraživača iz područja iskorištavanja šuma. Sudjelovao je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Od 1976. god. uključenje u znanstveno- istraživački rad na desetak projekata, te organizator većeg broja likovnih kolonija u Gorskom kotaru i li kovnih izložbi u Opatiji i Novom Vinodolskom. I pisac ovih redaka rado se prisjeća skupa predsjednika više susjednih ogranaka Matice hrvatske na Fakultetskom dobru u Zalesini, koji je održan prije nekoliko godina pod pokroviteljstvom prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana, njezinog upravitelja. Na poticaj Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski, odnosno njezine agilne mlade ravnateljice prof. Barbare Kalanj, i uz podršku Hrvatskog šumarskog društva, Ogranka Senj, otvorena je izložba 11.8. 2000. godine sa tridesetak fotografija u boji velikog formata pod nazivom "Lungomare", autora prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana. Na tim fotografijama prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan pokazuje ljepotu u kamenu ukorijenjenih stabala. Iako je prostor Narodne knjižnice i čitaonice dostatan za održavanje kulturnih manifestacija u Novom Vinodolskom, ovog puta nije mogao primiti sve ljubitelje lijepe fotografije. Izloženi radovi plod su autorovog višegodišnjeg stvaralaštva nastalog za vrijeme mnogih šetnji uz more ("Lungomare") od Voloskog do Lovrana u dužini dvanaest tisuća metara i znatno više ljudskih koračaja. O svojim intimnim osjećajima vezanim za "Lungomare" autor će zapisati: "Tu uz "Lungomare" otkrivao sam iz godine u godinu, uvijek iznova i uvijek snažno, doživljeni svijet žive i nežive prirode, obliko- Slika 1. U programu otvaranja izložbe osim prof. Barbare Kalanj sudjelovali su sdesna: mr. Amalija Zoričić, Milan Krmpotić, dipl. ing. šum., prof. dr. se. Ante P. B. Krpan i dr. sc. Vice Ivančević. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 104 <-- 104 --> PDF |
van u stoljetnom urbanom okruženju. Dominantna uloga u tom svijetu, izuzmemo li more, pripada živom drvetu i kamenu. Otkrivanje njegovih odnosa, neuočljivih za mnoge prolaznike okrenute ljepoti krajolika i mora, kao šumara i prirodnjaka silno me je uzbuđivao. Stoga sam oko kamere usmjerio prema nečujnim i nenametljivim krivcima sukoba, prodora, razaranja, prožimanja, obuhvaćanja, ljubavi i opojne ovisnosti. Pokoja sličica pobjegla je osnovnoj temi na slavu stvarateljskih vrednota prirode i čovjeka na ovim prostorima. Mojoj supruzi pripada zahvalnost. Bila je od prvog dana uvjerena da radim vrijedan posao." Osim mnogobrojnih domaćih stalnih posjetitelja, otvaranju izložbe bili su nazočni domaći i strani turisti te domaći šumari. U mnoštvu publike zapažen je i prof, dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, koji je odnedavno postao stalni građanin Novog Vinodolskog, kao stoje to već otprije prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan. Njihovim dolaskom, za sada samo tijekom ljeta, "šumarska kolonija" u Novom Vinodolskom postaje zaista respektabilna cjelina. Prisutnost šumara u ovom povijesnom gradu Hrvatskoga primorja potvrđuje se, između ostalog, i ovom izložbom našeg kolege profesora Ante P. B. Krpana. Izložbu je otvorila prof. Barbara Kalanj, ravnateljica Narodne čitaonice i knjižnice, a zatim je kolega Milan Krmpotić, dipl. ing. šum., član Hrvatskog društva književnika i najpoznatiji književnik među šumarima, nadahnuto govorio o autoru i njegovom radu. Iz njegovog sjajnog osvrta izdvajamo jedan manji dio. Time očito činimo nepravdu, jer se tako gubi cjelovitost, ali nam prostor ne dozvoljava da ga donesemo u cijelosti. Ipak vjerujem da će i takvim pristupom čitatelji steći dovoljan uvid o dometima kamere prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana. Dakako, najpotpuniji uvid može se jedino dobiti razgledavanjem izložbe. U tu svrhu već su obavljeni preliminarni razgovori s Hrvatskim šumarskim društvom, Ogrankom Senj za otvarenje izložbe u Senju, a nakon toga, možda, i u Zagrebu. U svom osvrtu pod naslovom "Ukorijenjeno u kamenu", promotor Milan Krmpotić, dipl. ing. šum. kaže: "Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod sa stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih Božjih darova koje je bitno utjecalo na razvitak ljudskog roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru, oruđe i oružje... Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili onim, ovakvom ili onakvom mjerom, ali jedno je nepobitno, naša je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena u ovu jednu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade... Istančanim motrilačkim darom Ante P. B. Krpan, kao iskusan i darovit fotograf, živopisno svjedoči o srazu iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo stvarno i mitski maštovito, jer jasno je - ne moraš biti mitski titan da bi lomio okove, dovoljno je biti stablo, stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je činiti. Napokon, ta neželjena stabla dala su svojim neo bičnim, gotovo iznakaženim oblicima, začuđujuću ljepotu bezličnim sivim plohama, počesto deprimirajućim uradcima, kojima radi vlastita komoditeta, unakazujemo vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote i patnje nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih je jedna najočitija. Unatoč svemu, valja izdržati... Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor pronašao Opatijom šetajući uz more. Posao mu je vjerojatno bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan za šumu i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje u pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postaje jak emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo više od detalja. Ona je i protest i ispovijed, pokretač. Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv. Ova je izložba paradoksalna oda životu... Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos prema prvom nam susjedu - stablu. Autor je zaljubljenim okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo, znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i fotografsku stručnost, postigao je majstorski ostvaraj, te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom ostvario pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom on nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše duše. Hvala mu." Zatim je u kulturno-umjetničkom dijelu programa nastupila mr.se. Amalija Zoričić, domaća pjesnikinja. Recitiranjem stihova iz nekoliko svojih zbirki pjesama, osobito na domaćoj čakavici, bila je nagrađena dugotrajnim pljeskom. U svom kratkom obraćanju autoru i nazočnima, dr. se. Vice Ivančević, predsjednik Hrvatskog šumarskog društva, Ogranka Senj, jedan od organizatora izložbe, istaknuo je veliku ulogu šumarskih stručnjaka, koji su se uz svoj redoviti posao afirmirali na kulturno-umjetničkom planu. Takvi primjeri tek su Slika 2. Podijeljena radost je dvostruka radost, pogotovo kada se događa u prijateljskom krugu šumara. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Slika 3,4 i 5. Iz bogatog fundusa izloži izdvojili smo tek manji dio eksponata; izuzetak, ne samo u šumarskoj struci, nego i u drugim strukama. Zbog toga ostvarenje kolege Ante P. B. Krpana na polju umjetničke fotografije zaslužuje svaku pohvalu i podršku. Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak Senj, nastojat će sljedeće godine organizirati ovu izložbu i na ostalim područjima Uprave šuma Senj. Na kraju predsjednik senjskog ogranka zaželio je kolegi Anti P. B. Krpanu puno uspjeha u daljnjem umjetničkom stvaranju. U znak pažnje, dr.sc. Vice Ivančević poklonio je autoru prigodni suvenir grada Novog Vinodolskog. Potom se autor fotografija zahvalio svim nazočnima, osobito svojim najbližim sudionicima u programu i organizatorima. Cjeloviti program otvaranja izložbe upotpunio je svojim majstorskim muziciranjem Nebojša Stanišić na gitari. Na kraju je prof. Barbara Kalanj proglasila izložbu i službeno otvorenom. Mnogobrojni posjetitelji razgledali su izložbu i nastavili se družiti u ugodnom svečanom prostoru. Riječki "Novi list" objavio je o izložbi 23. kolovoza 2000. godine, tako da su čitatelji o njoj bili obavješteni. Na kraju, umjesto zaključka, mogu izraziti samo svoje osobno stajalište. Nedvojbeno su ovakve manifestacije važne za stvaranje pozitivnog imidža o našoj struci u širokom krugu javnosti. Često puta je to puno važnije nego naša daleko veća ostvarenja unutar struke, koja najčešće ne znamo na pravi način prezentirati jav nosti, ili su ona toj javnosti, zbog specifičnosti struke, nerazumljiva. Zbog toga, ovakve nastupe istaknutih pojedinaca naše struke, pogotovo u širem kulturnoumjetničkom miljeu neke sredine, trebamo stimulirati i puno "agresivnije" i kvalitetnije prezentirati. Poželio bih stoga u budućnosti što više ovakvih nastupa pod okriljem naše struke, i to u prvome redu Hrvatskoga šumarskog društva. Ovaj primjer uspjele izložbe fotografija kolege profesora dr.sc. Ante P. B. Krpana, bio je zaista praznik šumarstva u Novom Vinodolskom. Vice Ivančević |