DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 103     <-- 103 -->        PDF

IZLOŽBE


Na tragu otkrića nesvakidašnjeg majstora fotografije


U POVODU IZLOŽBE FOTOGRAFIJA "LUNGOMARE",
AUTORA PROF. DR. SC. ANTE P. B. KRPANA,
održano u Novom Vinodolskom 11. 8. 2000. god.


Samo u kamen ukorijenjeno stablo, žudeći će za svijetlom
rasti položeno


(prof, dr .sc. Ante P. B. Krpan)
Uspješno stvaralašvo šumara izvan redovita posla,
u različitim aspektima umjetničkog dosega, rijetka je
pojava. To su osobe s izraženom crtom urođenoga talenta,
koja se jedino može njegovati velikim odricanjem,
zbog malo slobodnog vremena. Međutim, bavljenje
kreativnim aktivnostima za takve osobe ne znači
novi napor nego, naprotiv, relaksaciju i veliku radost.
Više se šumarskih stručnjaka otisnulo u takve vode, ali
su u većini slučajeva odustajali ne dosegnuvši krajnje
domete. U tome su uspijevali samo pojedinci, koji su
svoj talent razvili do neslućenih visina. Mnogi početnici
medu šumarskim stručnjacima žele dobiti kvalitetnu
fotografiju šume ili nekog njezinog detalja, ali tijekom
vremena najčešće odustaju razočarani slabim rezultatima.
Kvalitetne fotografije vrlo su rijetke. Glavni razlog
je nedostatak istančanog osjećaja za znalačko promatranje
šuma, upornost i pravi odabir relevantnih detalja,
a to znaju tek pojedinci.


Jedan od istinskih talenata i prokušanih majstora fotografije,
svakako je naš kolega profesor Ante P. B. Krpan,
ljubitelj lijepe umjetnosti. Šumarskoj struci nije


potrebno posebno predstavljati našeg profesora, ali za
ostale treba navesti nekoliko podataka iz njegove biografije.
Prof. dr. sc. Ante P. B. Krpan roden je 20. 5.
1942. god. u Kninu. Danas je profesor iskorištavanja
šuma i predstojnik Zavoda za iskorištavanje šuma na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1993. god. voditelj
je poslijediplomske nastave i specijalističkog studija
iskorištavanja šuma, a predaje više predmeta iz područja
iskorištavanja šuma. Član je uređivačkog odbora
i urednik za područje iskorištavanja šuma "Šumarskog
lista", te član uređivačkog vijeća i međunarodnog
uređivačkog vijeća časopisa "Mehanizacija šumarstva".
Vrlo je aktivan na svim područjima šumarske
struke i svoje uže specijalnosti. Član je Hrvatskog šumarskog
društva, Hrvatskog ekološkog društva, Hrvatskog
lovačkog saveza, a od međunarodnih udruga član
je IUFRO i asocijacije srednjeeuropskih profesora i
istraživača iz područja iskorištavanja šuma. Sudjelovao
je na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim
skupovima. Od 1976. god. uključenje u znanstveno-
istraživački rad na desetak projekata, te organizator
većeg broja likovnih kolonija u Gorskom kotaru i li


kovnih izložbi u Opatiji i Novom Vinodolskom. I pisac
ovih redaka rado se prisjeća skupa predsjednika više
susjednih ogranaka Matice hrvatske na Fakultetskom
dobru u Zalesini, koji je održan prije nekoliko godina
pod pokroviteljstvom prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana,
njezinog upravitelja.


Na poticaj Narodne čitaonice i knjižnice Novi Vinodolski,
odnosno njezine agilne mlade ravnateljice prof.
Barbare Kalanj, i uz podršku Hrvatskog šumarskog
društva, Ogranka Senj, otvorena je izložba 11.8. 2000.
godine sa tridesetak fotografija u boji velikog formata
pod nazivom "Lungomare", autora prof. dr. sc. Ante P.


B. Krpana. Na tim fotografijama prof. dr. sc. Ante P. B.
Krpan pokazuje ljepotu u kamenu ukorijenjenih stabala.
Iako je prostor Narodne knjižnice i čitaonice dostatan
za održavanje kulturnih manifestacija u Novom Vinodolskom,
ovog puta nije mogao primiti sve ljubitelje
lijepe fotografije. Izloženi radovi plod su autorovog višegodišnjeg
stvaralaštva nastalog za vrijeme mnogih
šetnji uz more ("Lungomare") od Voloskog do Lovrana
u dužini dvanaest tisuća metara i znatno više ljudskih
koračaja. O svojim intimnim osjećajima vezanim za
"Lungomare" autor će zapisati: "Tu uz "Lungomare"
otkrivao sam iz godine u godinu, uvijek iznova i uvijek
snažno, doživljeni svijet žive i nežive prirode, obliko-
Slika 1. U programu otvaranja izložbe osim prof. Barbare Kalanj
sudjelovali su sdesna: mr. Amalija Zoričić, Milan Krmpotić,
dipl. ing. šum., prof. dr. se. Ante P. B. Krpan i dr. sc.
Vice Ivančević.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 104     <-- 104 -->        PDF

van u stoljetnom urbanom okruženju. Dominantna uloga
u tom svijetu, izuzmemo li more, pripada živom drvetu
i kamenu. Otkrivanje njegovih odnosa, neuočljivih
za mnoge prolaznike okrenute ljepoti krajolika i
mora, kao šumara i prirodnjaka silno me je uzbuđivao.
Stoga sam oko kamere usmjerio prema nečujnim i nenametljivim
krivcima sukoba, prodora, razaranja, prožimanja,
obuhvaćanja, ljubavi i opojne ovisnosti. Pokoja
sličica pobjegla je osnovnoj temi na slavu stvarateljskih
vrednota prirode i čovjeka na ovim prostorima.
Mojoj supruzi pripada zahvalnost. Bila je od prvog dana
uvjerena da radim vrijedan posao."


Osim mnogobrojnih domaćih stalnih posjetitelja,
otvaranju izložbe bili su nazočni domaći i strani turisti
te domaći šumari. U mnoštvu publike zapažen je i prof,
dr. sc. Slavko Matić, predsjednik Hrvatskog šumarskog
društva, koji je odnedavno postao stalni građanin Novog
Vinodolskog, kao stoje to već otprije prof. dr. sc.
Ante P. B. Krpan. Njihovim dolaskom, za sada samo tijekom
ljeta, "šumarska kolonija" u Novom Vinodolskom
postaje zaista respektabilna cjelina. Prisutnost šumara
u ovom povijesnom gradu Hrvatskoga primorja
potvrđuje se, između ostalog, i ovom izložbom našeg
kolege profesora Ante P. B. Krpana.


Izložbu je otvorila prof. Barbara Kalanj, ravnateljica
Narodne čitaonice i knjižnice, a zatim je kolega Milan
Krmpotić, dipl. ing. šum., član Hrvatskog društva
književnika i najpoznatiji književnik među šumarima,
nadahnuto govorio o autoru i njegovom radu. Iz njegovog
sjajnog osvrta izdvajamo jedan manji dio. Time
očito činimo nepravdu, jer se tako gubi cjelovitost, ali
nam prostor ne dozvoljava da ga donesemo u cijelosti.
Ipak vjerujem da će i takvim pristupom čitatelji steći
dovoljan uvid o dometima kamere prof. dr. sc. Ante P.


B. Krpana. Dakako, najpotpuniji uvid može se jedino
dobiti razgledavanjem izložbe. U tu svrhu već su obavljeni
preliminarni razgovori s Hrvatskim šumarskim
društvom, Ogrankom Senj za otvarenje izložbe u Senju,
a nakon toga, možda, i u Zagrebu.
U svom osvrtu pod naslovom "Ukorijenjeno u kamenu",
promotor Milan Krmpotić, dipl. ing. šum. kaže:
"Otkad je biblijski Adam u rajskom vrtu kušao plod sa
stabla spoznaje, drvo je postalo jedno od najvažnijih
Božjih darova koje je bitno utjecalo na razvitak ljudskog
roda, darujući mu hranu, zaklon i sklonište, vatru, oruđe
i oružje... Ljudska se kultura može mjeriti ovim ili onim,
ovakvom ili onakvom mjerom, ali jedno je nepobitno, naša
je kultura kultura stabla, drva ukorijenjena u ovu
jednu zemlju i ustremljena u nebo vječne nade...
Istančanim motrilačkim darom Ante P. B. Krpan, kao
iskusan i darovit fotograf, živopisno svjedoči o srazu
iskonske ljepote i civilizacijskih omeđenja, i surovo
stvarno i mitski maštovito, jer jasno je - ne moraš biti
mitski titan da bi lomio okove, dovoljno je biti stablo,
stabalce, makar i neugledno. Samo moraš znati što ti je
činiti. Napokon, ta neželjena stabla dala su svojim neo


bičnim, gotovo iznakaženim oblicima, začuđujuću ljepotu
bezličnim sivim plohama, počesto deprimirajućim
uradcima, kojima radi vlastita komoditeta, unakazujemo
vlastiti okoliš. Zato ovo nije samo svjedočanstvo ljepote
i patnje nego izložba puna vitalističkih poruka od kojih
je jedna najočitija. Unatoč svemu, valja izdržati...


Nevjerojatno je mnogo zanimljivih motiva autor
pronašao Opatijom šetajući uz more. Posao mu je vjerojatno
bio olakšan, jer je pozivom snažno vezan za
šumu i stablo mu je vječiti životni izazov, ali nije ovdje
u pitanju proračunat odnos objekta i subjekta, posrijedi
je svježina emocije, urođeni dar da se uoči snaga detalja
i zanimljivost kadra, pa tako fotografija postaje jak
emocionalni doživljaj. Svaka je slika zapravo mnogo
više od detalja. Ona je i protest i ispovijed, pokretač.
Nema ravnodušnosti u ovim prizorima, samo život, zaprečavan
i neželjen, presijecan i odsijecan, ali nezaustavljiv.
Ova je izložba paradoksalna oda životu...


Visok umjetnički doseg ovih fotografija i nesvakidašnja
ljepota biranih motiva oplemenjuju naš odnos
prema prvom nam susjedu - stablu. Autor je zaljubljenim
okom nepokolebljiva vjernika u šumu i stablo,
znalački odabrao motive. Sjedinivši svoju šumarsku i
fotografsku stručnost, postigao je majstorski ostvaraj,
te je, uz sve već prije rečeno, izvornom autorskom snagom
ostvario pravo umjetničko djelo. Ovom izložbom
on nije samo oplemenio konkretni prostor, nego i naše
duše. Hvala mu."


Zatim je u kulturno-umjetničkom dijelu programa
nastupila mr.se. Amalija Zoričić, domaća pjesnikinja.
Recitiranjem stihova iz nekoliko svojih zbirki pjesama,
osobito na domaćoj čakavici, bila je nagrađena dugotrajnim
pljeskom. U svom kratkom obraćanju autoru i
nazočnima, dr. se. Vice Ivančević, predsjednik Hrvatskog
šumarskog društva, Ogranka Senj, jedan od organizatora
izložbe, istaknuo je veliku ulogu šumarskih
stručnjaka, koji su se uz svoj redoviti posao afirmirali
na kulturno-umjetničkom planu. Takvi primjeri tek su


Slika 2. Podijeljena radost je dvostruka radost, pogotovo kada se
događa u prijateljskom krugu šumara.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2001 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Slika 3,4 i 5. Iz bogatog fundusa izloži izdvojili smo tek manji dio eksponata;


izuzetak, ne samo u šumarskoj struci, nego i u drugim
strukama. Zbog toga ostvarenje kolege Ante P. B. Krpana
na polju umjetničke fotografije zaslužuje svaku
pohvalu i podršku. Hrvatsko šumarsko društvo, Ogranak
Senj, nastojat će sljedeće godine organizirati ovu
izložbu i na ostalim područjima Uprave šuma Senj. Na
kraju predsjednik senjskog ogranka zaželio je kolegi
Anti P. B. Krpanu puno uspjeha u daljnjem umjetničkom
stvaranju. U znak pažnje, dr.sc. Vice Ivančević poklonio
je autoru prigodni suvenir grada Novog Vinodolskog.
Potom se autor fotografija zahvalio svim nazočnima,
osobito svojim najbližim sudionicima u programu
i organizatorima. Cjeloviti program otvaranja
izložbe upotpunio je svojim majstorskim muziciranjem
Nebojša Stanišić na gitari. Na kraju je prof. Barbara
Kalanj proglasila izložbu i službeno otvorenom.


Mnogobrojni posjetitelji razgledali su izložbu i nastavili
se družiti u ugodnom svečanom prostoru. Riječki
"Novi list" objavio je o izložbi 23. kolovoza 2000.
godine, tako da su čitatelji o njoj bili obavješteni.


Na kraju, umjesto zaključka, mogu izraziti samo
svoje osobno stajalište. Nedvojbeno su ovakve manifestacije
važne za stvaranje pozitivnog imidža o našoj
struci u širokom krugu javnosti. Često puta je to puno
važnije nego naša daleko veća ostvarenja unutar struke,
koja najčešće ne znamo na pravi način prezentirati jav


nosti, ili su ona toj javnosti, zbog specifičnosti struke,
nerazumljiva. Zbog toga, ovakve nastupe istaknutih
pojedinaca naše struke, pogotovo u širem kulturnoumjetničkom
miljeu neke sredine, trebamo stimulirati i
puno "agresivnije" i kvalitetnije prezentirati. Poželio
bih stoga u budućnosti što više ovakvih nastupa pod
okriljem naše struke, i to u prvome redu Hrvatskoga šumarskog
društva. Ovaj primjer uspjele izložbe fotografija
kolege profesora dr.sc. Ante P. B. Krpana, bio je
zaista praznik šumarstva u Novom Vinodolskom.


Vice Ivančević