DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 99     <-- 99 -->        PDF

jama, izazvale su naglo propadanje staništa i šuma. Poremećaj
vodnih i drugih odnosa u staništu prisutni su i
danas, gotovo svakodnevno u šumarskoj praksi.


Veliki su problemi izazvani pokušajima regulaeije
voda u varaždinskom području uz rijeku Dravu, nizinskim
šumama pokupskoga bazena, turopoljsko-lekeničkim
šumama, šumi Žutica kod Ivanić-Grada, posavskim
nizinskim šumama, a u novije vrijeme ugrožene
su i spačvanske šume, dakle čitav areal vrijednih, važnih,
jedinstvenih i u svijetu poznatih nizinskih šuma u
Hrvatskoj koje traže rad i znanje odgovarajuće njihovoj
vrijednosti.


Izgradnjom akumulacija hidroelektrane, izaziva se
zamočvarivanje šumskih staništa, a šuma se ne može na
taj način opskrbiti vodom. Uz odvodne kanale hidroelektrane
dolazi do pada razina podzemne vode. Promjena
staništa i razdoblja plavljenja narušava/uništava
strukturu nizinske šume.


Potrebno je priznati, prikazati i analizirati učinjene
pogreške, kako bi se uopće mogle sagledati posljedice
i zone utjecaja eventualnih novih elektrana.


U programu zaštite od poplava "Srednje Posavlje",
nizinska lužnjakova šuma Žutica i Jantak predviđene su
i koriste se kao retencije. Ovaj sustav nije izveden do
kraja, pa se voda predugo zadržava u šumi, često u najosjetljivijem
vegetacijskom razdoblju. Plave se predjeli
koji nikada nisu bili pod vodom i obratno. Prirodna dinamika
finih promjena reljefa i vlažnosti narušena je.


Prilikom korištenja prostora šumovite riječne doline
treba izbjegavati zahvate koji mijenjaju staništa nizinskih
šuma. Lužnjakove šume (staništa) treba prikazati u
prostornom planu kao osobitu vrijednost (zaštićene
međunarodnom konvencijom o biološkoj raznolikosti,
Zakonom o šumama i dr.).


Na području nizinskih lužnjakovih i brdskih kitnjakovih
i bukovih šuma GJ "Žutica", GJ "Marča", GJ
"Duboki jarak", GJ "Crnovščak" i dr. nalaze se postojeća
postrojenja i ucrtane površine za iskorištavanje mineralnih
sirovina.


Istraživanje, eksploatacija i transport nafte i plina
uzrokuju velike probleme u šumi Žutica (oko 6000 ha)
koja se nalazi na području Zagrebačke županije i Uprave
šuma Zagreb. Zbog pucanja zastarjelih cijevi dolazi
do izlijevanja nafte/slane vode u šumi i sušenja šume.
Isplaka i materijal za sanaciju također se odlažu u šumu.
Periodično plavljenje dovodi do još većih oštećenja
šume.


Kod planiranja državnih autocesta, brzih cesta, državnih,
županijskih i lokalnih cesta kroz nizinsko područje,
potrebno je voditi računa o polaganju neplavljenim
područjem i omogućavanju što prirodnijeg protoka
vode.


Uz državnu autocestu predviđen je koridor sanacije
400 metara sa svake strane ceste, dok se za ceste nižeg
ranga ne predviđa koridor kao ni za željezničku prugu,
što bi svakako trebalo predvidjeti.


Oko industrijskih zona/postrojenja, eksploatacijskih
polja, cesta, vodnogospodarskih objekata, rekreacijskih
objekata, ribnjaka i slično, potrebno je predvidjeti
zaštitne šumske pojaseve otkupom postojećih privatnih
šuma ili/i podizanjem novih.


Za potpuniji prikaz prostora bilo bi korisno ucrtati
granice lovišta. Pojedina od njih mogu biti ishodišta rekreacijskog/
lovnog turizma.


Park-šume unutar građevinskih područja naselja
treba posebno definirati, štititi i urediti zaštitnom zonom
izgradnje od ruba šume, kako bi se izbjegli konflikti
između visine i starosti stabala i čovjeka. Predvidjeti
sustav šetnica koji povezuje prirodne i kulturne vrijednosti
pojedinog grada/općine. Potrebno je strogo definirati
moguće sadržaje u šumi i zaštitnoj zoni šume na
području Zagrebačke županije, primjerice da li se vodosprema
može/mora izmjestiti iz kvalitetne kitnjakove
prigorske šume, da li odlagalište otpada može biti
smješteno u nizinskoj lužnjakovoj šumi koja je ujedno
retencija i područje oko ornitološkog rezervata. Zakon


o šumama omogućuje da se prostornim planom
može predvidjeti, da se u šumi ili na šumskom zemljištu
izgrade objekti za potrebe infrastrukture,
športa, rekreacije, vojni objekti, ali samo ako to iz
tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati
izvan šume ,odnosno šumskog zemljišta. Smatramo
daje u prostornom planu potrebna detaljnija razrada
i stupnjevanje važnosti pojedinih infrastrukturnih,
vojnih, eksploatacijskih, rekreacijskih, lovnih i drugih
objekata za planirano područje u odnosu na vrijednost
dotične šume i mogućnost izmještanja te sanaciju područja
čiji sadržaj ne odgovara prirodnoj vrijednosti
prostora i postavkama zaštite okoliša.
Služba za ekologiju, Uprava šuma Zagreb
Tatjana Đuričić-Kuric, dipl. ing. šum.
Uprava šuma Zagreb, Nazorova 7, Zagreb




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 100     <-- 100 -->        PDF

INFORMACIJA O ORGANIZACIJI ŠUMARSTVA U REPUBLICI CESKOJ


(kao prilog raspravi o rekstruturiranju "Hrvatskih šuma")


1. ORGANIZACIJA DRŽAVNIH ŠUMA
U 2000. godini navršava se jedanaest godina od proVlada
Republike Češke donijela je "Osnovne princimjene
političkog sustava u Republici Češkoj, a osam pe državne politike o šumarstvu" i na temelju toga dopugodina
od osnutka ČEŠKIH DRŽAVNIH ŠUMA (u njen je Zakon o šumama (od 3. studenog 1995.), kojim je
daljnjem tekstu LČR s.p.). određena organizacija šuma u državnom vlasništvu.


1.1. Shematski prikaz organizacije šumarstva prije političkih promjena ( 1989.g.)
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, ŠUMARSTVA
I VODA REPUBLIKE ČEŠKE ( 1 )


I


ŠUMSKA GOSPODARSTVA (7)


ŠUMARIJE^ (105)


REVIRI RADNE JEDINICE
ZA MEHANIZACIJU
(Broj organizacijskih jedinica) I GRADITELJSTVO


Sedam šumskih gospodarstava gospodarilo je sa rana stovarišta, izrada dijelova za strojeve, ...) radili su
2,637 mil. ha šuma ( 100 % državnih šuma). Od 49 000 100% u vlastitoj režiji. Prosječna površina šumskog
zaposlenika bilo je 14 000 stručno-tehničkog osoblja. gospodarstva bila je oko 300 000 ha.
Sve poslove i temeljne i pomoćne (centralnomehanizi-Površina šumarije od 20 000 - 25 000 ha.


1.2. Shematski prikaz organizacijske strukture LČR s.p. 31.12.1999.
DIREKCIJA OBLASNI INSPEKTORATI (17)


ŠUMARIJE _._....,_....-. RADNE JEDINICE
«.....„. ,r koeobavaiu RADNA JEDINICA .
ŠUMAR JE J ´ ´ „eiomnnM,„n za gospodarenje


Sve P0sl0ue Za S,em "arStU°


(87).., vodama
u vlastitoj režiji (1 ) ,g>


(5) U
1995. godine osnovano je poduzeće LČR s.p., koje 28 % ili 0,403 mil. ha šume posebne namjene, 69 % ili
gospodari sa 1,462 mil. ha ili 60 % šuma Republike 1,017 mil. ha gospodarske šume, 40% šuma vraćeno je
Češke, od toga su 3 % ili 0,042 mil. ha zaštitne šume, bivšim vlasnicima (privatnicima, crkvi i gradovima).