DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 99 <-- 99 --> PDF |
jama, izazvale su naglo propadanje staništa i šuma. Poremećaj vodnih i drugih odnosa u staništu prisutni su i danas, gotovo svakodnevno u šumarskoj praksi. Veliki su problemi izazvani pokušajima regulaeije voda u varaždinskom području uz rijeku Dravu, nizinskim šumama pokupskoga bazena, turopoljsko-lekeničkim šumama, šumi Žutica kod Ivanić-Grada, posavskim nizinskim šumama, a u novije vrijeme ugrožene su i spačvanske šume, dakle čitav areal vrijednih, važnih, jedinstvenih i u svijetu poznatih nizinskih šuma u Hrvatskoj koje traže rad i znanje odgovarajuće njihovoj vrijednosti. Izgradnjom akumulacija hidroelektrane, izaziva se zamočvarivanje šumskih staništa, a šuma se ne može na taj način opskrbiti vodom. Uz odvodne kanale hidroelektrane dolazi do pada razina podzemne vode. Promjena staništa i razdoblja plavljenja narušava/uništava strukturu nizinske šume. Potrebno je priznati, prikazati i analizirati učinjene pogreške, kako bi se uopće mogle sagledati posljedice i zone utjecaja eventualnih novih elektrana. U programu zaštite od poplava "Srednje Posavlje", nizinska lužnjakova šuma Žutica i Jantak predviđene su i koriste se kao retencije. Ovaj sustav nije izveden do kraja, pa se voda predugo zadržava u šumi, često u najosjetljivijem vegetacijskom razdoblju. Plave se predjeli koji nikada nisu bili pod vodom i obratno. Prirodna dinamika finih promjena reljefa i vlažnosti narušena je. Prilikom korištenja prostora šumovite riječne doline treba izbjegavati zahvate koji mijenjaju staništa nizinskih šuma. Lužnjakove šume (staništa) treba prikazati u prostornom planu kao osobitu vrijednost (zaštićene međunarodnom konvencijom o biološkoj raznolikosti, Zakonom o šumama i dr.). Na području nizinskih lužnjakovih i brdskih kitnjakovih i bukovih šuma GJ "Žutica", GJ "Marča", GJ "Duboki jarak", GJ "Crnovščak" i dr. nalaze se postojeća postrojenja i ucrtane površine za iskorištavanje mineralnih sirovina. Istraživanje, eksploatacija i transport nafte i plina uzrokuju velike probleme u šumi Žutica (oko 6000 ha) koja se nalazi na području Zagrebačke županije i Uprave šuma Zagreb. Zbog pucanja zastarjelih cijevi dolazi do izlijevanja nafte/slane vode u šumi i sušenja šume. Isplaka i materijal za sanaciju također se odlažu u šumu. Periodično plavljenje dovodi do još većih oštećenja šume. Kod planiranja državnih autocesta, brzih cesta, državnih, županijskih i lokalnih cesta kroz nizinsko područje, potrebno je voditi računa o polaganju neplavljenim područjem i omogućavanju što prirodnijeg protoka vode. Uz državnu autocestu predviđen je koridor sanacije 400 metara sa svake strane ceste, dok se za ceste nižeg ranga ne predviđa koridor kao ni za željezničku prugu, što bi svakako trebalo predvidjeti. Oko industrijskih zona/postrojenja, eksploatacijskih polja, cesta, vodnogospodarskih objekata, rekreacijskih objekata, ribnjaka i slično, potrebno je predvidjeti zaštitne šumske pojaseve otkupom postojećih privatnih šuma ili/i podizanjem novih. Za potpuniji prikaz prostora bilo bi korisno ucrtati granice lovišta. Pojedina od njih mogu biti ishodišta rekreacijskog/ lovnog turizma. Park-šume unutar građevinskih područja naselja treba posebno definirati, štititi i urediti zaštitnom zonom izgradnje od ruba šume, kako bi se izbjegli konflikti između visine i starosti stabala i čovjeka. Predvidjeti sustav šetnica koji povezuje prirodne i kulturne vrijednosti pojedinog grada/općine. Potrebno je strogo definirati moguće sadržaje u šumi i zaštitnoj zoni šume na području Zagrebačke županije, primjerice da li se vodosprema može/mora izmjestiti iz kvalitetne kitnjakove prigorske šume, da li odlagalište otpada može biti smješteno u nizinskoj lužnjakovoj šumi koja je ujedno retencija i područje oko ornitološkog rezervata. Zakon o šumama omogućuje da se prostornim planom može predvidjeti, da se u šumi ili na šumskom zemljištu izgrade objekti za potrebe infrastrukture, športa, rekreacije, vojni objekti, ali samo ako to iz tehničkih ili ekonomskih uvjeta nije moguće planirati izvan šume ,odnosno šumskog zemljišta. Smatramo daje u prostornom planu potrebna detaljnija razrada i stupnjevanje važnosti pojedinih infrastrukturnih, vojnih, eksploatacijskih, rekreacijskih, lovnih i drugih objekata za planirano područje u odnosu na vrijednost dotične šume i mogućnost izmještanja te sanaciju područja čiji sadržaj ne odgovara prirodnoj vrijednosti prostora i postavkama zaštite okoliša. Služba za ekologiju, Uprava šuma Zagreb Tatjana Đuričić-Kuric, dipl. ing. šum. Uprava šuma Zagreb, Nazorova 7, Zagreb |