DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 95 <-- 95 --> PDF |
Te su šume do 1671. godine pripadale vlastelinstvu Frankopan, a nakon njegove pogibije iste godine su eksproprirane. Osam godina kasnije oformljeno je tzv. Komorsko dobro, kojemu su pripale eksproprirane šume, a njima su upravljali kaštelanati u Novom Vinodolskom i Bakru. Segregacijom iz 1885. godine oformljene su iz Komorskog dobra Zemljišne zajednice na sadašnjem području Općine Fužine i to: Zemljišna zajednica Fužine sa 1052 ha površine, Z. z. Vrata površine 588 ha, Z. z. Benkovac sa 222 ha površine te Zemljišne zajednice Lič, Zlobin, Šmrika i Dol. Z. z. Fužine su zbog prikraćivanja kod dodjele površina 1930. godine dobile još 748 jutara, a i kupnjom 13 ha, šume znatno se uvećava površine te zajednice. Nakon Drugog svjetskog rata 1948. g. sve su Zemljišne zajednice kao i Imovne općine nacionalizirane. Imovne općine bile su oformljene na sjevernom i is- IZAZOVI I SUPROTSTAVLJANJA Prigodom obilježavanja 190. obljetnice Šumarije Fužine, u djclimice obnovljenoj staroj šumariji otvorena je izložba (Foto: D. Delač) točnom dijelu Hrvatske, koje su slično Zemljišnim zajednicama upravljale svojim šumama. Josip Trohar, dipl. ing. šum., Rijeka KOMENTAR NA ZADNJI PRAVILNIK O UNUTARNJEM REDL PARKA PRIRODE "KOPAČKI RIT" U mjesecu srpnju ove godine, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja objelodanilo je Pravilnik o unutarnjem redu Parka prirode "Kopački rit" (NN 77/2.000.). Zamišljen je još 1998. godine kao zakonski akt kojim se brani priroda, ali i usuglašavaju i propisuju pravila ponašanja korisnika (u konkretnom slučaju): šumara, vodograditelja, lovaca, ribara, snimatelja, slikara, ljubitelja prirode, trgovaca, prijevoznika, uzgajivača stoke, rezača trske, turista, pilota, - koji logikom poslova često nisu u suglasju s proklamiranim načelima zaštite prirode. Istovremeno sankcionira protuzakonite aktivnosti: zvjerokradica, ribokradica, krivolovaca, sakupljača puževa, žaba, životinja za zoološke vrtove, pijavica, školjki, gljiva, ljekovitog bilja, korisnika pijeska, zemlje, piromana, odlagača smeća i dr. Kao i svi ranije doneseni Pravilnici i njihove tzv. dopune, uz niz korisnih odredbi i ovaj Pravilnik odiše elementima tvrde pravnobirokratske regulative. Uz sve to vidljivo je da tvorci Pravilnika nedovoljno poznaju ekološke i druge osobnosti Baranje, Kopačkog rita, ovdašnje prilike i ljude, a izgleda da ovako napisan predstavlja izvod iz jedinstvenog obrasca za parkove prirode u Hrvatskoj. Napisan u spomenutoj maniri, ne podstiče održivi razvoj interese ovdašnjeg stanovništva koji od davnine žive od šume, lova, poljodjelstva i ribarenja. Uz sve to iskazuje nepovjerenje prema šumarima koji, podsjeti mo, gospodare ovim područjem više od 200 godina čuvajući šumu i šumske ekosustave u funkiciji zakona potrajnosti i ne prijete im uništenjem, nestankom, što bi se moglo pomisliti čitajući pojedine odredbe spomenutog Pravilnika. Općenito ni ovaj Pravilnik nije pročišćen od "kutleovske" antišumarske linije, šumarstva i šumara koji izgleda i po ovom Ministarstvu nisu dovoljno obrazovani, stručni da bi im se dozvolilo daljnje upravljanje Parkom prirode (kao dijelom) glasovitog Beljskog lovišta u Baranji. Da je drukčije, već bi se izmijenio čl. 17. Zakona o zaštiti prirode iz 1994. godine, kojim se uspostavlja suvlasničku upravljanje i dodatni troškovi na račun Državnog proračuna, a na štetu sviju nas poreznih obveznika. Unatoč tome ovaj je Pravilnik nesumnjivo bolji od prethodnog iz 1998. godine (NN 84/98) što se može pripisati promjenama u vlasti i Ministarstvu zaštite okoliša etc. Između ostalog zapaža sc da je Ministarstvo prihvatilo sugestije "zelenih", za koje bivša Kutleova Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša (DUZPO) nije htjela ni čuti. Izmijenjene su mnoge odredbe Pravilnika iz 1998. god. Tako je primjerice promijenjena odredba čl. 21*´ kojim se ranije dopuštala mogućnost trovanja beskra ´ Da lije slučajno ili omaškom u tekstu ostala mogućnost trovanja po čl. 87, točka 20, Dozvolu za trovanje izdaje Javna ustanova?? |