DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 94     <-- 94 -->        PDF

190. OBLJETNICA ŠUMARIJE FUŽINE
Sve se češće pojavljuju razni napisi u dnevmim
tiskovinama, ali i komentari na elektroničkim medijima
o Gorskom kotaru i njegovim šumama. To nije slučajnost,
jer malo je gdje razvijen osjećaj za šumu kao u
Goranina, koji ju je uvijek doživljavao kao izvor svog
života, pa ju stoga cijeni i čuva, kako bi svom potomstvu
ostavio taj nepresušni, obnovljivi prirodni resurs
za nastavak življenja na tom prekrasnom, ali klimatski
surovom prostoru. Upravo zbog shvaćanja daje šuma,
tj. njeni proizvodi od velikog značaja za njegov život,
Goraninu nije bilo potrebno zakonskim odredbama
regulirati način kako će se prema njoj odnositi, pa je
relativno kasno počela djelovati zakonska regulativa u
njihovu gospodarenju.


U Fužinama je 7. lipnja 1810. godine, dakle pred


190 godina ( stoje svojevrsni jubilej) osnovana šumarija,
koju je osnovao J. Stipanović, o čemu je upravitelj
osnovane šumarije pismeno izvijestio Kaštelanat u Novom
Vinodolskom. Od tog vremena u Fužinama djeluje
šumarija kontinuirano sve do naših dana, a neko su


Slika 1. Šume zemljišne zajednice Fužine odlikovale su se zdravim
i velikim drvnim masama. Među najljepše jelike Gorskog
kotara spadala je šuma Brloško (na slici) u kojoj je drvna
masa po hektaru iznosila i do 1000 ni3.
(Foto: A. Frković)


Slika 2. Stara, u novije vrijeme obnovljena zgrada Šumarije Fuži


ne; uz Kraljevski šumski ured tu je nakon provedene segre


gacije stolovao i kotarski šumar, provodeći stručnu upravu


nad šumama zemljišne zajednice.


(Foto: A. Frković)


vrijeme na tom području djelovale dvije šumarije i to
za državne šume i šume Zemljišne zajednice (Frković -
Trohar).


Zakonom iz 1894. godine o Zemljišnim zajednicama
bilo je određeno koja su prava i dužnosti ovlaštenika
Zemljišnih zajednica, ali i način upravljanja, a kako je
tvrdio J. Šafar, Zemljišne su zajednice i same izrađivale
svoje pravilnike u okviru općih odredbi. Upravljanje
Zemljišnim zajednicama obavljalo se preko stručnog
osoblja, ali na temelju po skupštini donesenih odredbi,
koja je imenovala Upravni odbor Zemljišne zajednice.


Skupština Zemljišne zajednice kao najviši organ
upravljanja donosila je godišnji proračun, odobravala
gospodarske osnove i godišnje planove gospodarenja.
Ona je vršila izbor šumarskog stručnjaka, lugarskog i
drugog osoblja te određivala cijenu pristupnica u Zemljišnu
zajednicu.


Upravni odbor koji je izabrala skupština, vršio je izbor
pročelnika Zemljišne zajednice, uređivao sastav
godišnjih planova gospodarenja, posebice sječiva masa
i uzgojnih radova te provjeravao zahtjeve ovlaštenika
za dodjelu građe i ogrijeva.


Pročelnik Zemljišne zajednice bio je izvršni organ
skupštine, koji je ujedno predstavljao Zemljišnu zajednicu
pred drugim tijelima.


Prije oformljenja Šumarije Fužine, upravljanje šumama
bilo je pod civilnom vlašću, a nakon uspostave
šumarije spomenute godine počinje stručno upravljanje
tim najznačajnijim resursom Fužina i Gorskog kotara.