DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Ime Godina Zaposlen Mjesto boravka diplomiranja Uprava šuma Drugdje Milan An ić 1929 pok. Josip To m ai e 1939 pok. Josip Devči ć 1952 mirovina Zagreb Božidar Vuke l ić 1961 mirovina Rijeka Marko Vukeli ć 1963 Otočac Marija I va n ce vi c Milan Glava š 1963 1971 mirovina Šumarski fakultet N. Vinodolski Zagreb Milan Devči ć Joso Vuke l i ć 1973 1979 Direkcija Šumarski fakultet Senj Zagreb Tomislav Pinta r 1980 Senj Senj Lela Pl iš o 1981 privatno ZAGREB Marija Vuk uš i ć 1983 Senj Senj Marin Vukeli ć 1988 Senj Senj Jolanda Vi ncel j 1985 Zagreb Krapina JuricaTom lj an o vi ćMirena Krni ć 1989 1989 Senj Senj Švedska Dragan Devči ć 1991 Zagreb Zagreb Tome Devči ć 1991 Senj No valja Damir M i šku l in 1994 Zagreb Zagreb Tomislav M omčinovi ć 1994 Hrvatske vode Zagreb Marijana Podna r 1995 Karlovac Zagreb SamirGlava š 1996 Zagreb Zagreb Marija Glava š 1998 Zagreb Zagreb IvicaMedari ć 1999 Senj Senj Jedan roditelj iz Krasna Studenti Domagoj Devčić - apsolvent Tihomir Devčić -apsolvent Elvis Vu leta -apsolvent Tomislav R o g i ć - IV godina Željko S i muti o vi ć -111 godina Mile Vukelić -Ilgodina Silvana G la vaš -1 godina Antonijo Šimunović -I godina Valja istaći da ih je većina rođena u Krasnu, a nekoliko ih je po jednom roditelju porijeklom iz Krasna. Vrlo je zanimljivo, da ih je malo radilo u Šumariji Krasno. To su Marija Vukušić (1983 - 1985, referent za iskorišćivanje šuma), Jurica Tomljanović (1990 - 1997, suradnik za iskorišćivanje šuma, upravitelj Šumarije), S osnovnim podacima o Upravi šuma Senj, sadrža Milan Devčić (1990 - 1991, upravitelj Šumarije) i nim u prikazu Dalibora Tomljanovića, dipl. ing. šum., Marin Vukelić (1990 - 1994, stručni suradnik za iskozavršeno je savjetovanje, a time i obilježavanje značajrišćivanje šuma, zamjenik upravitelja Šumarije). Danih obljetnica ne samo za šumarstvo nego za cijelo nas je situacija takva da svi krasnarski šumari rade izhrvatsko gospodarstvo. van Šumarije Krasno na što utječu mnoge okolnosti modernog načina života. S veseljem ističemo da se tradicija krasnarskih šumara nastavlja, što potvrđuje desetak studenata Krasnara na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Fotografije: G. Novotny i V Pleše, odnosno porijeklom Krasnara po jednom roditelju. a tekst uredio H. Jakovac |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 94 <-- 94 --> PDF |
190. OBLJETNICA ŠUMARIJE FUŽINE Sve se češće pojavljuju razni napisi u dnevmim tiskovinama, ali i komentari na elektroničkim medijima o Gorskom kotaru i njegovim šumama. To nije slučajnost, jer malo je gdje razvijen osjećaj za šumu kao u Goranina, koji ju je uvijek doživljavao kao izvor svog života, pa ju stoga cijeni i čuva, kako bi svom potomstvu ostavio taj nepresušni, obnovljivi prirodni resurs za nastavak življenja na tom prekrasnom, ali klimatski surovom prostoru. Upravo zbog shvaćanja daje šuma, tj. njeni proizvodi od velikog značaja za njegov život, Goraninu nije bilo potrebno zakonskim odredbama regulirati način kako će se prema njoj odnositi, pa je relativno kasno počela djelovati zakonska regulativa u njihovu gospodarenju. U Fužinama je 7. lipnja 1810. godine, dakle pred 190 godina ( stoje svojevrsni jubilej) osnovana šumarija, koju je osnovao J. Stipanović, o čemu je upravitelj osnovane šumarije pismeno izvijestio Kaštelanat u Novom Vinodolskom. Od tog vremena u Fužinama djeluje šumarija kontinuirano sve do naših dana, a neko su Slika 1. Šume zemljišne zajednice Fužine odlikovale su se zdravim i velikim drvnim masama. Među najljepše jelike Gorskog kotara spadala je šuma Brloško (na slici) u kojoj je drvna masa po hektaru iznosila i do 1000 ni3. (Foto: A. Frković) Slika 2. Stara, u novije vrijeme obnovljena zgrada Šumarije Fuži ne; uz Kraljevski šumski ured tu je nakon provedene segre gacije stolovao i kotarski šumar, provodeći stručnu upravu nad šumama zemljišne zajednice. (Foto: A. Frković) vrijeme na tom području djelovale dvije šumarije i to za državne šume i šume Zemljišne zajednice (Frković - Trohar). Zakonom iz 1894. godine o Zemljišnim zajednicama bilo je određeno koja su prava i dužnosti ovlaštenika Zemljišnih zajednica, ali i način upravljanja, a kako je tvrdio J. Šafar, Zemljišne su zajednice i same izrađivale svoje pravilnike u okviru općih odredbi. Upravljanje Zemljišnim zajednicama obavljalo se preko stručnog osoblja, ali na temelju po skupštini donesenih odredbi, koja je imenovala Upravni odbor Zemljišne zajednice. Skupština Zemljišne zajednice kao najviši organ upravljanja donosila je godišnji proračun, odobravala gospodarske osnove i godišnje planove gospodarenja. Ona je vršila izbor šumarskog stručnjaka, lugarskog i drugog osoblja te određivala cijenu pristupnica u Zemljišnu zajednicu. Upravni odbor koji je izabrala skupština, vršio je izbor pročelnika Zemljišne zajednice, uređivao sastav godišnjih planova gospodarenja, posebice sječiva masa i uzgojnih radova te provjeravao zahtjeve ovlaštenika za dodjelu građe i ogrijeva. Pročelnik Zemljišne zajednice bio je izvršni organ skupštine, koji je ujedno predstavljao Zemljišnu zajednicu pred drugim tijelima. Prije oformljenja Šumarije Fužine, upravljanje šumama bilo je pod civilnom vlašću, a nakon uspostave šumarije spomenute godine počinje stručno upravljanje tim najznačajnijim resursom Fužina i Gorskog kotara. |