DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Dr. sc. Vice I v a n č e v i ć
235 GODINA ŠUMARIJE KRASNO (1765-2000)
NAJSTARIJE ŠUMARIJE U NAŠOJ ZEMLJI


Osnivanje Šumarije Krasno prije
235 godina događa se u vrijeme vladavine
Marije Terezije i postojanja
Vojne Krajine daleke 1765. godine.
Ovom datumu prethodila je naredba
Marije Terezije 1762., kojom je zabranila
izvoz hrastovine za brodogradnju
iz svojih zemalja, pa tako
i Vojne krajine. Ujedno je povjerila
Tršćanskoj intendanci vrhovni nadzor
nad krajiškim šumama u Hrvatskoj.
Takoder je naredila detaljni
opis, premjer i izradu karata krajiških
šuma, sastav šumskog reda, te
postavljanje stručnog osoblja za gospodarenje
šumama. Na zajedničkom sastanku pod
predsjedanjem generala Bečka, zapovjednika Karlovačkog
generalata, 16. veljače 1765. god. raspravljalo
se je o regulaciji međutimnog šumskog reda
(Waldordnunga), instrukcijama (napucima), izgradnji
puteva, namještenju šumara (Waldbereitera) i lugara
(Forstknechta) u Ces. kralj, šumama Karlovačkog generalata
(Lička, Otočka, Ogulinska i Slunjska pukovnija),
utvrđivanju cijene drveta na panju, taksi za drvo u
Comercial Magazinima i razrješenju senjskih teritorijalnih
sporova o razdiobi susjednih šuma." Tom prilikom
ing. major pl. Pierker kao autor, predočio je podatke
o inventarizaciji šuma zajedno s pripadajućim
mapama. Autor šumskog reda i instrukcija (naputaka)
bio je šumarnik (Waldmeister) kapetan ingénieur J. C.
Franzoni.


U raspravi o razmještaju trojice uzetih šumara i većeg
broja domaćih i stranih lugara, zaključeno je da se
jedan šumar postavi u šumariji (nadgledništvu) Oštarije
za šume Ličke pukovnije, drugi u šumariji Krasno za
šume Otočke pukovnije i dijela Ogulinske pukovnije s
distriktom u Drežnici, i napokon treći u šumariji Petrova
Gora za šume većeg dijela Ogulinske i cijele Slunjske
pukovnije. Šumaru u Oštarijama moglo bi se dodijeliti
8 lugara (6 domaćih i 2 strana), u Krasnu 12 lugara
(8 domaćih i 4 strana) i još jednog najboljeg šumara lovca
kao pristava u Drežnici, te šumaru u Petrovoj
Gori 5 lugara (4 domaća i 1 strani). Svakom šumaru već


" B. Kosović: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i
Velikoj Kapeli od Dalmatinske međe do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski
list. 1914.


je bila doznačena godišnja plaća od
450 forinti, a svakom lugaru po 10
forinti mjesečno, odnosno 120
forinti godišnje. Prema prijedlogu
Franzonija, svakome lugaru trebao
se osigurati stan u šumi unutar
čuvarskog rajona ili u njegovoj
neposrednoj blizini. Ukoliko se takvi
uvjeti ne bi mogli ostvariti, tada
bi im se trebala doznačiti primjerena
stanarina.


Nadzor nad šumama Karlovačkog
generalata bio je povjeren
Comercial Waldmeisteru J. C. Franzoniju.
U šumskom redu (Waldordnung)
od 34 članka, između ostalog, bilo je
propisano: korištenje ogrijeva i to samo od suhara
("slučajnika"), zabrana uništavanja ograda, obvezna
izgradnja zatvorenih ognjišta, izgradnja stanova u
šumi, uništavanje koza u roku od 6 godina, prve zamisli


o pošumljavanju, uspostavljanje privremene upravnočuvarske
službe, namještenje šumara i lugara u osnovanim
šumarijama, uzgojne radnje radi pomaganja
jele, a na štetu bukve, zabrana loženja vatre, stroge
kazne za kradu, zabranu sječe prema granici s Turskom,
odgovornost za provedbu šumskog reda i drugo.
Prilikom inventarizacije šuma podijeljeno je područje
šumarije Krasno, odnosno Otočke pukovnije na 12
okružja i 2 posebna predjela (Podgorje i Senjska
draga), koji su obuhvaćali 62.423 ha. Za svako okružje
i predjele iskazane su površine, broj stabala po vrstama,
te broj stabala sposobnih za iskorištenje. Na području
Otočke pukovnije nalazilo se ukupno 20.630.970
stabala, ili 330 stabala/ha, od toga bukve 50 %, jele
28 %, smreke 14 %, hrasta 2 %, te ostalih vrsta 6 %.
Posebno je iskazan broj stabala koji se mogu posjeći za
potrebe brodogradnje, i to od ukupno 5.376.021 kom,
što čini 26 % sveukupnog broja stabala (bukve 45 %,
jele 33 %, smreke 14 % i ostalih vrsta 8 %). U šumskom
redu ne precizira se vrijeme u kojemu bi se mogla posjeći
ova stabla. Šumski red vrijedio je kao moderni dokument,
jer je obuhvaćao gotovo sva najnovija saznanja
o šumarstvu toga vremena. U njegovoj primjeni
svakako je dolazilo do kršenja, ali je njegovo postojanje
ipak znatno ograničavalo destruktivne djelatnosti
područnog stanovništva u šumama Vojne Krajine.
Šumski red nije bio tiskan nego pisan, a prilikom sastavljanja
kao uzori, poslužili su šumski redovi Gorice i
Gradišća iz 1732. godine.
705