DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 78     <-- 78 -->        PDF

UZ BOŽIČNU ČESTITKU


BOŽIČNE JASLICE NA MEDVEDNICI
Jaslice


Jaslice u obliku makete prikazuju Isusovo rođenje
sa štalicom i likovima djeteta Isusa, Marije, Josipa, anđela,
tri kralja, pastira i drugih poklonika. U taj sadržaj
spadaju i životinje: volovi, magarci i ovce. Jaslice nose
i nacionalno obilježje u vidu puka od djeteta do staraca,
često u narodnim nošnjama. One uz religiozni sadržaj


imaju folklorne i druge tradicionalne vrijednosti jednog
naroda, oblikovane umjetničkim dostignućima njihova
autora. Jaslice nisu samo umjetničko djelo, one su odraz
naše duše i srca, sjećanje na naše djetinjstvo, poticaj
za suosjećanje sa siromašnima, nesretnima, čežnja za
napuštenim domom i ugašenim ognjištem.


Povijest jaslica


Povijest jaslica seže daleko u prošlost u dvanaesto
stoljeće, u vrijeme kada je živio sv. Franjo Asiški, pravo
ime Giovanni Francesco Bernardone (1181-1226), osnivač
franjevačkog reda. Sveti Franjo Asiški je 1223.
godine prvi načinio jaslice i uveo u crkvenu zajednicu
ovaj lijepi običaj prikazivanja poklonstva pastira i kraljeva
tek rođenom Isusu.


U Europi, osobito u Italiji i Njemačkoj, u 17. i 18.
stoljeću mnogobrojni umjetnici i amateri kreiraju velik
broj jaslica.


I u Hrvatskoj u okviru tradicionalnih vjerskih i narodnih
običaja jaslice postaju simbol Božića i ukras skoro
svake crkve i katoličke kuće. Doživljaj Božića bez njih
ne bi bio potpun. Ideju za izradu jaslica koje su bile izložene
ocjeni javnosti pred Božić 1916. god. dali su arhitekti
Robert Frangcš-Mihanović i Viktor Kovačić, a
izradio ih je Vojt Braniša. Navedene jaslice su po umjetničkoj
kreaciji specifično hrvatske zbog realističnog


prikaza hrvatskog puka, koji je u procesiji krenuo pohoditi
betlehemsku štalicu. U procesiji su seljaci obučeni
u šestinske narodne nošnje s bajsom i tamburicama, zatim
prosjaci i bogalji te gradski čovjek s aktovkom. Tu
su likovi koji pjevaju i djeca koja plešu u kolu. U koloni
prema Betlehemu su i kola koja vuku veliki spori volo


vi. Hrvati stižu tek malo iza pastira, a tri se kralja upravo
klanjaju. Tlo je pokriveno snijegom, pa je zimska
idila za vrijeme Božića potpuna. Jaslice se nalaze u
crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Navedene jaslice su bile vrlo
zapažene na međunarodnoj izložbi koja se održava uoči
svakog Božića u Veroni.
U Etnografskom muzeju u Zagrebu u studenom
1995. godine održana je izložba Božičnih jaslica. Prikazane
su jaslice iz svih dijelova Hrvatske, ukupno 120
kiparskih i slikarskih radova. Zapaženo mjesto imale su
jaslice s Medvednice.


Planina Medvednica


Medvednica (Zagrebačka gora, Sljeme), planina iznad
grada Zagreba, proteže se u smjeru jugoistok-sjeverozapad.
Najviši vrh je Sljeme (1033 m) s kojeg se pruža
lijep pogled na Zagreb, Hrvatsko zagorje, pa čak i do
slovenskih Alpa. Njeni južni obronci protežu se do skoro
samog središta Zagreba. Medvednica u geomorfološkom
i hidrološkom smislu predstavlja prijelazno područje
s kombiniranim osobinama predalpske zone, dinarskog
krša i starih panonskih nizina, a stijene po načinu
postanka su eruptivne, metamorfne i sedimentne.
Bogata je flora samoniklog bilja i raznovrsna fauna.


Medvednica je značajno šumskogospodarsko područje
s naglašenim rekreativnim i ekološkim vrijednostima,
na površini od 270 km2, šume Medvednice proglašene
su 1954. god. park šumom, a 1957. god. izdvojeno
je 1100 ha rezervatnih površina u kojima je zabranjeno
iskorištavanje šuma. Već 1981. god. na temelju Zakona


o zaštiti prirode, Medvednica je park prirode: prostorno
ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim,
estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima.
Medvednica ima mnogobrojna povijesna i kulturna
dobra. Ona je poznata po planinarskim domovima i drugim
objektima antropogenog i prirodnog porijekla, poučnim
stazama, šumskoj školi za planinare, izletnike,
đake i sve ljubitelje prirode. Planinsko područje Medvednica
(Park prirode) ima površinu od 22.826 ha. Najveći
dio te površine su šume od 14.550 ha. Razlika od


8.276 ha su voćnjaci, vinogradi, ratarske kulture i komunalni
objekti. Od ukupne površine šuma 8.188 ha su
državne šume (njima gospodare "Hrvatske šume" p.o.
Zagreb), 374 ha su šume Šumarskog fakulteta, 5.988 ha
su privatne šume. Od šumskih vrsta drveća prevladavaju
listače: bukva, kitnjak, grab, kesten, javor, bagrem,
lužnjak, medunac, trešnja, joha i lipa. Odcrnogorice dolaze
jela, smreka, a mjestimično su uneseni obični i crni
bor, ariš, borovac i duglazija.
Jaslice na Medvednici


Prije šest godina hrvatsko šumarstvo (Šumarija Zavjersko
obilježje. Nedaleko od lugarnice na otvorenom
greb) podarilo je Zagrebu i Hrvatskoj jedno izuzetno prostoru ispod krošanja jelovih stabala, a iznad slje




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 79     <-- 79 -->        PDF

menske ceste kod Željezničarskog doma, na raskršću
putova za Tomislavov dom i Puntijarku, podignuta je
originalna nadstrešnica i u njoj betlehemska štalica.
Jaslice sadrže osam drvenih likova u prirodnoj veličini,
prema ideji šumarskog inženjera,
upravitelja Šumarije Zagreb, Herberta
Krauthackera. Akademski kipar
Zeljko Belić izradio je figure od
javorova drveta, a štalicu je osmislio
slikar ing. šum. Karlo Posavec. Jaslice
su blagoslovljene (biskup Culej)
i otvorene 22. prosinca 1994. god. u
prisutnosti velikog broja planinara,
gostiju i radosne djece. Nedaleko
štalice s jaslicama nalazi se ogromno
jelovo stablo visoko 42 metra, osvjetljcno
sa 500 žarulja i okićeno
raznovrsnim ukrasima koje su izradila
djeca zagrebačkih škola, kao
prirodno božično drvce ("božični
bor"). Ove izuzetno lijepe, velike i
prirodne jaslice dar su gradu prigodom
900-te obljetnice osnutka


Zagrebačke biskupije. One su ukras i simbol Medvednice,
Zagreba i Hrvatske. Jaslice prema procjenama
stručnjaka spadaju među najveće u Hrvatskoj i Europi,
a možda i u Svijetu.


(Foto: M. Harapin)


Knjiga utisaka


Od otvaranja jaslica do danas (1994 - 2000) sakuma"
za ovaj poklon hrvatskom narodu", "Bravo šumari i
pljeno je 11 knjiga utisaka. Svoje utiske upisali su u njih umjetnici", "Djelo puno ljubavi", "Zimska radost",
posjetitelji svih životnih dobi, od djece koja su tek nau"
Ukras Sljemena, Zagreba i Hrvatske", "Prekrasna idečila
pisati (neki su pisali velikim tiskanim slovima) do ja, priroda služi ljudima", "Oplemenjuje srce i dušu",


drhtavih ruku najstarijih građana Hrvatske, te posjeti"
Dragi Isuse žao mi te da zebeš, žao mi je što nisam ovtelji
iz drugih zemalja. Od tisuća dojmova i zapisanih dje jedna od životinjica da te ugrijem svojim dahom, ali
misli, navodimo po slobodnom izboru slijedeće: "Susret obećajem da ću te grijati mojim srcem" (djevojčica iz
s jaslicama je najljepše što sam doživjela", "Prekrasne Vukovara), "Najljepši spomenik slobodnoj Hrvatskoj",
jaslice", "Prikaz koji zadivljuje u veličanstvenom ambi"
Jaslice su spoj prirode, umjetnosti i ljubavi", "Ovo trejentu",
"Ovo je remek djelo", "Nagrađeni smo za izlaba
vidjeti i doživjeti "
zak iz grada", "Jaslice su simbol ljepote i ponosa HrvatI
na kraju autori vama i vašima u ime šumara žele
ske", "Jaslice zrače toplinom", "Hvala svima koji su sretan put na Medvednicu.
nam podarili ovu ljepotu", "Hvala "Hrvatskim šuma


SUMMARY: The first Nativity scene was set up by St. Francis of Assisi in Assisi, Italy in 1223. Since then
the custom has spread across Italy, Germany and finally across the other European countries. The first well-
known Croatian Nativity scene of artistic value was set up in 1916, and can be found in the St. Blaž church
in Zagreb.


Medvednica or Zagrebačka gora is a park-forest, as well as the Zagreb recreational area, with the highest peak
of 1033 m. The most important forest tree species to be found on Medvednica are: beech, sessile oak, common
hornbeam, sweet chestnut, maple, fir and Norway spruce.


The Bethlehem scene is situated under the crown of the trees, near the top of the mountain. The scene brings into
play the life-size sculptures made of maple wood. The nativity scene (the Infant Jesus, Mary, Joseph, Angel, the
Magi, donkeys and sheep) was opend for hte public on 22. December, 1994. Besides the Nativity scene, there is a
Christmas tree, a fir 42 m tall. Every year the Christmas tree is lit by 500 electric bulbs and it is decorated by the
school children from the Zagreb area.


The Nativity scene was set up as a gift from the Croatian forests (Forestry Office Zagreb) on the occasion of the
900th anniversary of the Zagreb bishop´s diocese, founded in 1094.
The Nativity scene on Medvednica is definitely worth visiting and experiencing for oneself.


M. Harapin, H. Krauthacker