DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 78 <-- 78 --> PDF |
UZ BOŽIČNU ČESTITKU BOŽIČNE JASLICE NA MEDVEDNICI Jaslice Jaslice u obliku makete prikazuju Isusovo rođenje sa štalicom i likovima djeteta Isusa, Marije, Josipa, anđela, tri kralja, pastira i drugih poklonika. U taj sadržaj spadaju i životinje: volovi, magarci i ovce. Jaslice nose i nacionalno obilježje u vidu puka od djeteta do staraca, često u narodnim nošnjama. One uz religiozni sadržaj imaju folklorne i druge tradicionalne vrijednosti jednog naroda, oblikovane umjetničkim dostignućima njihova autora. Jaslice nisu samo umjetničko djelo, one su odraz naše duše i srca, sjećanje na naše djetinjstvo, poticaj za suosjećanje sa siromašnima, nesretnima, čežnja za napuštenim domom i ugašenim ognjištem. Povijest jaslica Povijest jaslica seže daleko u prošlost u dvanaesto stoljeće, u vrijeme kada je živio sv. Franjo Asiški, pravo ime Giovanni Francesco Bernardone (1181-1226), osnivač franjevačkog reda. Sveti Franjo Asiški je 1223. godine prvi načinio jaslice i uveo u crkvenu zajednicu ovaj lijepi običaj prikazivanja poklonstva pastira i kraljeva tek rođenom Isusu. U Europi, osobito u Italiji i Njemačkoj, u 17. i 18. stoljeću mnogobrojni umjetnici i amateri kreiraju velik broj jaslica. I u Hrvatskoj u okviru tradicionalnih vjerskih i narodnih običaja jaslice postaju simbol Božića i ukras skoro svake crkve i katoličke kuće. Doživljaj Božića bez njih ne bi bio potpun. Ideju za izradu jaslica koje su bile izložene ocjeni javnosti pred Božić 1916. god. dali su arhitekti Robert Frangcš-Mihanović i Viktor Kovačić, a izradio ih je Vojt Braniša. Navedene jaslice su po umjetničkoj kreaciji specifično hrvatske zbog realističnog prikaza hrvatskog puka, koji je u procesiji krenuo pohoditi betlehemsku štalicu. U procesiji su seljaci obučeni u šestinske narodne nošnje s bajsom i tamburicama, zatim prosjaci i bogalji te gradski čovjek s aktovkom. Tu su likovi koji pjevaju i djeca koja plešu u kolu. U koloni prema Betlehemu su i kola koja vuku veliki spori volo vi. Hrvati stižu tek malo iza pastira, a tri se kralja upravo klanjaju. Tlo je pokriveno snijegom, pa je zimska idila za vrijeme Božića potpuna. Jaslice se nalaze u crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Navedene jaslice su bile vrlo zapažene na međunarodnoj izložbi koja se održava uoči svakog Božića u Veroni. U Etnografskom muzeju u Zagrebu u studenom 1995. godine održana je izložba Božičnih jaslica. Prikazane su jaslice iz svih dijelova Hrvatske, ukupno 120 kiparskih i slikarskih radova. Zapaženo mjesto imale su jaslice s Medvednice. Planina Medvednica Medvednica (Zagrebačka gora, Sljeme), planina iznad grada Zagreba, proteže se u smjeru jugoistok-sjeverozapad. Najviši vrh je Sljeme (1033 m) s kojeg se pruža lijep pogled na Zagreb, Hrvatsko zagorje, pa čak i do slovenskih Alpa. Njeni južni obronci protežu se do skoro samog središta Zagreba. Medvednica u geomorfološkom i hidrološkom smislu predstavlja prijelazno područje s kombiniranim osobinama predalpske zone, dinarskog krša i starih panonskih nizina, a stijene po načinu postanka su eruptivne, metamorfne i sedimentne. Bogata je flora samoniklog bilja i raznovrsna fauna. Medvednica je značajno šumskogospodarsko područje s naglašenim rekreativnim i ekološkim vrijednostima, na površini od 270 km2, šume Medvednice proglašene su 1954. god. park šumom, a 1957. god. izdvojeno je 1100 ha rezervatnih površina u kojima je zabranjeno iskorištavanje šuma. Već 1981. god. na temelju Zakona o zaštiti prirode, Medvednica je park prirode: prostorno ili dijelom kultivirano područje s naglašenim ekološkim, estetskim, turističkim i rekreativnim vrijednostima. Medvednica ima mnogobrojna povijesna i kulturna dobra. Ona je poznata po planinarskim domovima i drugim objektima antropogenog i prirodnog porijekla, poučnim stazama, šumskoj školi za planinare, izletnike, đake i sve ljubitelje prirode. Planinsko područje Medvednica (Park prirode) ima površinu od 22.826 ha. Najveći dio te površine su šume od 14.550 ha. Razlika od 8.276 ha su voćnjaci, vinogradi, ratarske kulture i komunalni objekti. Od ukupne površine šuma 8.188 ha su državne šume (njima gospodare "Hrvatske šume" p.o. Zagreb), 374 ha su šume Šumarskog fakulteta, 5.988 ha su privatne šume. Od šumskih vrsta drveća prevladavaju listače: bukva, kitnjak, grab, kesten, javor, bagrem, lužnjak, medunac, trešnja, joha i lipa. Odcrnogorice dolaze jela, smreka, a mjestimično su uneseni obični i crni bor, ariš, borovac i duglazija. Jaslice na Medvednici Prije šest godina hrvatsko šumarstvo (Šumarija Zavjersko obilježje. Nedaleko od lugarnice na otvorenom greb) podarilo je Zagrebu i Hrvatskoj jedno izuzetno prostoru ispod krošanja jelovih stabala, a iznad slje |
ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 79 <-- 79 --> PDF |
menske ceste kod Željezničarskog doma, na raskršću putova za Tomislavov dom i Puntijarku, podignuta je originalna nadstrešnica i u njoj betlehemska štalica. Jaslice sadrže osam drvenih likova u prirodnoj veličini, prema ideji šumarskog inženjera, upravitelja Šumarije Zagreb, Herberta Krauthackera. Akademski kipar Zeljko Belić izradio je figure od javorova drveta, a štalicu je osmislio slikar ing. šum. Karlo Posavec. Jaslice su blagoslovljene (biskup Culej) i otvorene 22. prosinca 1994. god. u prisutnosti velikog broja planinara, gostiju i radosne djece. Nedaleko štalice s jaslicama nalazi se ogromno jelovo stablo visoko 42 metra, osvjetljcno sa 500 žarulja i okićeno raznovrsnim ukrasima koje su izradila djeca zagrebačkih škola, kao prirodno božično drvce ("božični bor"). Ove izuzetno lijepe, velike i prirodne jaslice dar su gradu prigodom 900-te obljetnice osnutka Zagrebačke biskupije. One su ukras i simbol Medvednice, Zagreba i Hrvatske. Jaslice prema procjenama stručnjaka spadaju među najveće u Hrvatskoj i Europi, a možda i u Svijetu. (Foto: M. Harapin) Knjiga utisaka Od otvaranja jaslica do danas (1994 - 2000) sakuma" za ovaj poklon hrvatskom narodu", "Bravo šumari i pljeno je 11 knjiga utisaka. Svoje utiske upisali su u njih umjetnici", "Djelo puno ljubavi", "Zimska radost", posjetitelji svih životnih dobi, od djece koja su tek nau" Ukras Sljemena, Zagreba i Hrvatske", "Prekrasna idečila pisati (neki su pisali velikim tiskanim slovima) do ja, priroda služi ljudima", "Oplemenjuje srce i dušu", drhtavih ruku najstarijih građana Hrvatske, te posjeti" Dragi Isuse žao mi te da zebeš, žao mi je što nisam ovtelji iz drugih zemalja. Od tisuća dojmova i zapisanih dje jedna od životinjica da te ugrijem svojim dahom, ali misli, navodimo po slobodnom izboru slijedeće: "Susret obećajem da ću te grijati mojim srcem" (djevojčica iz s jaslicama je najljepše što sam doživjela", "Prekrasne Vukovara), "Najljepši spomenik slobodnoj Hrvatskoj", jaslice", "Prikaz koji zadivljuje u veličanstvenom ambi" Jaslice su spoj prirode, umjetnosti i ljubavi", "Ovo trejentu", "Ovo je remek djelo", "Nagrađeni smo za izlaba vidjeti i doživjeti " zak iz grada", "Jaslice su simbol ljepote i ponosa HrvatI na kraju autori vama i vašima u ime šumara žele ske", "Jaslice zrače toplinom", "Hvala svima koji su sretan put na Medvednicu. nam podarili ovu ljepotu", "Hvala "Hrvatskim šuma SUMMARY: The first Nativity scene was set up by St. Francis of Assisi in Assisi, Italy in 1223. Since then the custom has spread across Italy, Germany and finally across the other European countries. The first well- known Croatian Nativity scene of artistic value was set up in 1916, and can be found in the St. Blaž church in Zagreb. Medvednica or Zagrebačka gora is a park-forest, as well as the Zagreb recreational area, with the highest peak of 1033 m. The most important forest tree species to be found on Medvednica are: beech, sessile oak, common hornbeam, sweet chestnut, maple, fir and Norway spruce. The Bethlehem scene is situated under the crown of the trees, near the top of the mountain. The scene brings into play the life-size sculptures made of maple wood. The nativity scene (the Infant Jesus, Mary, Joseph, Angel, the Magi, donkeys and sheep) was opend for hte public on 22. December, 1994. Besides the Nativity scene, there is a Christmas tree, a fir 42 m tall. Every year the Christmas tree is lit by 500 electric bulbs and it is decorated by the school children from the Zagreb area. The Nativity scene was set up as a gift from the Croatian forests (Forestry Office Zagreb) on the occasion of the 900th anniversary of the Zagreb bishop´s diocese, founded in 1094. The Nativity scene on Medvednica is definitely worth visiting and experiencing for oneself. M. Harapin, H. Krauthacker |