DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pinlaric: ANALIZA STRUKTURU 1 KVALIThTK PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 627-635 proizvedene drvne mase, ali se znatno utječe na kvaliteje u populaciji ima heterogenu kvalitetu stabala (npr. tu, odnosno povećanje vrijednosti proizvodnje. Na osborovi, ariš, bukva, hrastovi) učinak njege šuma u ponovi iskustava, sa njegom je potrebno otpočeti u najragledu povećanja kvalitete stabala je znatno veći (Bonnijoj razvojnoj fazi, u fazi pomlatka, jer je to i ekonomnemann- Roehrig ; 1972). Vidljivo je da bi se proski najopravdanije, što se posebice odnosi na bukvu. izvela maksimalna količina najvrijednijeg drva, posePrema Schober-u (1972) kod bukve u njegovanoj bice kod bukve, neophodna je njega već od najranije sastojini na kraju produkcijskog razdoblja je vrijednost razvojne faze (pomlatka). proizvedenog drva veća za 5-6 puta u odnosu na nenje-U okviru projekta (P i n t a r i ć i dr. 1986) istraživan govanu sastojinu. je i utjecaj njege bukovih sastojina na proizvodnju drv Treba naglasiti da učinak njege šuma u pogledu pone mase po količini i posebno po kvaliteti. većanja vrijednosti proizvedenog drva nije kod svih Zadatak ovog rada bio je proučiti strukturu i kvalitevrsta isti. Kod vrsta drveća kod kojih je populacija više-tu pomlatka bukve u prirodnoj čistoj visokoj sastojini manje homogene kvalitete (npr. jela, smreka, duglazija) bukve. učinak njege šuma je manji, dok je kod vrsta drveća ko 2. METODA RADA - Method and material U najzastupljenijim čistim bukovim šumama, na pokvaliteta stabalaca i krošnje, a na osnovi tih parametara vršinama u kojima se posljednih 20 godina nije proobračunat je koeficijent vitkosti (hmm : d„ mm), otklon vodila sječa i na primjernim plohama veličine 10 m2 (insercija) grana, monopodijalnost i rašljavost vrha. (2m x 5m) koje su se nalazile na 10-15 m od ruba matiPrema potrebi, za sve parametre obračunate su srednje čnih stabala bukve, analizirana je struktura i kvaliteta vrijednosti. Na svakom objektu postavljeno je po tri pomlatka: broj stabala, visine, debljine, procijenjena je primjerne plohe iste površine. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigations 3.1. Objekti istraživanja Osnovni podaci o objektima istraživanja prikazani su u tablici broj 1. Tablica 1. Osnovni podaci o objektima istraživanja Broj plohe Naziv objekta Nadmorska Ekspozicija Nagib Matični Tlo Vegetacija No plot Object visina m Exposition Inclination supstrat Soil typ Vegetation Altitude Rock 1 Fojnica, G.J. Luzulo - Pogorelica910 SW 12° Filit Kiselo smeđe Fagetum Garež, odj. 9 Distr. cambisol tipicum 2 Fojnica, G.J. Luzulo - Pogorelica940 SW 15° Filit Kiselo smeđe Fagetum Garež, odj. 9 Distr. cambisol tipicum 3 Vlasenica, Luzulo - Donja Drinjača, 750 SW 17° Pješčar Kiselo smeđe Fagetum odj. 126 Distr. cambisol 4 Srebrenica, Smeđe Fagetum Gornji Jadar, 900 SSE 10° Vapnenac vapnenačko montanum odj. 95a Kalko cambisol iliricum 5 Srebrenica, Smeđe Fagetum Gornji Jadar, 900 SSE 10° Vapnenac vapnenačko montanum odj. 95a Kalko cambisol iliricum 6 Vlasenica, Luzulo - Donja Drinjača, 750 SW 20° Pješčar Kiselo smeđe Fagetum odj. 126 Distr. cambisol tipicum |