DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski lisl br. II 12, CXXIV (2000), 627-635 UDK 630* 236 (Fagus sylvatica L.) 001. ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BOSNI I HERCEGOVINI THE ANALISIS OF STRUCTURE AND QUALITY OF THE NATURAL BEECH SAPLINGS IN SOME BEECH FORESTS IN BOSNIA AND HERZEGOVINA Konrad PINTARIĆ* SAŽETAK: U Bosni i Hercegovini, u čistim i mješovitim visokim šumama bukve i u izdanačkim šumama, bukva je zastupljena na površini od 1,302.000 hektara, odnosno na 48 % površine šuma i šumskog tla. Sve ove šume nisu njegovane s ciljem da se poveća vrijednost ovih šuma. Mnogobrojna istrživanja više autora, pokazuju da se njegom bukovih šuma na kraju produkcijskog razdoblja može očekivati vrijednost drveta, koja je za pet do šest puta veća u odnosu na njenegovanu bukovu šumu (Schober, 1972). Analiza šuma bukve u fazi pomlatka pokazala je daje kvaliteta stabalaca i njihovih krošnjica, posebice monopolidijalnost, zadovoljavajuća i da postoji mogućnost da se njegovanjem šuma bukve od najranije faze, faze pomlatka, može realizirati maksimalno povećanje vrijednosti drveta ovih šuma. Ključne r ij e č i : Fagus sylvatica, bukva, pomladak, kvalitet, njega. 1. UVOD Introductions Ako želimo opravdati provođenje nekih šumsko-Ako analiziramo ove dvije komponente, možemo uzgojnih mjera koje opterećuju financijski šumsku prozaključiti da se prva komponenta realizira bez intervenizvodnju, potrebno je prvo ukazati na glavni cilj proizcije čovjeka, dok je druga itekako ovisna o aktivnosti vodnje u šumarstvu. Ne ulazeći u detaljnija obrazlagastručnjaka, jer stoje vrjedniji drvni Sortiment, šuma je nja, u Smjernicama (Matić-Pintarić-Drinić, vrijednija i daje veći čisti prihod. Prema tomu i zadatak 1969) je navedeno sljedeće: šumara je da prihvati ova pravila igre. Glavni cilj proizvodnje u šumarstvu je trajna proizPrema HILF-u (1967), na osnovi istraživanja tržišta vodnja maksimalne količine najvrijednije drvne mase proizvodnju treba usmjeriti na deblje i kvalitetnije Soruz održanje i poboljšanje plodnosti zemljišta te uz istotimente, jer se očekuje da će i ubuduće ovim sortimenvremeno podmirenje i ostalih društveno korisnih funktima biti osiguran ekonomski opravdan plasman na trcija šume (zaštitna i socijalna). žištu. Ovako postavljen proizvodni cilj, ne isključuje znatno veću proizvodnju drva za kemijsku preradu, jer Ova definicija sadrži u sebi dvije komponente: suvremenim metodama mjera njege, na kraju produk Organska proizvodnja biomase, koja je uvjetovana cijskog razdoblja ostaje svega oko 30 % od ukupno prirodnim potencijalom staništa i proizvodnim mo proizvedenog drveta, dok se tijekom proizvodnog raz gućnostima pojedinih vrsta drveća na dotičnom sta doblja koristi oko 70 % drva, koje se može koristiti za ništu. kemijsku, a djelomično i mehaničku preradu. Mehanička proizvodnja obuhvaća zadatak da se iz Ovaj cilj se ne može postići ako se tijekom produk šume dobiju ona dobra - proizvodi koje može dati cijskog razdoblja šuma ne njeguje (Pintarić, 1969; određena vrsta drveća. Koestler, 1952; Lei bundgut, 1984; Haeberle, 1982; Lang, 1982; Teissier, 1981; i drugi). Prema navedenim autorima, njegom se ne utječe na povećanje * Prof. dr. sc. Konrad F´inlarić |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Pinlaric: ANALIZA STRUKTURU 1 KVALIThTK PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 627-635 proizvedene drvne mase, ali se znatno utječe na kvaliteje u populaciji ima heterogenu kvalitetu stabala (npr. tu, odnosno povećanje vrijednosti proizvodnje. Na osborovi, ariš, bukva, hrastovi) učinak njege šuma u ponovi iskustava, sa njegom je potrebno otpočeti u najragledu povećanja kvalitete stabala je znatno veći (Bonnijoj razvojnoj fazi, u fazi pomlatka, jer je to i ekonomnemann- Roehrig ; 1972). Vidljivo je da bi se proski najopravdanije, što se posebice odnosi na bukvu. izvela maksimalna količina najvrijednijeg drva, posePrema Schober-u (1972) kod bukve u njegovanoj bice kod bukve, neophodna je njega već od najranije sastojini na kraju produkcijskog razdoblja je vrijednost razvojne faze (pomlatka). proizvedenog drva veća za 5-6 puta u odnosu na nenje-U okviru projekta (P i n t a r i ć i dr. 1986) istraživan govanu sastojinu. je i utjecaj njege bukovih sastojina na proizvodnju drv Treba naglasiti da učinak njege šuma u pogledu pone mase po količini i posebno po kvaliteti. većanja vrijednosti proizvedenog drva nije kod svih Zadatak ovog rada bio je proučiti strukturu i kvalitevrsta isti. Kod vrsta drveća kod kojih je populacija više-tu pomlatka bukve u prirodnoj čistoj visokoj sastojini manje homogene kvalitete (npr. jela, smreka, duglazija) bukve. učinak njege šuma je manji, dok je kod vrsta drveća ko 2. METODA RADA - Method and material U najzastupljenijim čistim bukovim šumama, na pokvaliteta stabalaca i krošnje, a na osnovi tih parametara vršinama u kojima se posljednih 20 godina nije proobračunat je koeficijent vitkosti (hmm : d„ mm), otklon vodila sječa i na primjernim plohama veličine 10 m2 (insercija) grana, monopodijalnost i rašljavost vrha. (2m x 5m) koje su se nalazile na 10-15 m od ruba matiPrema potrebi, za sve parametre obračunate su srednje čnih stabala bukve, analizirana je struktura i kvaliteta vrijednosti. Na svakom objektu postavljeno je po tri pomlatka: broj stabala, visine, debljine, procijenjena je primjerne plohe iste površine. 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA - Results of investigations 3.1. Objekti istraživanja Osnovni podaci o objektima istraživanja prikazani su u tablici broj 1. Tablica 1. Osnovni podaci o objektima istraživanja Broj plohe Naziv objekta Nadmorska Ekspozicija Nagib Matični Tlo Vegetacija No plot Object visina m Exposition Inclination supstrat Soil typ Vegetation Altitude Rock 1 Fojnica, G.J. Luzulo - Pogorelica910 SW 12° Filit Kiselo smeđe Fagetum Garež, odj. 9 Distr. cambisol tipicum 2 Fojnica, G.J. Luzulo - Pogorelica940 SW 15° Filit Kiselo smeđe Fagetum Garež, odj. 9 Distr. cambisol tipicum 3 Vlasenica, Luzulo - Donja Drinjača, 750 SW 17° Pješčar Kiselo smeđe Fagetum odj. 126 Distr. cambisol 4 Srebrenica, Smeđe Fagetum Gornji Jadar, 900 SSE 10° Vapnenac vapnenačko montanum odj. 95a Kalko cambisol iliricum 5 Srebrenica, Smeđe Fagetum Gornji Jadar, 900 SSE 10° Vapnenac vapnenačko montanum odj. 95a Kalko cambisol iliricum 6 Vlasenica, Luzulo - Donja Drinjača, 750 SW 20° Pješčar Kiselo smeđe Fagetum odj. 126 Distr. cambisol tipicum |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRb´KTURH 1 KVAI.ITI-TK PRIRODNOG POMLATKA NHKIH BUKOVIH ŠUMA U Bili Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 627-635 3.2. Istraživani parametri 3.2.1. Broj stabala Broj stabala po primjernim plohama prikazanje u tablici 2. Tablica 2. Broj jedinki Table 2 Number of trees Debljinski stupanj primjerna ploha - plot D,,mm 1 1 2 I 3 1 4 1 5 1 6 broj jedinki po hektaru - number of trees per hectar -6 --2000 4000 -7000 6-10 27000 11000 19000 25000 3000 47000 10-14 26000 18000 10000 24000 31000 27000 14-18 23000 27000 13000 15000 24000 16000 18-22 13000 12000 4000 13000 23000 4000 22-26 5000 9000 8000 4000 7000 1000 26-30 4000 1000 3000 2000 4000 - 30-34 1000 3000 3000 2000 2000 1000 34-38 1000 1000 1000 1000 1000 - 38-42 --1000 1000 1000 - 58-62 ----1000 - 62-66 ----1000 - ukupno 100000 82000 64000 91000 98000 103000 Gornji sloj 38000 57000 28000 29000 33000 20000 Upper layer 38% 70% 44% 32% 34% 19% Srednji sloj 55000 21000 20000 37000 39000 31000 Middle layer 55% 28% 31% 41% 40% 30% Donji sloj 7000 4000 16000 25000 26000 52000 Lower layer 7% 2% 25% 27% 26% 51% Na svih šest primjernih ploha prosječan broj stabala sloj 34000 +/-5000 i na donji sloj 22000 +/- 7000. Najvarira od 64000 (ploha 3) do 103000 (ploha 6), a u proviše jedinki zastupljeno je u debljinama od 22 mm. Zasjeku 90000 +/- 6000. Od ukupnog broja stabala na gorstupljenost 20 % najdebljih stabala (koja pripadaju gornji sloj otpada u prosjeku 34000 +/- 5000, na srednji njem sloju) bilo je 3500 +/- 400 jedinki po hektaru. 3.2.2. Visine Srednje visine po primjernim plohama variraju iztnost prelaza jedinki iz srednjeg i donjeg sloja u gornji, među 1,23 m i 2,70 m, a gornje visine (20 % najviših u daljnjim izlaganjima analizirat ćemo uglavnom jedinstabala) između 1,73 m i 4,20 m. ke koje pripadaju gornjem sloju. Kako se glavni proizvođači nalaze u gornjem sloju, Visine po premijernim plohama prikazane su u taa prema van M i e g ro e t -u (1956) postoji mala vjerojablici 3. Tablica 3. Visine u gornjem sloju Table 3 Heights in the upper layer primjerna ploha - plot 1 2 3 4 5 6 Prosječna visina Mean height 1,87 2,29 2,70 2,41 2,02 1,23 Gornja visina Dominant height 2,91 2,36 4,20 3,44 3,03 1,73 629 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. I´intai-ić: ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000). 627-635 3.2.3. Debljina na 5 cm od površine tla Debljine po primijernim plohama prikazane su na tablici 4. Tablica 4. Promjer na 5 cm od površine tla Table 4 Diameter on 5 cm from the soil level primjerna ploha - plot Prosjek 1 2 3 4 5 6 Average Prosječna debljina Mean diameter 15,7 18,2 17,9 16,2 18,1 12,9 16,5+/-0,83 Debljine 20% najdebljih stabala Diameter of 20% ticknest trees 24,0 25,4 28,9 24,8 30,8 17,5 25,2+/- 1,88 Prosječna debljina za sve plohe je 16,5 +/- 0,83 mm, 30,8 mm (ploha 5). Ploha 5 odskače znatno od drugih s variranjem od 12,9 mm (ploha 6) do 18,2 mm (ploha ploha jer je na njoj u debljinskim stupnjevima od 58 do 2). Kod 20 % najdebljih stabala prosjek za sve plohe je 66 mm zastupljeno 2000 jedinki. 25,2 +/-1,88 mm, s variranjem od 17,5 mm (ploha 6) do 3.2.4. Kvaliteta vretena stabalca Kvaliteta vretena stabalca ocijenjena je samo za gornji sloj, a rezultati su prikazani u tablici broj 5. Tablica 5. Kvaliteta vretena stabalca Table 5 The quality of the stems Ploha-Plot Kvaliteta vretena stabalca Ukupno The quality of the stems Total Dobar - Good Srednji - Middle Loš - Bad 1 Stabalaca/ha 23000 15000 -38000 trees/ha % 61 39 100 2 Stabala/ha 28000 29000 57000 ; trees/ha % 49 51 100 3 Stabalaca/ha 27000 1000 -28000 trees/ha % 96 4 100 4 Stabalaca/ha 27000 2000 -29000 trees/ha % 93 7 100 5 Stabalaca/ha 25000 7000 1000 33000 trees/ha % 76 21 3 100 6 Stabalaca/ha 18000 2000 -20000 trees/ha % 90 10 100 Prosjek - Mean Stabalaca/ha 24700 9300 170 34170 trees/ha % 72 27 1 100 Broj jedinki s potpuno pravim stabalcem i bez rašlji (49 % do 90 % stabalaca gornjeg sloja), u prosjeku po plohama varirao je od 18000 do 28000 po hektaru 24700 +/- 1529 jedinki po hektaru. 3.2.5. Kvaliteta krošnjica Kvaliteta krošnjica stabalaca ocijenjena je na krošnjica loša-jače deformirana i rašljasta krošnjica sljedeći način: Kvaliteta krošnji stabalaca gornjeg sloja prikazana - krošnjica dobra- krošnjica pravilno razvijena je u tablici broj 6. krošnjica osrednja-dozvoljene manje deformacije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Pintarić; ANALIZA STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH SUMA U BiH Šumarski list br. II 1 2, CXXIV (2000). 627-635 Tablica 6. Kvaliteta krošnjica Table 6 The crown quality Ploha - Plot Kvaliteta krošnje Ukupno The crown quality Total Dobar - Good Srednji - Middle Loš - Bad 1 Stabalaca/ha 22000 16000 -38000 trecs/ha % 58 42 100 2 Stabalaca/ha 33000 24000 -57000 trees/ha % 58 42 100 3 Stabalaca/ha 23000 5000 -28000 trees/ha % 82 18 100 4 Stabalaca/ha 22000 7000 -29000 trees/ha % 76 24 100 5 Stabalaca/ha 14000 19000 -33000 trees/ha % 42 58 100 6 Stabalaca/ha 10000 10000 -20000 trees/ha % 50 50 100 Prosjek - Mean Stabalaca/ha 20700 13500 -34200 trees/ha % 60,5 39,5 100 Iz tablice broj 6 vidljivo je da broj jedinki s dobrom i Udjel jedinki koje imaju istodobno dobro deblo i dopravilno razvijenom krošnjom varira između 10000 bru krošnju je isto tako visoko, i po plohama varira iz( ploha 6) i 33000 (ploha 2), u prosjeku 20700 +/- 3260 među 10000 (ploha 6) i 25000 (ploha 2), odnosno izmejedinki po hektaru. đu 42 % i 79 % stabalaca gornjeg sloja, što je vidljivo iz tablice broj 7. Tablica 7. Kvaliteta stabalaca s istovremeno dobrim deblom i krošnjom Table 7 The qualiti of stems at the some time with good stems and crowns primjerna ploha - plot 1 2 3 4 5 6 broj jedinki po hektaru number of trees per hectar Ukupan broj stabalaca gornjeg sloja Number of trees at the upper layer 38000 57000 28000 29000 33000 20000 Broj stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom Number of trees with good stems and crowns 17000 25000 22000 21000 14000 10000 % stabalaca sa kvalitetnim deblom i krošnjom 45 % 44 % 79 % 72 % 42 % 50 % Uočavamo da na svim primjernim plohama ima vešnjom, što obećava u buduće i kvalitetnu drvnu masu, liki broj jedinki s kvalitetnim deblom i kvalitetnom kropod uvjetom da se sprovede odgovarajuća mjera njege. 3.2.6. Koeficijent vitkosti (jedinke iz svih slojeva) Koeficijent vitkosti izračunat je po formuli: jedinka je otpornija na štete od snijega, stoje posebno h mm: do mm, odnosno visina iskazana u milimetrima značajno za bukvu. prema promjeru stabalca na 5 cm od tla iskazana u miliKoeficijent vitkosti po plohama i debljinskim stupmetrima. njevima prikazanje u tablici broj 8. Ovaj koeficijent je vrlo važan glede otpornosti na snijeg, i ukoliko ovaj koeficijent ima manju vrijednost, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 627-635 Tablica 8. Koeficijent vitkosti za sva stabalca Table 8 Coefficient of the slenderness for all layers do mm 1 2 8 154 163 12 126 175 16 132 156 20 131 130 24 116 104 28 98 82 32 94 97 36 105 86 40 -- Iz tab. br. 8 vidljivo je daje ovaj koeficijent najveći kod tanjih stabalaca, što je i razumljivo kada se ima u vidu daje kod tanjih stabalaca uslijed male krošnjice i fotosintetička površina mala, što se prije svega odraža primjerna ploha - plot 3 225 208 156 175 154 160 140 116 130 4 225 192 156 155 146 121 119 111 100 5 6 163 125 133 108 113 100 105 100 112 92 107 - 103 - 83 - 102 - va na smanjenje prirašćivanja u debljinu. Kod jedinki koje pripadaju gornjem sloju (najčešće iznad 24 mm debljine) na pojedinim plohama ovaj koeficijent je znatno niži. 3.2.7. Insercija grana Insercija grana (kut koji sklapaju grane s osovinom pomaže bržoj pojavi truleži. Istraživanja su također podebalca) pri ocjeni kvalitete jedinke je značajan pokazala da su jedinke s većim uglom insercije biološki kazatelj. Dosadašnja mnogobrojna istraživanja su poslabije, te je potrebno već od pomlatka pomagati jedin kazala da se kod jedinki s većim kutom insercije (veći otklon grana), pa je prirodno čišćenje od grana brže i intenzivnije i ne stvaraju se, posebice kod bukve, vodeni čepovi u kojima se zadržava oborinska voda i pot Tablica 9. Insercija grana Table 9 The branch insertion Ploha-Plot Gornji sloj - Upper layer 1 67° 2 70° 3 79° 4 76" 5 74° 6 68° Iz tab. br. 9 vidljivo je da najveću inserciju imaju jedinke koje pripadaju gornjem sloju koji varira između 67" i 79°, dok je u srednjem, a posebno u donjem sloju, ovaj parametar mnogo manji. Najmanji kut insercije (otklon grana) jedinki i donjeg sloja objašnjava se borbom jedinke za svjetlo, jer samo one grane koje su više ke koje imaju veći otklon grana (Pintarić, 1974). Insercija grana po plohama i slojevima prikazana je u tablici broj 9. Srednji sloj - Middel layer Donji sloj - lower layer 55° 46° 54° 58° 64" 52° 68° 51° 62" 51° 61° 50° usmjerene prema izvoru svjetla, suncu, mogu formirati lišće, koje omogućava fotosintezu. Na granama s većim kutom insercije, lišće ne prima ni minimalnu količinu svjetla potrebnu za odvijanje procesa fotosinteze te se lišće i grane suše i brže odumiru. 3.2.8. Oblik i kvaliteta vrha Pri ocjeni kvalitete jedinke vrlo je značajan i oblik vrha jedinke, jer je prema Schaedelin-u (1942) monopodijalnost, odnosno rašljavost ili žbunastost, posebice kod bukve, nasljedna a manje uvjetovana sredinom (snijegom). Zato se pri selekciji, odnosno provođenju njege pomlatka mora nastojati da se rašljaste i žbunaste jedinke uklone i pomažu jedinke s monopodijalnim vrhom. Monopodijalnost, odnosno rašljavost vrhova prikazana je u tablici broj 10. Podaci se odnose samo na gornji sloj. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Pintarić: ANALI/A STRUKTURE I KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11 12. CXXIV (2000), 627-635 Tablica 10. Oblik krošnje Table 10 The form of the top of the crown Oblik vrha - Forme of the top Ploha - Plot Monopodijalni Monopodial st./aru % 1 100 26 2 250 44 3 260 92 4 270 93 5 230 70 6 120 60 Na tablici br. 10 vidljivo je da po plohama zastupljenost jedinki s monopodijalnim vrhom vrlo različit i varira od 26 % (ploha 1 ) do 93 % (ploha 4). Ipak se može zaključiti da na svim plohama ima dovoljan broj biljaka s monopodijalnim vrhom, ali se više pozornosti mora 4. RASPRAVA Proučavanje strukture bukovih sastojina već u najranijoj razvojnoj fazi, pomlatku, je vrlo značajno, jer se na osnovi provedene analize može s velikom sigurnošću predvidjeti budući razvoj sastojine ako se prepusti samo prirodnim čimbenicima, te koje bi intervencije bile potrebne da bi se ostvario predviđeni cilj, maksimalna proizvodnja najvrjednije drvne mase, uz zadovoljenje i ostalih funkcija šume (zaštitna i rekreativna), (Beda, 1972; Bernetti, 1995; Fischer, 1967, 1970; Koestler, 1952, 1953; leibundgut, 1976, 1984; Piussi, 1994; i dr.) zaključuju da je biološki i s genetskog stanovišta ekonomski opravdano da se s njegom sastojina otpočne još u najranijoj fazi. Ovo je posebice značajno kod bukve, kod koje kvaliteta stabala u prirodnim sastojinama vrlo heterogena (Bonnemann-Roehrig, 1972). Osim toga, stabla svrstana u kategoriju nadraslih ili predrast, rijetko se mogu skladno uklopiti u buduću sastojinu, te se najčešće javljaju kao "nasilnici", "vukovi" s nisko nasađenim, širokim krošnjama i neznatnim učešćem kvalitetnog drva. Dok su u ranoj fazi razlike između predominantnih i dominantnih stabala male, oko 0,2 m, za 67 godina ove razlike su preko jednog metra, i sve se više povećavaju te stvaraju mogućnost da im se krošnja širi. Ako je u pitanju predrast, situacija je još teža. Stabalca imaju nisko nasađene krošnje, debele grane, prirodno čišćenje od grana je slabo i sporo, a proizvode samo nekvalitetno drvo s vrlo malim učešćem tehničkog drva (Pintarić, 1969). Provedena istraživanja pokazala su da u proučavanim pomlacima bukve, stanje zadovoljava, jer u gornjem, proizvodnom sloju ima dovoljan broj kvalitetnih jedinki (tab. 2.) Rašljast - Forked Grmast - Shrubby st./aru % st./aru % 260 68 20 6 280 49 40 7 10 4 10 4 20 7 -50 15 50 15 80 40 - posvetiti na plohama ili sastojinama kod kojih su manje zastupljene jedinke s monopodijalnim vrhom, jer bi ih mogle ugroziti rašljaste jedinke koje se brzo pretvaraju u nasilnike-vukove, što značajno ugrožava kvalitetu stabala u sastojini. - Discussions Težište intervencije treba biti isključivo u gornjem sloju, jer će se na taj način postići i značajan ekonomski učinak, što bi omogućilo da se od razvojne faze pomlatka počinje s njegom bukove šume. Schaedelin ( 1942) u svojoj knjizi o Selektivnoj prorijedi kaže: "Cilj stoji visoko i daleko, put počinje ovdje i danas". Ovo se odnosi na sve vrste drveća, a s njegom treba otpočeti što ranije. Brojno stanje jedinki, te kvalitete stabalaca i krošnjica, pokazuje da pravovremenom i pravilno usmjerenom njegom možemo ostvariti postavljeni cilj (tab. 2-10.). Leibundgut (1984) je u vezi s gospodarenjem u šumama rekao: "Njega šuma kako je ovdje prikazana, zahtijeva brižljive mjere, koje od uzgajivača zahtijevaju stalno razmišljanje, s ranim početkom provođenja bez prestanka i odustajanjem od svega što nije neophodno. Troškovi su podnošljivi i mjereno prema predviđanjima rezultata i uspjeha su čak vrlo skromni. Prema tomu njega šuma se isplati". Koliko je ekonomski opravdano intervenirati već od najranije razvojne faze, pomlatka i koljika, Leibundgut (1984) navodi daje u ovim razvojnim fazama u jednom zahvatu potrebno utrošiti svega 3-5 radnih dana po hektaru i daje u tim fazama potrebno provesti dva zahvata, te se lako može izračunati koliko je poduzimanje ovih mjera opravdano. O načinu provođenja njege mogu se naći upute u svim udžbenicima, koje obraduju ovaj problem: Leibundgut 1984; Koestler, 1952, 1953; Pintarić, 1969 i drugi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. Pintarić: ANALIZA STRUKTURE 1 KVALITETE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. 11-12, CXX1V (2000), 627-635 5. ZAKLJUČAK - Conslusion Na području Bosne i Hercegovine, čiste visoke bukove šume zastupljene su na površini od 389000 ha (Pintarić, 1997), a u mješovitim šumama bukve, jele i smreke na površini od 562000 ha (Matić idr. 1971). Osim toga, izdanačke šume, koje će se u dogledno vrijeme prevesti u visoke bukove šume, zastupljene su na površini od 351000 ha (Pintarić, 1997). Ovo ukazuje da je u čistim i mješovitim visokim šumama i izdanačkim šumama bukva zastupljena na površini od 1302000 ha, odnosno na 951000 ha visokih šuma (oko75 %) i na oko 38 % izdanačkih šuma. U odnosu na ukupnu šumsku površinu od 2,7 milijuna hektara, bukva je zastupljena na oko 51 % površine. U daljnjem gospodarenju može doći do manjih promjena samo u izdanačkima šumama bukve, unošenjem domaćih i stranih vrsta crnogorice. To zahtijeva da LITERATURA 1. Beda, G., (1973): Jungbestandespflege im Stadtwald Bremgarten. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen 124, Bern, 2. B ernett i, G., (1995): Selvicoltura speciale. Scienze forestalie e ambientali, UTET, Torino, 3. Bonne mann, A,- Roehrig, E., (1972): Der Waldbau auf oekologischer Grudlage Baumartenwahl, Bestandesgründung und Bestandespflege. Band 2., Hamburg-Berlin, 4. Fischer, F., (1967): Ueberlegungen zur Durchführung der Jungwuchspflege und Dickungspflege. Schweizrische Zeitschrift fur Forstwesen, 118, Bern, 5. Fischer, F., (1970): Neue Wege der Jungwaldpflege. Schweizerische Zeitschrift für Forstwesen, 121, Bern, 6. Haberle , S., (1982): Jungbestandespflege als Optimierungsproblem. Allgemeine Forstzeitschrift, 27, München, 7. H i 1 f, H., ( 1967): Der Einfluss gesetzmässiger Entwicklung der Vertvertung der Nadelholzes auf die künftige Zielsetzung bei waldbaulichen Massnahmen. XIV IUFRO Kongress, sekcija 23, str. 299, München, 8. Koestlcr, J., N., (1952): Ansprache und Pflege von Dickungen, Berlin, 9. Ko es tier, J., N., (1953): Waldpflege, Hamburg- Berlin, 10. Lang, E., (1982): Pflege von Buchenbeständen im Hessischen Forstamt Happenheim. Allgemeine Forstzeitschrift, 21, München, 11. Leibundgut , FL, (1975): Ueber den Arbeitsaufwand fur Holzernte, Kulturen und Waldpflege se već sada poduzimaju mjere, kako bi se postigao željeni cilj. Ako se želi postići predviđeni glavni cilj proizvodnje, to se ne može u sada već odraslim sastojinama, nego treba otpočeti s intenzivnom njegom od najranije razvojne faze, najkasnije od faze koljika, od vremena kada stabalca gornjeg sloja dostignu promjer od 7 cm. (Leibundgut 1984; Koestler, 1952; Pintarić, 1969;). Istraživanja, koja su provedena u prirodnom pomlatku bukve, ukazuju da sve pretpostavke postoje (brojno stanje, kvaliteta stabalaca, posebno monopodijalnost) kako bi se ostvario postavljeni cilj. To je moguće, i umjesto skupih pošumljavanja dio sredstava za šumsko-uzgojne radove potrebno je usmjeriti na njegu šuma, jer je to i ekonomski opravdano. Literatur im Plenterwald. Schweizerische Zeitschrift fur Forstwesen, Bern, 12. Leibundgut , H., (1976): Grundlagen zur Jungwaldpflege. Mitteilungen der eidgenossischegn Anstalt fur das forstliche Versuchswesen, Band 52, Zurich, 13. Leibundgut , H., (1984): Die Waldpflege. Bern- Stuttgart, 14. M ati ć, V., P in tari ć, K., Dr ini ć, P., (1969): Osnovne smjernice gazdovanja šumama u BiH za period 1971.-2005. Šumarski fakultet u Sarajevu, Sarajevo, 15. Matić, V., idr., (1971): Stanje šuma u SR Bosni i Hercegovini prema Inventuri šuma na velikim površinama u 1964.-1968. godini. Šumarski fakultet i Institut za šumarstvo u Sarajevu, posebno izdanje, broj 7, Sarajevo, 16. Mayer, H., (1992): Waldbau auf soziologischökologischer Grundlagene. Stuttgart, Jena, New York, 17. Miegroet V. M., (1956): Untersuchungen über den Einfluss der waldbaulichen Behandlung und der Umweltfaktoren auf den Aufbau und die morphologischen Eigenschaften von Eschenickungen im schweizerishen Mittelland. Mitteilungen der eidgenossischen Anstalt fur das forstliche Versuchswesen, 32, Zurich, 18. Pintarić , K., (1969): Njega šuma. Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo, 19. Pintarić , K., (1974): Kvalitet guštika bukve u čistim visokim sastojinama bukve. Narodni šumar, sv. 1-3, Sarajevo, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 13 <-- 13 --> PDF |
K. Pimarić: ANALIZA STRUKTURE 1 KVALITF.TE PRIRODNOG POMLATKA NEKIH BUKOVIH ŠUMA U BiH Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 627-635 20. Pintarić , K., (1974):Varijacija u inscrciji grana E. Proceedings of the invited lectures. Ljubljana, kod ariša (Larix sp.) različitih provenijencija. 24. Piussi , P., (1994): Selvicoltura generale. Scienze Šumarski list, broj 5-6, Zagreb, forestalie e ambientali, UTET, Torino, 21. Pintarić, K., i dr. (1977): Prilog proučavanju ob25. Schaedelin,W.,(l942): DieAuslesedurchforstnove i njege u visokim šumama bukve. Radovi ung als Erziehungsbetrieb höchster WertleistŠumarskog fakulteta i Instituta za šumarstvo u Saung. III izdanje, Bern, rajevu. God. XXII, knjiga 22, sv. 1 -2, Sarajevo, 26. Schober , R., (1972) : Die Rotbuche. Schriften22. Pintarić , K., i dr. (1986): Prilog proučavanju sisreihe der Forstlichen Fakultaet der Universität tema gazdovanja po proizvodnim tipovima visoGöttingen, Band 43-44, Frankfurt a M. kih čistih bukovih šuma na području SOUR "Ši27. Te i s s i e r du., ( 1981 ): le HETRE. Institut National pad". Šumarski fakultetu Sarajevu, Sarajevo, de la Recherche agronomique, Departement des 23. Pintarić, K., (1997): Forestry and Forest Reserrecherches forestieres. Paris, ves in Bosnia and Herzegovina. COST ACTION SUMMARY: In Bosnia and Herzegovina the beech partcipates in the high pure stands on the area of 389 000 ha, in the mixed high stands on the 562 000 hectors and in the beech coppices on the area of 351 000 hectors, entirely on the area of I 302 000 hectars. Those forests are not tended, and the quality of the wood is not satisfiead, because the participation of the wood of less value is very high. Investigations of some authors showed that exist the possibilities to increase significantely the worth of beech forests and beech wood, by tending of forests from the youngest stage (sapling stage). On that way at the end of the productiun periood (cutting cycle) the worth of the wood could be increased 5-6 times compared with the untended forests (Schöbe r, 1972). Our investigations in some beech forests in the sapling stage showed: 1. That the number of saplings (height about 2 m.) varies from 64 000 to 103 000, mean 90 000 per hectar, and in the upper layer, where are the future trees, 34 000 saplings per hectar 2. The mean height on the investigated plots varies from 1,23 to 2,70 m, and the height of the upper layer between 1,73 and 4,20 m. 3. The dimeter at stump-height (5 cm from soil level) varies from 12,9 mm to 18,2 mm (mean for all plots 16,5 mm). The diameter of the dominant layer varies from 17,5 to 28,9 mm. 4. The quality of the stems is very high, because the stems with straight and unforked in the upper layer varies from 49 % to 90 % (per plots). 5. The quality is also satisfied, because from 52 % to 82 % of stems in the upper layer have good formed crowns 6. The stems at the same time with straight stems and good formed crowns in the upper layer is also satisfied, because 42% to 79 % in the same time have good stem and crown. 7. The other investigated characteristics (insertion of branches, form of the crown, monopodiality of the top) promised that the future stand should be satisfied, if the tending would be taken in time and continued during the rotation time. Key words : Fagus silvatica, sp„ beech, sapling, quality, tending. |