DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 63 <-- 63 --> PDF |
T. Pciilek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 11. CXXIV (2000), 6ft´)-fiX5 work study, 3.06.00 Forest operations under 6. General Directorate of Forestry, 1989: The Turkish mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics, Forestry in the 150th Year of its Establishment., Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry 1-126. of Zagreb University, 43-44. 7. General Directorate of Forestry, 1999: Forestry Acti3. Acar , H. H., Gümüs , S., 1999: Forest roads in Turvities., 1-32. kish Forestry. Abstracts "Emerging harvesting 8. General Directorate of Forestry, 1999: Forest Tree issues in technology transition at the end of cenSpecies in Turkey, 1-24. tury" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operatio 9. Konukçu , M., 1998: Statistical profile of Turkish nal planning and control; work study, 3. 6. 00 forestry, 1-44. Forest operations under mountainous conditions, 10. KTU, 1988: Karadeniz Tehnical Univesity., 1-32. 3.7. 00 Ergonomics, Opatija 27. 9.- 1. 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 59-60. 11. Ministry of Forestry Turkey, 1997: International Conventions/Resolutions Related Mainly on Fo 4. Erdas, O., Acar, H. H., Karam an , A., Gümüs, rests and Forestry Issues (With special Emphasis S., 1999: Road construction in mountains re Given to Turkey´s Position)., 1 -6. gions and its enviromental impacts from a view point of sustainable forestry. Proceedings of the 12. Ministry of Forestry Turkey, 1997: Forestry in Tur XI World Forestry Congress, 13-22 October key, 1-6. 1997, Volume 3 "Productive functions of fo13. Muthoo, M., 1997: Forests and Forestry in Turkey., rests", 214. 1-80. 5. General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Fore- 14. www. ogm.gov.tr SUMMARY: Turkey has got 62.6 mil citizens, and its total area is 77 mil. hectare of which 20.7 mill, hectare (26.7 %) goes to the forests and forest lands. About 98 % of the forests are owned by the state, 1.5 % of the forests are in the private ownership and 0.5 % of the forests are public forests. Regarding the capabilities of producing quality wood, about 50.9 % of the forests are forests with good quality, and 49.1 % of the forests are forests with bad quality degraded forests. The share of the coniferous species 54.4 % (pine 38.5 %, cedar 9 %,fir & spruce 8.8 %, cedar 3.5 % and the other coniferous 0.5 %). The share of the broadleaves species is 45.6 % (oaks 25.9 %, beech 8.5 %, other hard broadleaves species 4.8 % and soji broadleaves species 3.9 %). Nearly 34 % of the forests are coppices; 64 % are high even-aged forests, and only 2 % of the forests are selective managed. Average annual felling volume (related to the ten years average) is 22 046 000 m! of the wood (5 081 000 m´ are logs, 3 776 000 m3 is other industrial wood and 13 189 000 m3 is fuel wood. Forests are managed by the General Directorate of Forestry which is the part of the Ministry of Forestry since 1983. Production, technical, technological and expert resources that Turkish forestry has got are shown in this paper. The basic activities of the forestry are described by using organisational scheme of General Directorate of Forestry. Fundamental attitudes, topics of the forestry politics and management of the forest ecosystems are also shown. Advantages and disadvantages of the Turkish forestry have been put down, together with the position of the Turkish forestry in the area of European and World forestry. Key words: Turkey, Forestry, Forest resources, General Directorate of Forestry |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 62 <-- 62 --> PDF |
T. Penlek. T. l´wSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list hr. Il 12, CXXIV (2000), 669-685 => Otvaranje šuma šumskim prometnicama mora se nastaviti dosadašnjim intenzitetom, uz obaveznu izvedbu gornjega stroja i određene korekcije normalnih poprečnih profila (kosina nasipa i kosina iskopa) na nekoherentnim terenima bez stjenovitog materijala. => Nabava specijalnih šumarskih zglobnih traktora, forvardera te žičara novijeg datuma proizvodnje, kao i kamiona s opremljenih dizalicama, svakako će rezultirati većim dnevnim učincima i profitabilnošću poduzeća, a skratit će se i tehnološki postupak sječe i izrade te transporta drva do glavnog stovari šta, čime će se izbjeći nepotrebni troškovi koranja trupaca i njihove zaštite, odnosno gubici radi deklasiranja. => Šumski radnici - sjekači bi trebali imati bar osnovnu zaštitnu opremu i motorne pile prilagođene sastojinskim i terenskim uvjetima u kojima rade. => Racionalizacija radne snage, npr. vozača službenih vozila kojima je jedini zadatak da prevezu uposlenike na radilište i sa radilišta, dok u međuvremenu nemaju nikakvih zaduženja (njihov je udio u ukupnom broju zaposlenih oko 10 %); šumski radnici bi uz manji dodatak na plaću, mogli biti i vozači službenih vozila. => Na površini jednog šumskoga područja prosječne veličine oko 16 000 ha nedostatan je samo jedan dipl. ing. šumarstva, ukoliko se želi gospodariti po pravilima i uzancama šumarske struke i slijediti prihvaćene Planove gospodarenja. Organizacijska struktura Centralne šumarske uprave na višoj razini (direkcija) i na nižoj razini (regionalni centri - Uprave šuma, operativne uprave - Šumarije, šumska područja - gospodarske jedinice) ima.dosta sličnosti s organizacijom J.P. "Hrvatske šume" p.o. Neke su stvari u turskome šumarstvu, po našem mišljenju, bolje riješene, pa je to svojevrsna prednost u odnosu na naše šumarstvo, a mišljenja smo da o prihvaćanju pozitivnih iskustava drugih zemalja treba bar ozbiljno razmisliti. Slijede činjenice koje su zaokupile našu pažnju: => Ministarstvo šumarstva je samostalno i ne djeluje u drugom planu pod okriljem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva. => Odjel za Nacionalne parkove je pod ingerencijom šumara i šumarske struke (za one nacionalne parkove koji u svom sastavu imaju značajan dio šuma i šumskoga zemljišta, odnosno one koji su kao nacionalni parkovi izdvojeni radi prirodnih značajki i ljepota). Planove gospodarenja šumama i šumskim zemljištem izrađuju šumari, a oni također provode i sve radove na području Nacionalnih parkova. => U šume i šumarstvo se ne upliću neupućeni samozvani stručnjaci različitih profila, koji svoje neznanje skrivaju iza zajedničkog nazivnika ekologija i zaštita prirode. => Pri privlačenju posječenog i izrađenoga drva na strmim se terenima primjenjuju žičare kao ekološki prihvatljiva tehničko-tehnološka rješenja za strme, ali i za nenosive nizinske terene. => Za zemljane radove pri gradnji šumskih cesta na strmim terenima, gdje se kao karakterističan javlja normalan poprečan profil zasjeka, sve se više koriste bageri umjesto buldožera. To je kratkoročno skuplja solucija, ali se izbjegavaju štete uslijed erozionih procesa i dugoročno je svakako bolje rješenje. => Kontinuirano se radi na povećanju površina šumskoga zemljišta te se pošumljavaju do nedavno poljoprivredne površine. => Stalna promidžba u medijima i odnosi s javnošću su vrlo dobri, a uspostavljena je suradnja s dječjim vrtićima i školama, pa se kod djece od najranije dobi razvija pozitivan odnos prema šumi i prirodi. => Puno se ulaže u obrazovanje, specijalizaciju i usavršavanje šumarskih stručnjaka u zemlji i inozemstvu, a uvjeti na najmodernijem Šumarskom fakultetu u Trabzonu su uistinu dobri. => Značajna se financijska sredstva izdvajaju za znanstvenoistraživački rad šumarskih instituta i šumarskih fakulteta, a konkretni rezultati dobiveni timskim radom različitih profila šumarskih stručnjaka se žurno uvode u praksu. => Hortikultura se kao smjer nalazi na Šumarskom fakultetu i šumari su ti koji izrađuju hortikulturne projekte i hortikulturna riješenja okućnica, stambenih zgrada, poslovnih zgrada, parkova, šetališta i dr. 4. LITERATURA - References 1. A car, H. H., 1999: An Evaluation on Natural Environment and Protection of Forest Roads and Harvesting Operations in The Forests. Abstracts "Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control; work study, 3.06.00 Forest operations under mountainous conditions, 3.07.00 Ergonomics, Opatija 27. 9. - 1. 10. 1999, Faculty of Forestry of Zagreb University, 29-30. 2.Acar,H.H.,Topalak,Ö.,Eroglu,H., 1999: Forest Skylines in Turkish Forestry. Abstracts "Emerging harvesting issues in technology transition at the end of century" IUFRO Division 3, RGs: 3.04.00 Operational planning and control; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 61 <-- 61 --> PDF |
T. Penlck, T. l´orSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI-´ Šumarski list br. Il 12. C´XXIV (20(H)), 669-6X5 intenzivna suradnja šumarskih znanstvenika te znantendencija usavršavanja šumarskih znanstvenika u vostvenika ostalih struka na multidisciplinamim znandećim europskim i svjetskim šumarskim zemljama. stvenoistraživačkim projektima. Također je prisutna 2.4.10. Pozicija turskog šumarstva u europskom i svjetskom šumarstvu Pozition of Turkish forestry in European and World forestry Nakon detaljnog opisa turskoga šumarstva, pri kraju ukupne površine, površine šuma i šumskoga zemljišta, ovoga rada, pokušat ćemo još osvijetliti njegovu pozipovršine produktivnih šuma, postotni udjel proizvodciju i značaj u europskom i svjetskom šumarskom okrunih šuma u ukupnoj površini države, u površini šuma i ženju. U tablici 6 prikazani su prirodni resursi Turske te šumskoga zemljišta, po glavi stanovnika do vlasničkih ostalih zemalja širom svijeta. Usporedba je obuhvatila: odnosa. Tablica 6. Komparacija prirodnih resursa Turske i nekih zemalja Svijeta* Table 6 Comparison of Turkish natural resources with some countries* Ukupna Ukupna Proizvodne Udjel šuma Proizvodne šume - Productive forests Država površina površina šume u površini Udjel u Udjel u Po Udjel State države šuma države površini površini stanovniku državnih Total Total Productive Share of države šuma Per šuma forests in Share of Share of capita Share of Land Forest Forests Land Land Forest state Area Area Area Area Area ownership 1000 ha % ha % Germany 34900 10735 10490 30,8 30,1 97,7 0,13 58 France 54300 14155 13110 26,1 24,1 92,6 0,23 28 Italy 30100 8550 6750 28,4 22,4 78,9 0,12 58 Spain 49900 25622 8388 51,3 16,8 32,7 0,22 39 Sweden 41100 24400 23558 59,4 57,3 96,5 2,77 13 Finland 33800 26300 23100 77,8 68,3 87,8 4,53 33 Japan 37650 25150 25013 66,8 66,4 99,5 0,20 42 New Zeland 27000 7525 7525 27,9 27,9 100,0 2,21 77 USA 913700 295989 209573 32,4 22,9 70,8 0,84 28 Canada 997061 417600 244572 41,9 24,5 58,6 9,06 94 Russia 1196000 825189 705789 69,0 59,0 85,5 5,20 100 Brasil 845700 671900 566000 79,4 66,9 84,2 3,76 - Indonesia 181200 139500 113000 77,0 62,4 81.0 0,57 100 EUROPE 550400 194953 149305 35,4 27,1 76,6 0,26 50 WORLD 12936000 5300000 3604000 41,0 27,9 68,0 0.60 - Turkey 77916 20713 9954 26,6 12,8 48,1 0,16 99 Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry 3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA - Conclusions Šumarstvo Turske, s obzirom na prirodne resurse Prevođenjem degradiranih visokih šuma u visoko kojima raspolaže, ima perspektivnu budućnost. Raznovrijedne produktivne šume, a dijela šuma niskog uzlikost prirodnih uvjeta na tako velikom području omogojnog oblika (neenergetskih šuma) u šume srednjegućuje bioraznolikost te bogatstvo biljnih i životinjskih ga i visokoga oblika, osigurat će se veća kakvoća i vrsta. Biodiverzitet i potrajnost prihoda koji se polučuje kolikoća godišnjeg etata. Drugim riječima, udio iskorištavanjem primarnih i sekundarnih šumskih proobloga i industrijskog drva će porasti, a udio ogriizvoda uz gospodarenje šumama u suglasju s kvalitetno jevnog drva se neće značajnije smanjiti. izrađenim Planovima gospodarenja, omogućit će pove Nužno je ponovno razmotriti sustav čistih sječa na ćanje udjela šumarstva u ukupnom nacionalnom bruto velikim površinama koje su preduvjet nastajanja prihodu. erozivnih procesa različitog intenziteta, ovisno o Unaprijeđenje i razvoj turskih šuma i šumarstva modrugim utjecajnim čimbenicima. Treba potencirati guće je ostvariti kroz slijedeće važnije sastavnice: preborne šume posebno na strmim terenima. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
T. Pentek, T. l´orsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE tehnoloških dostignuća, šumarstvo je za dobro šuma i svoj prosperitet moralo i trebalo prigrliti okolišno prihvatljive suvremene tehnologije. Nova znanja tražila su i permanentnu edukaciju šumarskih stručnjaka i šumskih radnika na svim razinama djelovanja. Stalna edukacija šumarskih stručnjaka, šumskih radnika i ostalih uposlenika Centralne šumarske uprave na globalnoj ili regionalnoj razini, uz publiciranje propagandnih, stručnih i znanstvenih radova, kao i sve promidžbene aktivnosti, predstavljaju djelokrug rada Odjela za obrazovanje i usavršavanje uposlenika. Usavršavanje uposlenika Centralne šumarske uprave obavlja se na tri osnovna načina, a s ciljem što učinkovitijeg obavljanja posla, usvajanja najnovijih znanja i pripreme za odgovorniji posao: => usavršavanje u okviru odjela i stručnih službi Centralne šumarske uprave, => usavršavanje izvan Centralne šumarske uprave, => usavršavanje u inozemstvu. Centralna šumarska uprava također pomaže pri educiranju šumarskih tehničara u srednjim šumarskim školama, odnosno diplomiranih inženjera šumarstva na Šumarskim fakultetima u vidu praktične terenske nastave. Uz usavršavanje stručnjaka važno je nova znanja, tehnička i tehnološka dostignuća, osnovne postavke šumarske politike, kao i aktualnu šumarsku problematiku prenijeti što širim šumarskim i nešumarskim krugovima. Popularizacija i podizanje šumarske struke na 2.4.9. Instituti i visokoškolske ustanove Danas postoji 11 šumarskih instituta ili istraživačkih centara osnovanih širom Turske, u relaciji s ekološkom i šumarskom problematikom koja dominira na određenom području države. U tim istraživačkim ustanovama, zaposleno je 145 istraživača, a njih 17 ima titulu doktora znanosti. U 1998. godini je oko 4 % investicijskih sredstava (ne računajući sredstva za pošumljavanje nepošumljenih područja) uloženo u šumarske istraživačke aktivnosti. Na teritoriju države djeluje devet šumarskih fakulteta, na kojima se stječe titula diplomiranog inženjera šumarstva. Dva šumarska fakulteta; onaj na Sveučilištu u Istambulu i onaj na Sveučilištu u Trabzonu, nositelji su znanstvenoistraživačkog rada na području šumarstva. Ostalih sedam šumarskih fakulteta je relativno mlado i osnovano je u zadnjem desetljeću radi socijalnopolitičkih, društvenih i ekonomskih razloga. Šumarski fakultet Crnomorskog Sveučilišta u Trabzonu (Karadeniz Tehnical University) osnovan je 1963. godine kao četvrti fakultet na sveučilištu. Sveučilište se sastoji od 16 fakulteta, 12 viših škola te dvije dislocirane više škole. Cjelokupni kompleks sveučilišta situiran Šumarski list br. II 12. CXX1V (2000). 669-685 višu razinu u društvenoj zajednici može se, uz stalnost kakvoće provođenja šumarskih djelatnosti, uvažavanje ekoloških zahtjeva i ostalih uzanci, postići jedino u kombinaciji sa snažnom i sveprisutnom promidžbom u svim medijima. Uz tiskovine (tipa obavijesti, brošura, vodiča, karti, referata, i knjiga), ovaj je odjel snimio i video filmove koji se distribuiraju po vrtićima i školama, tako da se djeca od malena uče ljubavi prema šumi i zelenilu. In- Slika 16. Edukativni časopisi Picture 16 Magazines for education teresantnoje daje snimljen kratak film o šumskim požarima i preventivnim mjerama kojima se opasnost od izbijanja istoga svodi na najmanju mjeru, a film je prikazan na televiziji. - Institutes and high school education je najednom mjestu, na gradskoj periferiji, a organiziran po sistemu koleđa. U kompleksu se osim zgrada fakulteta, od kojih svaki ima svoj restoran, nalaze laboratoriji i istraživački centri, zgrada rektorata, studentski domovi, hotel za goste, magistrante i doktorante sa drugih sveučilišta, sportski tereni, sportska dvorana, prateći objekti (pošta, banka, trgovine, restoran, bolnica itd.) te stambene zgrade za doktore znanosti koje oni mogu koristiti do umirovljenja. Sam Šumarski fakultet podijeljen je u slijedeća tri odjela: Šumarski odjel, Drvnotehnološki odjel, Hortikulturni odjel. Studij traje osam semestara (četiri godine), a nastava se sastoji od predavanja, vježbi, seminara i terenske (praktične) nastave. Plan i program sličan je programu Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz određene različitosti. Najveći nedostatak obrazovanja šumarskih stručnjaka u Turskoj je mali broj dana terenske nastave, radi nemogućnosti financiranja i nepostojanja nastavno-pokusnih šumskih objekata. Kao pozitivne strane može se izdvojiti, postojanje nove literature iz svih kolegija, kvalitetna i dostatna računalna oprema, velik broj dobro opremljenih laboratorija, kvalitetna i |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
T. Pentek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE km gospodarskih šumskih cesta; prema planu Centralne šumarske uprave treba izgraditi još 75 895 km gospodarskih šumskih cesta. Također je utvrđeno postojanje 13 484 km šumskih protupožarnih cesta, a prema 1planu treba izvesti još 12 070 km istih. Šumske ceste mogu se podijeliti u dvije osnovne kategorije s obzirom na primarnu zadaću zbog koje se ; konstruiraju, tip šume u kojem egzistiraju te kvalitetu igradnje i propisane tehničke značajke; to su gospodarske šumske ceste, šumske protupožarne ceste, šumske ipristupne ceste (do područja koja se pošumljavaju afforestation roads). Daljnja razdioba se provodi s obzirom na važnost pojedinih cesta (s tim su u vezi i normalni poprečni profili). Sama izgradnja šumskih cesta realizira se putem 1ugovora s privatnim poduzećima, a posao se dobiva putem javnoga natječaja. Privatnici izvode sve radove potrebne za izgradnju šumske ceste, zaključno s radovima Šumarski list br. Il- 12, CXXIV (21)0»). 669-685 na donjem stroju. Izvedba gornjega stroja, kao i tekuće i periodično održavanje šumskih cesta, Centralna šumarska uprava provodi u vlastitoj režiji. U kontekstu ovih šumarskih aktivnosti treba zamijetiti da su strojevi koji se nalalaze u vlasništvu Centralne šumarske uprave u dosta lošem stanju, vrlo stari i često podložni kvarovima. Time im je dnevni učinak značajno smanjen. Za razliku od strojeva koji bi kroz različite oblike šumskih radova morali sami sebe isplatiti te donijeti određeni profit, službena vozila su izuzetno dobre kvalitete i brojnosti. Da li takva poslovna politika prioritetnog investiranja u luksuzna prijevozna sredstva umjesto u sredstva rada (skidere, forvardere, žičare, kamione itd.) o kojima izravno ovisi poslovni uspjeh tvrtke ima opravdanje, nije teško ocijeniti. Štoviše, radnici na sječi i izradbi rade sa svojim motornim pilama, a o bilo kakvoj zaštitnoj opremi nema ni spomena. 2.4.7. Zaštita objekata prirode, životinjskih vrsta i lovstvo Protection of protected areas, wild animal and hunting Odjel za nacionalne parkove koji se bavi poslovima u vezi sa zaštitom prirodnih objekata, životinjskih vrsta i lovstvom, obnaša sljedeće zadaće: => Odabir i izdvajanje zaštićenih objekata prirode, planiranje, organizacija razvoj i unapređenje svih poslova u tim objektima. => Očuvanje i povećanje brojnosti životinjskog svijeta, definiranje granica lovišta i lovnog kapaciteta, organiziranje lovnog gospodarstva te planiranje, izrada i provođenje svih studija i istraživačkih problema u vezi navedene problematike, kao i primjena rezultata istraživanja u praksi. Osnivanje nacionalnih parkova u Turskoj započelo je 1958. godine kada su osnovana dva nacionalna parka, a izdvajanje nacionalnih parkova temelji se na Šumarskom zakonu broj 6831, koji je te godine i donesen. Do 1. siječnja 1999. godine u Turskoj su proglašena 32 nacionalna parka, a u njih 27 veća ili manja površina nalazi se pod šumom. Ti se "šumski" nacionalni parkovi nalaze na ukupnoj površini od 264 000 ha, što daje prosječnu veličinu od oko 9 800 ha po jednom nacionalnom parku. Pet nacionalnih parkova je proglašeno isključivo radi zaštite povijesnih i kulturnih vrijednosti i njihova je prosječna veličina bitno veća nego nacionalnih parkova proglašenih radi zaštite prirodnih vrijednosti i ljepota (oko 73 177 ha). U usporedbi s prosje čnom veličinom nacionalnih parkova u Europi koja iznosi oko 34 800 ha nacionalni su parkovi u Turskoj značajno manji. Uz nacionalne parkove koji su najviši stupanj zaštite prirode, proglašavaju se i štite i ostala područja: parkovi prirode, zaštićena područja, prirodni spomenici i ostalo. Dužnosti ovoga odjela u vezi sa zaštitom divljači, životinjskoga svijeta i lovnim gospodarstvom definirane su zakonom o lovu br. 3167. Stalan porast broja divljači, sukladno povećanju nutritativne vrijednosti njihove ishrane (prirodna hrana te hranilišta), pruža odlične mogućnosti za lovni turizam. Od 1957. godine pa do kraja 1988. godine osnovano je 118 područja zaštićenih radi očuvanja životinjskih vrsta koje tu žive. Ukupna površina zaštićenih područja iznosi 1816 583 ha, a u tim se područjima provodi i gospodarenje šumama koje tu rastu u suglasju sa odobrenim Planom gospodarenja. Također je osnovano 40 stanica za rasplod divljači s ciljem kontroliranog brojnog i kakvoćnog povećanja populacija određenih životinjskih vrsta. U zaštićenim područjima radi očuvanja životinja mogu se pronaći: jelen lopatar, srna, kozorog, divokoza, muflon, ptice močvarice, fazan, lještarka, kamenjarka, prepelica, trčka i tetrijeb ruševac. Iste se životinje mogu loviti u lovištima prema pojedinačnim lovnogospodarskim osnovama. 2.4.8. Usavršavanje djelatnika, izdavačke i promidžbene aktivnosti Training of employees, publishing and promotion activities Znanstvena i tehnološka dostignuća koja svakim data, nisu mimoišla ni šumarstvo. Iako tradicionalna i ponom, sve bržim tempom ulaze u sve sfere našega živo-nešto zatvorena struka za brza prihvaćanja tehničko |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 58 <-- 58 --> PDF |
T. Pcnlck. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 669-685 Sadašnje čiste sječe na velikim površinama većine jednodobnih gospodarskih šuma u kojima je ophodnja 100 godina pogoduju erozionim procesima pod utjecajem vjetra i vode. Pogotovo je pogubna kombinacija čistih sječa, nedostatka prirodnog pomlađivanja, strmih terena, nekoherentnog tla, snažnog vjetra, velike količine oborina i antropogenog čimbenika. Po provedenim čistim sječama, a uslijed nedostatnog prirodnog pomlađivanja, pristupa se popunjavanju sadnicama ili sjetvom sjemena, no rezultati su upitni. U tijeku je velika kampanja za zabranu čistih sječa, prelazak na oplodne sječe odnosno na preborni način gopodarenja. Dio panjača se u Turskoj naziva energetskim šumama (Energyforests) radi vrlo kratkog vegetativnog proizvodnog ciklusa ogrijevnog drva. Kako je ogrijevno drvo vrlo tražen proizvod na Turskom tržištu, a postiže i vrlo dobru cijenu (75 DEM po prostornom metru), nema razloga da se u dogledno vrijeme te šume prevode u srednji, odnosno u visoki uzgojni oblik, štoviše te se energetske šume svake godine šire i na nove površine. Zbog opisanog načina sječa i nedostatka prirodnog pomlađivanja, ali i radi intenzivnih poslova na sanaciji i kontroli erodibilnih područja, kao i radova pošumljavanja odnosno širenja šumskih površina, puno se polaže na proizvodnju sadnica i sjemena. Sjeme se sakuplja sa sjemenskih sastojina koje su osnovane na lokacijama s najkvalitetnijim sastojinama pojedinih vrsta drveća. Najbrojnije su sjemenske sastojine borova (P. nigra, P. brutia, P. sylvestris), jele, cedra, smreke, bukve i hrasta. Sjeme se također sakuplja u sjemenskim vrtovima koji su u načelu plantaže, osnovane iz sjemena prikupljenog iz sjemenskih sastojina na terenu. U zadnje vrijeme se intenzivno radi na osnivanju novih sjemenskih sastojina i sjemenskih plantaža radi podizanja što kvalitetnijih šuma. Velike količine sjemena se svake godine izvoze iz Turske (najvažnije je sjeme jele), dok se relativno malo sjemena uvozi i to radi pokusa i istraživanja. Pošumljavanje se provodi na šumskim zemljištima koja su bez šume, odnosno teži se stalnom povećanju šumskoga zemljišta, te se paraleleno s proširivanjem granica i sređivanjem katastra šumskih površina, pošumljavaju i tereni koji su do sada većinom bili pašnjaci i livade. Pošumljena površina u ha od 1980. do 1997. godine može se vidjeti na slici 12. U tom je razdoblju pošumljena površina od 554 088 ha, odnosno prosječno je godišnje pošumljavano oko 55 409 ha. Treba istaći i velik broj privatnih plantaža topola koje predstavljaju unosan posao, budući na tržištu drva u Turskoj vlada velika potražnja za ovom vrstom. 2.4.6. Građevinarstvo i investicije - Construction and Supply 1937. godine dužnosti izgradnje šumskih prometnica i građevinskih objekata povjerene su građevinskom uredu u okviru Centralne šumarske uprave. Građevinski je ured više puta tijekom prošlosti mijenjao ime, a danas je njegov sljednik Odjel za građevinarstvo i investicije, koji obnaša sljedeće obveze: => Kreirati, provoditi i kontrolirati studije otvaranja šumskih područja šumskim gospodarskim i šumskim prozupožarnim cestama te uklapanje u šumsku i javnu mrežu cesta, => Organizirati i kontrolirati sve poslove u svezi s izgradnjom i održavanjem šumskih i šumarskih građevinskih objekata, => Sređivanje imovinsko-pravnih podataka o zemljištu preko kojega treba proći šumska cesta ili se na njemu ima izgraditi kakav objekat, => Organizacija rasporeda strojeva na tekućim radilištima, servisiranje i popravak strojeva, uređaja i opreme te dobava rezervnih dijelova. Radove na šumskim cestama u Turskoj možemo podijeliti u dvije grupe; prvu grupu čine radovi na izgradnji šumskih cesta: od pripremnih radova pa zaključno s radovima na donjem stroju (zemljani radovi), a drugu grupu radova čine radovi na gornjem stroju šumskih cesta. U desetogodišnjem razdoblju (1988 - 1997) iz građeno je 20 886 km šumskih cesta s donjim strojem, a na 3 893 km šumskih cesta (prije izgrađenih) napravljen je gornji stroj. Prosječno se godišnje gradilo oko 2 088,6 km šumskih cesta s donjim strojem i još je izveden gornji stroj za 389,30 km. Uz izgradnju navedene količine šumskih cesta svake se godine popravlja i održava oko 90 000 km šumskih cesta. Zaključno s 1. 1. 1997. godine, prema katastru šumskih prometnica u Turskoj je bilo izgrađeno 125 915 Godine - Years Slika 15. Dinamika izgradnje šumskih cesta* icture 15 Dinamics of forsest road construction* |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 57 <-- 57 --> PDF |
T. Pcnick. T. Porüinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Prodaja obloga drva obavlja se putem javnih licitacija (osim zajamčenih ugovorenih količina), a zanimljivo je da se licitiraju pojedini složajevi iste kakvoće (I, II, III, klasa i celuloza). Po obavljenoj licitaciji i uplati izlicitirane robe, pristupa se ručnom ukrcaju (glavno stovarište koncipirano je u više razina, tako da se ručni ukrcaj kamiona uvijek može obaviti s više na nižu razinu). Sječu i izradu obavljaju radnici-seljaci koji nisu u radnom odnosu u Centralnoj šumarskoj upravi, ali koji sa njom sklapaju ugovor o najmu, npr. žičare, te određuju sve uvjete rada. Žičarom ili traktorom upravlja radnik (machine operator) Centralne šumarske uprave koji taj stroj prati po svim radilištima u određenoj šumarskoj regiji (Upravi šuma). U postupku sječe i izrade koristi se sortimentna metoda, s time da su duljine sortimenata to kraće što im je udaljenost od trase žičare veća (radi ručnog sakupljanja 2.4.5. Uzgajanje šuma Radovima uzgajanja šuma, sjemenarstvom, rasadničarstvom, pošumljavanjem, pedološkim analizama i kontrolom i saniranjem erozionih procesa pri Centralnoj šumarskoj upravi bavi se Odjel za uzgajanje šuma. U Turskoj se 34 % površine šuma uređuje i uzgaja kao panjače; 64 % kao visoke jednodobne šume, a sa samo 2 % šuma se gospodari preborno. Da lije to najsretnije rješenje za izuzetno strme i teške terene s velikom količinom oborina u planinskim predjelima pojedinih regija, gdje je opasnost od erozije uvijek prisutna, pokazat će vrijeme. Naše je mišljenje da je preborni način gospodarenja pravi i stručno jedini ispravan način gospodarenja kojim se može osigurati potrajnost prihoda, zaštita šumskih ekosustava te biološka raznolikost. m Šumarski lislhr. Il 12. C´XXIV (2000), 669-6X5 - tociljanja drva do trase žičare). Velika količina trupaca propada budući je dugačko razdoblje koje protekne od sječe i izradbe, preko privlačenja trupaca na pomoćno stovarište do prijevoza na glavno stovarište i licitaciju (više od 6 mjeseci). Svi se trupci koraju bez obzira na vrstu drva i na razdoblje sječe. Prikaz šumskih proizvoda (primarnih i sekundarnih) izvezenih iz Turske i uvezenih u Tursku u razdoblju od 1990. do 1997. godine, prema količini i novčanoj vrijednosti, može se vidjeti u slikama 9, 10 i 11. Vrijednost izvezenih šumskih proizvoda iskazana u godišnjem prosjeku za navedeno razdoblje iznosi 678 250 U$D za oblo drvo i 32 173 750 U$D za sporedne šumske proizvode. Za uvoz u istom vremenskom razdoblju prosječno godišnje imamo 142 569 500 U$D za oblo drvo i 89 456 375 U$D za sekundarne šumske proizvode. - Forest Silviculture Godine - Years Slika 12. Struktura uzgojnih radova* Picture 12 Structure of silvicultural works* Slika 13. Radovi u šumskom rasadniku Slika 14. Kontrola erozije Picture 13 Works in the forest nursery Picture 14 Erosion Control |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 55 <-- 55 --> PDF |
T. Penlek, T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. 12, CXXIV (2000), 669-685 Uređenje katastra šumskih površina regulirano je sija se iz godine u godinu povećavao, s ciljem izrade zakonom br. 3373 iz 1987. godine, kojim su ustanovljepotpunog katastra šumskih površina. ne komisije za izradu šumskoga katastra. Broj tih komi 2.4.3. Uređivanje šuma - Forest management Glavna zadaća odjela koji se bavi uređivanjem šuma je izrada Planova gospodarenja (Management plan) određenim šumskim područjem u propisanom razdoblju. Tim su planovima određeni svi poslovi koji se imaju obaviti u određenom području. Odjel za uređivanje šuma isto tako nadzire provođenje Planova gospodarenja, korigira ih i prilagođava situaciji na terenu te obrađuje i priprema podatke za kartiranje. Prve planirane aktivnosti u turskom šumarstvu počinju 1917. godine sa zakonom o Znanstvenim šumarskim metodama. 1924. godine odlučeno je da se za svako šumsko područje mora donijeti Plan gospodarenja. Isti su dovršeni 1946., ali je utvrđeno da su nedostatni za kvalitetno gospodarenje šumama. 1963. izrađeni su Planovi gospodarenja koji su uključivali prvo i drugo petogodišnje plansko razdoblje, a 1972. dovršeni su Planovi gospodarenja za cijelu državu. U to je vrijeme provedeno i aerofoto snimanje čitavog područja Turske, te su na aerofotosnimcima determinirane vrste drveća u određenim šumskim područjima, a u Uredu za kartografiju i fotogrametriju izrađene su šumsko-gospodarske karte Turskih šuma. Danas postoje Planovi gospodarenja za većinu šumskih područja u Turskoj, koji se pregledavaju i po potrebi prilagodavaju eventualnim novonastalim situacijama na terenu ili u širem okruženju (ekonomskom, socijalnom, političkom i dr.) Vrlo značajnu ulogu pri izradi Planova gospodarenja u Turskoj imao je Ured za kartografiju i fotogrametriju, osnovan 1972. godine. Glavni mu je zadatak bio planiranje i provođenje aerofoto snimanja čitave Turske, determiniranje granica šumskih područja, glavnih šumskih vrsta, šumovitosti, promjera i visina kao i ostalih šumarima interesantnih podataka na aerofoto snimkama te izrada šumskogospodarskih karata. Prvo su izrađene karte u mjerilu 1:25 000 te dane na raspolaganje Odjelu za uređivanje šuma. U drugom snimanju iz zraka u razdoblju od 1973. do 1982. godine pokriveno je područje od 200 000 km2 i izrađene su šumskogospodarske karte u mjerilu 1:15 000 koje koristi Odjel za uređivanje šuma. Danas se pri izradbi Planova gospodarenja ne koriste aerofotosnimci, već manje skupe i točnije satelitske snimke u kombinaciji s izmjerom na terenu. 2.4.4. Iskorištavanje šuma i prodaja šumskih proizvoda Forest harvesting and marketing of forest products Sav posao vezan uz iskorištavanje, transport, uskladištavanje, preradu i prodaju primarnih i sekundarnih šumskih proizvoda djelokrug je rada Odjela za iskorištavanje šuma i prodaju šumskih proizvoda. Ovaj odjel dogovara, provodi i nadzire sve aktivnosti potrebite da bi se obavili gore navedeni poslovi, te za njih gradi sve neophodne objekte. Uz primarni šumski proizvod - drvo, u turskim se šumama iskorištava i velik broj sekundarnih šumskih proizvoda koje možemo podijeliti u tri veće grupe: biljke (sjeme, cvijetovi, lišće, kora, korijenje, trava, voće, gljive, ulje likvidambra, smola, tamjan, katran, itd.), životinje (sisavci, ribe, ptice, gmazovi, itd.), minerali (mineralna voda, kamen, pješak, glina, metali itd.). U pravilu je vrijednost primarnog šumskog proizvoda - Godine - Years drva znatno veća nego li vrijednost sekundarnih šum Slika 7. Proizvodnja tehničkog i ogrijevnog drva* skih proizvoda, no u šumama koje su degradirane, pa Picture 7 Production of tehnical and fuel wood* im je funkcija proizvodnje drva narušena i bitno smanjena, nailazimo i na obrnutu situaciju. strukturu proizvedenoga tehničkoga drva. U zadnjih de Na slici broj 7 prikazana je godišnja proizvodnja tehset godina prosječno je godišnje proizvedeno 5 080 600 ničkoga i ogrijevnoga drva za razdoblje od 1980. do m3 trupaca, 151 000 m3 stupova, 550 000 m3 rudničkoga 1997. godine, dok slika 8 za isto razdoblje prikazuje drva, 1 301 800 m3 celuloznoga drva, 1 105 200 m3 drva |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 54 <-- 54 --> PDF |
T. Pciuck, I. PorSinskv: ŠUMARSTVO TURSKE Voda predstavlja osnovno sredstvo u borbi protiv šumskih požara; ukoliko je određeno područje daleko od izvora vode nužno je, kao provođenje jedne od mjera preventivne zaštite od šumskih požara, izgraditi vodocrpilišta i bazene s vodom. Do danas je izgrađeno preko 300 bazena i vodocrpilišta diljem obalnog dijela Turske. Intervencija gasitelja Ljudski faktor i brzina dolaska gasitelja na požarište je vrlo bitna pri gašenju požara. Zbog toga za vrijeme Slika 6. Helikopteri za borbu protiv požara Picture 6 Helicopters for fire defense 2.4.1.3. Suzbijanje šumskih štetnika i šumskih Sume u Turskoj ugrožavaju štetni insekti te bolesti koje napadaju šumska drveće, pa se godišnje u pojedinim dijelovima Turske izgubi oko 10 do 20 % produkcije drva. Kao najopasniji štetni insekti mogu se izdvojiti: Dendroctanus micans (čini velike štete u sastojinama smreke u istočnom dijelu crnomorske regije), Thaumatopoea pityocampa (uzrokuje značajne štete na borovima te smanjuje godišnji prirast istih za 60 %), Aden´s undulana (napada libanonski cedar), Ips sextentatus (najrašireniji je u sastojinama smreke i crnoga bora), Diprion pini i Neodiprion sertifer (napadaju brucijski bor, crni bor i bjeli bor), Lymantria dispar i Euproctis chrysorrhoea (prisutni su i oštećuju hrastove sastojine). Od prisutnih bolesti poseban naglasak treba staviti na: Melampsora pinitorqua (napada posebno mlade borove kulture Pinus sylvestris-^); Peridermium pini, Lophodermiumpinastri i Coloosporium sp. uzrokuju propadanje borova. Phytophtora cambivora i Endothia pa 2.4.2. Rješavanje imovinsko pravnih odnosa Ovim se poslovima bavi odjel za imovinsko pravne odnose pri direkciji Centralne šumarske uprave, a poslovi i zadaci se prenose na regionalnu razinu. Osnovne zadaće ovoga odjela su: izrada katastra svih šumskih površina te organizacija posla u vezi s determiniranjem i utvrđivanjem područja koja bi se mogla pošumljavati i kao takva ući u šumske površine. Zatim razvijanje od Šumarski list br. 11-12, CXX1V (2000). 669-685 požarne sezone u ugroženim područjima danonoćno dežuraju timovi gasitelja, sastavljeni od 12 do 15 ljudi koji predstavljaju interventnu grupu. U stanju pripravnosti se nalazi 40 do 50 ljudi koji prema potrebi i intenzitetu požara izlaze na teren. Ta dva tima su opremljena svom potrebitom opremom i vozilima, i u svakom trenutku mogu odgovoriti na izazove koje pred njih postavlja iznenadni šumski požar. Preko 17000 ljudi angažirano je u tim timovima (ima preko 700 interventnih timova i preko 150 timova gasitelja u pripravnosti). Od opreme i sredstava za borbu protiv požara, Centralna šumarska uprava raspolaže sa: 263 vatrogasna interventna vozila, 108 cisterni za dopremu vode, 6 helikoptera te 172 buldožera. Na slici 5 prikazan je broj požara i površina šume koja je u tim požarima izgorjela od 1937. do 1997. godine. U zadnjem, desetogodišnjem razdoblju, bilo je ukupno 17 026 šumskih požara, u kojima je izgorjelo 124 322 ha, odnosno prosječno oko 7,3 ha po požaru. Oko 15 % godišnjeg prihoda Glavne šumarske uprave koristi se u borbi protiv šumskih požara (1997. godine to je iznosilo oko 60 milijuna U$D). bolesti - Suppresion of insects and mycosis rasitica su glavni uzroci naglog nestajanja kestena u Turskoj. Slično je i sa nestajanjem brijesta pod djelovanjem Ceratostomella ulmi. Suzbijanje štetnih insekata i bolesti provodi se tehničkim mjerama koje obuhvaćaju mehaničko i kemijsko suzbijanje štetnika te biološkim mjerama. U zadnje vrijeme se posebno inzistira na biološkim mjerama suzbijanja i kontrole štetnika, te zadržavanja broja njihove populacije unutar dozvoljenih granica. U tu je svrhu otvoren i veći broj laboratorija u istočnom dijelu crnomorske regije, koji se bave produkcijom Ryzophagiis grandis-a kao predatora u borbi protiv Dendroctanus micans-´d. Feromonske klopke se također vrlo često rabe u borbi protiv štetnih insekata, a razlog učestaloj uporabi feromonskih klopki i njihovoj velikoj koncentraciji po jedinici površine leži u tehnološkom procesu sječe, izrade i transporta drva, odnosno u dinamici istoga. - Solving of ownership and legal relations nosa i kontrola provođenja poslova u šumama koje nisu u vlasništvu države, utvrđivanje činjeničnog stanja na terenima (kakvoće i produktivne sposobnosti šuma) za koje katastar još nije uređen, suradnja s nadležnim državnim tijelima pri donošenju zakona i provođenju aktivnosti u vezi sa šumama, te ostali pravni i imovinski poslovi. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Pcnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKI Šumarski list br. 12, CXX1V (2000), 669-685 cedar (Cedrus libani), borovice (Juniperus oxycedrus, javori (Acer platanoides, A. campestre, A. tataricum, A. ./. communis, J. phoenicea, J. foetidissima, J. sabina, J. monspessulanum), jaseni (Fraxinus excelsior, F angusexcelsa i dr.), tisa (Taxus baccatd), čempres (Cupressus tifolia, F ornus), topole (Populus nigra, P. alba, P. sempervirens), hrastovi (Quercus robur, Q. petraea, Q. tremula, P. euphratica), lipe (Tilia tomentosa, T. placerris, Q. vulcanica, Q. ilex i dr.), bukve (Fagus orien-typhillos, T. rubra), breze (Betula pendula, B. Medwetalis, F sylvatica), grabovi (Carpinus betulus, C. oriendiewi, B. litwinowii), likvidambar (Liquidambar oritalis), kesten (Castanea .variva), joha (Alnus glutinosa), entalis), platana (Platanus orientalis). 2.3. Organizacijska struktura šumarstva u Turskoj Organizational structure of the Turkish forestry Organizacija Centralne šumarske uprave (General Directorate of Forestry) Turske, može sc promatrati u dvije odvojene razine, koje su međusobno usko povezane i usaglašene. Viša razina organizacije Centralne šumarske uprave predstavlja svojevrsnu direkciju, odakle se zadaci spuštaju na nižu razinu upravljanja regionalne uprave (slično kao naše uprave šuma) u okviru kojih se nalazi određen broj operativnih uprava (djeluju na principu šumarija), a koje u svom sastavu imaju veći ili manji broj šumskih područja (odgovaraju našim gospodarskim jedinicama). Centralna šumarska uprava djeluje od 1983. god pod okriljem Ministarstva šumarstva (Ministry of Forestry). Od svog osnutka 1839. godine, Centralna šumarska uprava je vrlo često bila prisiljena mijenjati ministarstva, pod čijom je nadležnošću radila. Središnji ured (direkcija) Centralne šumarske uprave sastoji se od ureda generalnog direktora i ureda četiri pomoćnika generalnog direktora. Dalje slijede tri veće jedinice, od kojih prva predstavlja plan, razvoj i koordinaciju, druga inspekcijsku službu i treća pravnu službu. Nakon savjetodavnih i nadzornih odjela slijede glavni uslužni odjeli i to: Odjel za zaštitu šuma i borbu protiv šumskih požara, Odjel za imovinsko pravne odnose, Odjel za uređivanje šuma, Odjel za iskorištavanje i prodaju šumskih proizvoda, Odjel za uzgajanje šuma, Odjel za nacionalne parkove te Odjel za gra-Slika 4. Organizacijska struktura Centralne šumarske uprave* Picture 4 Organizational structure of General Directorate of Forestry* |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 50 <-- 50 --> PDF |
T. l´entck, T. l´oriinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski list br. Il 12, CXXIV(2000), 669-685 Mediteranska regija - najčešće susrećemo borove vrste hrastova. Ima nešto topola, a od crnogorice obični koje prate cedar, jela i borovica. Različiti hrastovi pre- bor i nešto borovica. vladavaju kod listača, a nailazimo i na topole, bukvu i Centralna Anatolia - prevladavaju hrastovi te točnu grab ijohu. pola, od četinjača borovi i borovice. Istočna Anatolija - u većini su listače, i to različite Tablica 3. Drvna zaliha glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma* Table 3 Growing stock regard to quality and growing model of forests* Visoke šume - High Forest Panjače - Coppice Sveukupno Kakvoća šuma Četinjače Listače Ukupno Četinjače Listače Ukupno Total Forest Quality Conifers Broad Leaved Subtotal Conifers Broad Leaved Subtotal Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3 Proizvodne šume Productive forests 742224 276358 1018582 87 80786 80873 1099455 Degradirane šume Degradatcd forests 44884 18754 63638 143 23192 23335 86973 Svega - Total 787108 295112 1082220 230 103978 104208 1186428 *Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry Tablica 4. Godišnji prirast glede kakvoće i uzgojnog oblika šuma* Table 4 Anuall increment regard to quality and growing model of forests" Visoke šume - High Forest Panjače - Coppice Sveukupno Kakvoća šuma Četinjače Listače Ukupno Četinjače Listače Ukupno Total Forest Quality Conifers Broad Leaved Subtotal Conifers Broad Leaved Subtotal Drvna zaliha, 1000 m3 - Growing stock, 1000 m3 Proizvodne šume Productive forests 19686 6674 26360 29 4641 4670 31030 Degradirane šume Degradated forests 1009 588 1597 3 1369 1372 2969 Svega - Total 20695 7262 27957 32 6010 6042 33999 "Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry Tablica 5. Mogući godišnji etat* Table 5 Possible annual felling volume* Visoke šume - High Forest Panjače Vrsta sječe Četinjače Listače Ukupno Coppice Type of felling Conifers Broad Leaved Total Godišnji etat, 1000 m´-Annual felling volume, 1000 m´ Preborna Selection 417 40 457 Oplodna Regeneration 6402 2145 8547 Proreda Thinning 2229 980 3209 General Directorate of Forestry, 1985: Turkish Forestry Svega - Total 9048 3165 12213 5884 Slika 3. Struktura drvne zalihe* "Konukçu, M., 1998: Statistical profile of Turkish forestry Picture 3 Structure of the growing stock* Na kraju ovoga pregleda vegetacijskih značajki Tur-vestris, P. nigra, P. brutia, P. halepensis, P. pinea i dr.), ske, navest ćemo i najznačajnije (s komercijalnog gle- jele {Abies Nordmanniana, A. Bornmuelleriana, A. dišta) vrste drveća koje se javljaju: borovi (Pinus syl- Equi-trojani, A. cilicica), smreka {Picea orientalis), |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 49 <-- 49 --> PDF |
T. Pentük. T. PorSinsky: ŠUMARSTVO TURSKI: Šumarski lisl hr. II 12. CXXIV (2000). 669-685 Tablica 1. Površina šuma u Turskoj glede produktivne kakvoće i uzgojnog oblika Table 1 Forest area in Turkey regard to productive quality and growing model* Visoke šume - High Forest Panj ače Ukupna površina Kakvoća šuma Četinjače Listače Mješovite Ukupno Coppice šuma - Total Forest Quality Conifers Broad Leaved Mixed Total Forest Area Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha Proizvodne šume Productive forests 5955120 1414876 632859 8002855 2545132 10547987 Degradirane šume Degradated forests 3937335 1178461 720525 5836321 4318814 10155135 Svega - Total 9892455 2593337 1353384 13839176 6863946 20703122 * General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey Radi boljeg pregleda uzgojnog oblika i vrste šume, danje i pregled po zemljopisnim regijama koje su prikazane na slici 1. Tablica 2. Površina šuma u Turskoj glede uzgojnog oblika i zemljopisne regije* Table 2 Forest area in Turkey regard to growing model and geographical regions Visoke šume - High Forest Panjače Ukupna površina Područje Četinjače Listače Mješovite Ukupno Coppice šuma - Total Regions Conifers Broad Leaved Mixed Total Forest Area Površina, 1000 ha-Area, 1000 ha Black-Sea 2111637 1252069 624311 3988017 1406778 5394795 Marmara 1069589 748463 260066 2078118 921406 2999524 Central Anatolia 1128615 149940 161017 1439572 442132 1881704 Agean 2380600 194772 107463 2682835 764221 3447056 Mediterranean 3000229 215225 166049 3381503 1102690 4484193 Souteast Anatolia 27980 32737 2731 63448 2050510 2113958 East Anatolia 173805 131 31747 205683 176209 381892 Svega - Total 9892455 2593337 1353384 13839176 6863946 20703122 General Directorate of Forestry, 1999: Forest tree species in Turkey Šume su podijeljene prema kakvoći na kvalitetne šume (šume koje produciraju drvnu masu) i nekvalitetne - degradirane šume (šume kojima produkcija kvalitetnog drva nije osnovna zadaća). Unutar ta dva kakvoćna razreda, napravljena je razdioba na visoke šume i na panjače. Daljnja razredba provedena je kod visokih šuma, koje se dijele na šume četinjača, šume listača i na mješovite šume. S obzirom na sposobnost produkcije kvalitetnog drva, oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće (od Slika 2. Prostorni raspored šuma i vrsta drveća na teritoriju Turske toga je 8 002 855 ha visokih šuma, a 2 545 132 ha pa-Picture 2 Tentorial of the forests and tree species in Turkey njača), a 49,1 % šuma je loše kakvoće - degradirane šume (5 836 321 ha visokih šuma i 4 318 814 ha šuma javljaju bukva, hrast, grab, joha. Udio listača i četinjača panjača). približno je jednak, no u zapadnom dijelu regije prevla Navedena raznolikost većine čimbenika interesantdavaju listače. nih šumarima, zahtijeva regionalni pristup raščlambi Regija Mramornog mora - od četinjača, tu su vegetacije, te je prikazana i regionalna distribucija uglavnom borovi s nešto jele i borovice. Listače prevlaglavnih vrsta šumskoga drveća: davaju: hrastovi i bukva, a slijede kesten i grab. Crnomorska regija - četinjače nalazimo u istočRegija Egejskoga mora - dominantna vrsta su bonom dijelu regije, i to jelu, smreku i bor, a od listača se rovi. Najčešće listače su hrastovi, bukva i kesten. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 47 <-- 47 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000), 669-6X5 UDK 630* 904 ŠUMARSTVO TURSKE THE TURKISH FORESTRY Tibor PENTEK, Tomislav PORSINSKY* SAŽETAK: Turska je zemlja sa 62,6 milijuna stanovnika, ukupne površine 77 milijuna hektara, od čega 20,7 milijuna hektara (26,7 %) otpada na šume i šumsko zemljište. Oko 98 % šuma je u državnom vlasništvu, 1,5 % šuma je privatno, a 0,5 % su javne šume. Glede sposobnosti produkcije kvalitetnoga drva, oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće, a 49,1 % šuma je loše kakvoće -degradirane šume. Udio crnogoričnih vrsta iznosi 54,4 % (borovi 38,5 %, jela i smreka 8,8 %, cedar 3,5 %, te ostale četinjače 0,5 %), a bjelogoričnih vrsta 45,6 % (hrastovi 25,9 %, bukva 8,5 %, ostale tvrde listače 4,8 % te meke listače 3,9 %). Približno 34 % šuma su šume niskog uzgojnog oblika —panjače; 64 % su visoke jednodobne šuma, a sa samo 2 % šuma gospodari se preborno. Prosječno se godišnje, prema desetogodišnjem prosjeku, proizvede 22 046 000 m3 drva, od čega je 5 081 000 m3 trupaca, 3 776 000 m3 ostalog industrijskog drva i 13 189 000 m3 ogrijevnoga drva. Sumama gospodari Centralna šumarska uprava (General Directorate of Forestry), koja od 1983. godine djeluje pod okriljem Ministarstva šumarstva i poslova seljaštva (Ministry of Forestry). U radu su prikazani proizvodni, tehničko-tehnološki i stručni resursi kojima raspolaže tursko šumarstvo. Opisane su osnovne djelatnosti šumarstva, na temelju organizacijske sheme Centralne šumarske uprave. Prikazani su temljni stavovi i opredjeljenja šumarske politike te gospodarenja šumskim ekosustavima. Kritički su sagledane prednosti i mane turskoga šumarstva, a osvjetljena je i njegova pozicija u europskom i svjetskom šumarskom okruženju. Ključne riječi: Turska, šumarstvo, šumski resursi, Centralna šumarska uprava 1. UVOD Introduction Turska je po mnogo čemu specifična zemlja. Smjestila se na dva kontinenta, manjim dijelom u Europi, a yećim Aziji; njen najveći grad Istambul također je smješten na dva kontinenta, a podijeljen je kanalom Bospor-Dardanele. Zemljopisni položaj namijenio je Turskoj tijekom povijesti, a posebice u današnje vrijeme, važnu geostratešku ulogu. Prema popisu stanovništva iz 1997. godine, u Turskoj živi 62,6 milijuna stanovnika, na ukupnoj površini od 77 milijuna hektara. Graniči s Grčkom, Bugarskom, Azerbejđanom, Gruzijom, Armenijom, Irakom, Ira- Mr. se. Tibor Pentek, Tomislav Porsinsky. dipl. ing. Zavod za iskorištavanje šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Slika 1. Položaj Turske i njene regije Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb Picture 1 Placing of Turkey and its regions |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 56 <-- 56 --> PDF |
I. I´enlck. T, Poišinskv: ŠUMARSTVO TURSKI: za izradbu ploča, 667 100 m3 ostalog industrijskog drva te 13 188 900 m5 ogrijevnoga drva. Prosječno se godišnje, u navedenom razdoblju proizvelo 22 045 800 m3 tehničkoga i ogrijevnoga drva zajedno. Međutim ovoj brojci se treba prosječno godišnje pribrojiti oko 3 049 800 m- (1 181 300 m3 tehničkoga drva i 1 238 500 m3 ogrijevnoga drva) posječenoga drva na privatnim površinama te grubo procijenjenih 5 do 7 milijuna m3 posječenoga drva u ilegalnim, neplaniranim sječama (General Directorate of Forestry, 1989: The Turkish Forestry in the 150th Year of its Establishment). Iskorištavanje glavnog šumskog proizvoda - drva, u Turskoj je specifično. Uzrok tome su vrlo teški tereni na kojima raste veći dio šuma s kvalitetnim drvom i s velikim produktivnim potencijalom. To su većinom planinski, strmi tereni kakvih u Hrvatskoj nema ili ih ima, ali na malim, ograničenim površinama, odnosno u šumama koje su zbog takvih reljefnih prilika određene Šumarski list br. 12, CXXIV (2000). 669-685 kao zaštitne. Nagibi terena okomito na slojnice iznose često i preko 100 % (45°). Jasno je da na takvim terenima za privlačenje drva kao sredstvo rada dolaze u obzir samo žičare. U primjeni su kratke, srednje duge i duge žičare, koje ovisno o tipu (pretežno su austrijske proizvodnje) prenose drvo uzbrdo, nizbrdo ili u oba smjera. Uz žičare, se koriste adaptirani poljoprivredni traktori te stariji šumski traktori - skideri koji rade na lakšim terenima, ali i u kombinaciji sa žičarama radi oslobađanja privremenog stovarišta na iskrcajnoj rampi žičare. Veliki problem pri transportu drva do glavnog stovarišta pričinjava postojanje vrlo malog broja kamiona opremljenih s vlastitom dizalicom. U pravilu, kamiondizalica dolazi na pomoćno stovarište te ukrcava veći broj kamiona (solo ili sa poluprikolicom), koji zatim odvoze drvo na glavno stovarište gdje ga kamioni dizaličari slažu u složaje koje se pripremaju za licitaciju. 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 Godine - Years Godine - Years Slika 10. Vrijednost izvoza šumskih proizvoda* Slika 11. Vrijednost uvoza šumskih proizvoda* Picture 10 Value of forest products export* Picture 11 Value of forest products import* |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 53 <-- 53 --> PDF |
T. Penlek. T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKK Šumarski list br. Il 12, CXXIV (2000), 669-6X5 požara. Održavanje vatrogasne opreme u posjedu ra. Edukacija, osposobljavanje i uključivanje lokal Centralne šumarske uprave, nog stanovništva u program protupožarne zaštite Suradnja i koordinacija s ostalim subjektima unutar šuma. i izvan Ministarstva radi borbe protiv šumskih poža 2.4.1.1. Šumočuvarska služba - Forest protection service Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata i radova a 1982. godine gaje zamjenio tzv. "Timski sustav zaštite provodi se kroz šumočuvarsku službu, koja se ponajprišuma" (Collective protection System). Za taj je sustav je bavi nezakonitim sječama, krađom posječenoga drva, karakteristično da su šume ponovo razdijeljene u pootuđivanjem sekundarnih šumskih proizvoda, krivo-vršine od 1500 do 14000 ha, a šumočuvari djeluju u grulovom itd. Do 1982. godine kompletno je šumsko popama od 3 do 7 osoba, ovisno od veličine područja za dručje Turske bilo razdijeljeno u 6097 sekcija (section) koje su zaduženi i kontroliraju povjereno im područje. veličine od 500 do 2000 ha, a svaki je šumočuvar (FoIzgrađeno je sveukupno preko 6000 kuća za boravak rest Protection Officer) bio zadužen za jednu sekciju. šumočuvara u šumi, čime je uz uspostavljenu telefonsku Takav je sustav zaštite šuma nazvan "Sekcijski sustav", mrežu postignuta velika učinkovitost ove službe. 2.4.1.2. Zaštita šuma od šumskih požara - Fire control protection Kao stoje to slučaj u mnogim zemljama diljem svijeta, a posebice u mediteranskim i ostalim državama koje se nalaze uz more, tako je i u Turskoj opasnost od šumskih požara vrlo izražena. Posebno su ugroženi priobalni dijelovi u Mediteranskoj, Egejskoj i Mramornoj regiji. Većoj opasnosti od izbijanja šumskih požara na ruku ide i činjenica daje preko 22 500 ruralnih naselja smješteno u šumi ili do 10 km od ruba šume, a u tim selima živi oko 1/3 ukupnog turskog stanovništva. Aktivnosti protupožarne zaštite, strategiju protupožarne intervencije te raspoloživu opremu obradit ćemo kroz sljedeće podnaslove. Osmatranje i patroliranjc Djelotvorna intervencija i stavljanje šumskog požara pod kontrolu moguće je Slika 5. Pregled požara i opožarenih površina u Turskoj* samo ukoliko je dojava požara prompt- Picture 5 Review of number of fires and burned area* na, a dolazak interventnih vozila na mjesto izbijanja požara vrlo brz. U tu Izgradnja šumskih protupožarnih cesta (Fire safety roads) i svrhu su tijekom požarne sezone orga šumskih protupožarnih prosjeka (Firebreaks) te vodocrpilišta i nizirane cjelodnevne patrole, te bazena zgrađeno oko 800 osmatračnica na brdima koja dominiraju iznad šumskih poŠumske protupožarne ceste su širine 6-15 metara, a s obje strane dručja. Za osmatranje se koriste dvoglešumskih protupožarnih cesta nalaze se prosječeni pojasi širine 60 do di, a pomoću busole i karte šumskoga 120 m (šumske protupožarne prosjeke). Zadatak je takvih građevinpodručja određuju se inicijalna mjesta skih objekata da podijele šume u područja veličine od 15 do 400 ha, šumskog požara. Za komunikaciju se ovisno o predispoziciji određenog područja za izbijanje šumskog koriste telefoni i radio stanice. Budući požara. Također se u područjima ugroženim šumskim požarima i su pojedine osmatračnice dosta udaljene javne ceste koje vode do šumskih sela (village roads) čiste od rasliod električne mreže, koristi se i solarna nja u širini od 10 do 30 m s obje strane. Do danas je u Turskoj izgraenergija. đeno više od 75000 km šumskih protupožarnih cesta. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 52 <-- 52 --> PDF |
T. l´cnlck, T. Porsinsky: ŠUMARSTVO TURSKE Šumarski lisl br. 11-12, CXXIV (2000), 669-6X5 dcvinarstvo i investicije. Treću organizacijsku razinu na 244 operativnih uprava s određenim brojem šumskih čine pomoćni odjeli, odnosno uredi: Kadrovska služba, područja, koji varira od 2 do 10 po operativnoj upravi. Odjel za obrazovanje i usavršavanje zaposlenika, Odjel Sveukupno ima oko 1316 šumskih područja, a prosjeza financije i računovodstvo te Jedinica civilne zaštite. čna im se veličina kreće oko 16 000 ha. Promotrimo li organizacijsku strukturu Centralne U Centralnoj šumarskoj upravi danas je zaposleno šumarske uprave, na nižoj (regionalnoj) razini vidimo oko 30 500 ljudi, a zanimljivo je istaći da gotovo 10 % da postoji 27 regionalnih šumarskih uprava. od toga broja (3135 zaposlenih) otpada na vozače. To One su ustanovljene na način da se uvažavaju svi su prije svega vozači službenih terenskih pick-up vozi čimbenici važni za sustavno gospodarenje šumama la, koja su za razliku od strojeva koji se koriste pri pri( vegetacijski, ekološki, geografski, reljefni, infrastrukvlačenju drva, zavidne kakvoće i marke (Toyota i turni itd.). Regionalne šumarske uprave razdijeljene su Isuzu). 2.3.1. Dužnosti Centralne šumarske uprave -Duties of General Directorate of Forestry Prema turskom zakonu br. 3234 "The Forestry GeSređivanje katastra šumskih površina, te rasvjetljaneral Directorate Organization and Law Concerning vanje vlasničkih odnosa prema važećim zakonima u Duties" obveze i dužnosti Centralne šumarske uprave Turskoj. su sljedeće: Organiziranje centara za edukaciju šumskih radni => Unaprjeđenje šuma, zaštita šuma od nepropisnog i ka, te otvaranje škola za obrazovanje šumarskih tehnezakonitog gospodarenja, prirodnih nepogoda, ničara. šumskih požara i različitih štetnika, uz permanentno Kontrola i podupiranje svih vrsta projekata i znanprovođenje kontrole. stvenih istraživanja i primjena postignutih rezultata => Gospodarenje šumama, produkcija primarnih i seu praksi. Izdavanje časopisa i pomaganje promidžkundarnih šumskih proizvoda, sukladno tehničkim i benih aktivnosti od koristi za šume i šumarstvo. ekonomskim zahtjevima, transport, skladištenje i Održavanje i servisiranje strojeva, vozila i opreme prodaja u Turskoj i u inozemstvu, te uporaba vozila i koji se nalaze u vlasništvu Centralne šumarske upramaterijala u suglasju sa zakonskom regulativom ve ve. zanom uz šume. Godišnje pripremanje programa rada za šumske ra=> Razvoj i poboljšanje kvalitete šuma, što uključuje dnike (forestry villagers). radove uzgajanja šuma (njega, prirodno i umjetno Izrada katastra šumskih prometnica, razvijanje i pomlađivanje te pošumljavanje). unapređenje mreže šumskih prometnica uz prethod=> Podizanje šuma na neobraslim šumskim zemljištino definiranje njihove osnovne zadaće (gospodarma, proizvodnja sadnica i sjemena za tu namjenu. ske ceste, prilazne ceste i protupožarne ceste) te iz=^> Uspostavljanje nacionalnih parkova i ostalih zaštirada projektne dokumentacije. Provođenje manjih ćenih objekata prirode, uređivanje vodotokova i radova na popravku i održavanju šumskih cesta. gospodarenje sekundarnim (sporednim) šumskim Provedba sličnih zadataka postavljenih od ministar proizvodima. stva ili zakonski nadređenih osoba. => Podupiranje, potpomaganje i surađivanje s institucijama, čiji je cilj promicanje ljubavi prema drveću i šumi te širenje i razvoj novopošumljenih površina. 2.4. Osnovne djelatnosti Turskoga šumarstva Basic activities of Turkish Forestry 2.4.1. Zaštita šuma i protupožarna zaštita - --Forest and fire control protection Ova djelatnost se, prema ranije objašnjenoj strukturi Preventivna i kurativna zaštita šuma od svih štetnika Glavne šumarske uprave na višoj razini, nalazi u nadlei bolesti koje mogu uzrokovati štetu u šumi, žnosti Odjela za zaštitu šuma i protupožarnu zaštitu. Reguliranje oštećenja u šumama, pašnjacima i vje- Osnovne zadaće koje ovaj odjel kontrolira, koordinira i trobranim pojasevima od divljači, spušta na nižu operativnu (regionalnu) razinu su: Preventivna zaštita šuma od šumskih požara, izrada =^> Zaštita šuma od svih nepropisnih zahvata, šteta i plana i programa patroliranja i osmatranja te pripre krađa. ma plana eventualne intervencije u slučaju izbijanja |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 48 <-- 48 --> PDF |
S. Matić: NEKE KARAKTERISTIKE Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 669-6X5 nom i Sirijom. Okružuju je Crno more, Mramorno, Egejsko i Mediteransko more. S obzirom na veliku površinu koju Turska zauzima, odlikuje ju čitav niz različitosti, koje se očituju u klimi, reljefu, pedologiji, geologiji, vegetaciji i ostalim značajkama. Općenito gledajući, topografija je vrlo izražena, a tereni su izuzetno strmi. Prosječna nadmorska visina za čitavu državu iznosi oko 1250 m. Područja s nadmorskom visinom iznad 1000 m zauzimaju oko 56 % ukupne površine. Predodžbu strmih nagiba terena daje nam podatak da više od 62 % ukupne površine Turske ima nagib veći od 15 %. Klimatske prilike su raznolike, pa se tako godišnja količina oborina kreće od 250 mm na središnjim i sjeveroistočnim platoima države, do iznimno visokih 2500 mm u sjeveroistočnom dijelu crnomorske regije. Prosječna količina oborina iznosi oko 650 mm oborina godišnje. Takve različitosti prisutne su i u srednjim ljetnim i zimskim godišnjim temperaturama. Mreža vodotoka je vrlo razvijena, s ukupnom duljinom oko 30 000 km. Ukupna površina jezera iznosi 8900 km2 (48 jezera, od kojih je svako veće od 5 km2). Površina akumulacijskih jezera iznosi 32 500 km2. Oko 22,6 milijuna stanovnika je radno sposobno, 6 % od toga broja je nezaposleno. Poljoprivredom se bavi 45 % radno sposobnog stanovništva. Bruto nacionalni prihod (BNP) Turske je 1997. iznosio 196,1 milijardu U$D, izvoz je iznosio 26,2, a uvoz 48,7 milijardi američkih dolara. Te je godine zabilježen porast BNP-a od 7 %, a BNP je po stanovniku iznosio oko 3000 U$D. 2. PREGLED TURSKOG ŠUMARSTVA - Review of Turkish forestry 2.1. Povijesni razvoj šumarstva 1839. godine donijeta je prva reforma šumarstva (Administrative Reform Decrees), kojom je uspostavljena Centralna šumarska uprava (General Directorate of Forestry). Do tada se država prema šumama nije odnosila kao prema bogatstvu kojim treba razumno i racionalno gospodariti, te sukladno takvom poimanju šuma, nije bilo nikakvog zakona koji bi regulirao način gospodarenja i iskorištavanja tog prirodnog resursa. U vrijeme kada je Otomansko carstvo bilo vrlo snažno, počela je naglašena destrukcija i uništavanje šuma u području Anatolije, posebice u priobalnom pojasu. Šume su sječene neplanski, a drvo se pretežito uporabljivalo u brodogradnji. Kako se sirovinska baza iscrpljivala, tako se sječa drva širila od Anatolije ka drugim područjima Turske. Promjenom socijalnih i ekonomskih prilika u Turskoj, a posebice pod utjecajem razvijenih zemalja, podignuta je kulturna razina i promijenjeno poimanje o šumama, pa su one dobile zasluženu pozornost i tretman. Prijelomni trenutak za šume i šumarstvo Turske, kao stoje već prije navedeno, dogodio se 1839. godine, kada je u okviru spomenutih reformi osnovana i Centralna šumarska uprava pri Ministarstvu trgovine, sa sjedištem u Istambulu. Bio je to početak ustrojavanja šumarske organizacije u Turskoj. No da bi se ona uistinu osovila na noge, trebalo je vremena i znanja. 1857. godine Otomansko carstvo uputilo je zamolbu Francuskoj vladi da im pošalje stručnu pomoć. Francuskaje odgovorila, i poslala dva visoko-stručna šumarska eksper Historical development of forestry ta (L. Tassy i M. S teme), koji iste godine osnivaju prvu šumarsku školu. 1858. godine pripremljen je zakon pod nazivom "The Land Code of Laws", u kojemu su se pokušale definirati sociološke, kulturne i ekonomske vrijednosti koje šuma može pružiti. 1862. godine pripremljen je "Šumski statut", s nakanom da se uz istovremeno razvijanje i očuvanje šuma iz njih izvlači i određeni prihod. Taj je statut na snagu stupio 1869., kada je M. Steme uspostavio organizaciju Centralne šumarske uprave na višoj (državnoj) i na nižoj (regionalnoj) razini. Između 1921. i 1924. godine donesena su dva zakona o šumama, koji su omogućavali seljacima, zbog teških ekonomskih i socijalnih prilika u državi koja je bila u ratu, uživanje određenih koristi od šume. To je bio zakon donesen 11. 10. 1921. - "Zakon o sječi drva" te zakon donesen 15. 4. 1924. - "Usufruct Law". Zakonom o šumama br. 2116 i Organizacijskim zakonom br. 3204 iz 1937. postavljeni su temelji šumarske znanosti i gospodarenju šumama. Od 1963. godine šumama u Turskoj se gospodari prema gospodarskim osnovama (management plans) za određeno šumsko područje. Osnovne temeljne smjernice šumarske politike u Turskoj mogu se sažeti kroz: zaštitu šumskih ekosustava, razvijanje i unapređenje šumarstva, potrajno gospodarenje šumama radi zadovoljavanja potreba šire društvene zajednice za šumskim proizvodima (primarnim i sekundarnim). 2.2. Resursi kojima raspolaže šumarstvo Turske - Forest Resources of Turkey Od ukupne površine Turske koja iznosi 77 056 192 si određeni su zakonom br. 6831 iz 1956 godine, prema ha, šume i šumsko zemljište zauzimaju 20 703 122 ha, kojemu 98 % otpada na državne šume, 1,5 % na privašto iznosi oko 26,7 % površine države. Vlasnički odnotne šume, te 0,5 % na javne šume. |