DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 47     <-- 47 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI REVIEWS Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000), 669-6X5
UDK 630* 904


ŠUMARSTVO TURSKE


THE TURKISH FORESTRY


Tibor PENTEK, Tomislav PORSINSKY*


SAŽETAK: Turska je zemlja sa 62,6 milijuna stanovnika, ukupne površine
77 milijuna hektara, od čega 20,7 milijuna hektara (26,7 %) otpada na šume i
šumsko zemljište. Oko 98 % šuma je u državnom vlasništvu, 1,5 % šuma je privatno,
a 0,5 % su javne šume. Glede sposobnosti produkcije kvalitetnoga drva,
oko 50,9 % šuma spada u šume dobre kakvoće, a 49,1 % šuma je loše kakvoće


-degradirane šume. Udio crnogoričnih vrsta iznosi 54,4 % (borovi 38,5 %,
jela
i smreka 8,8 %, cedar 3,5 %, te ostale četinjače 0,5 %), a bjelogoričnih
vrsta 45,6 % (hrastovi 25,9 %, bukva 8,5 %, ostale tvrde listače 4,8 % te meke
listače 3,9 %). Približno 34 % šuma su šume niskog uzgojnog oblika —panjače;
64 % su visoke jednodobne šuma, a sa samo 2 % šuma gospodari se preborno.
Prosječno se godišnje, prema desetogodišnjem prosjeku, proizvede
22 046 000 m3 drva, od čega je 5 081 000 m3 trupaca, 3 776 000 m3 ostalog
industrijskog drva i 13 189 000 m3 ogrijevnoga drva. Sumama gospodari Centralna
šumarska uprava (General Directorate of Forestry), koja od 1983.
godine djeluje pod okriljem Ministarstva šumarstva i poslova seljaštva (Ministry
of Forestry). U radu su prikazani proizvodni, tehničko-tehnološki i stručni
resursi kojima raspolaže tursko šumarstvo. Opisane su osnovne djelatnosti šumarstva,
na temelju organizacijske sheme Centralne šumarske uprave. Prikazani
su temljni stavovi i opredjeljenja šumarske politike te gospodarenja šumskim
ekosustavima. Kritički su sagledane prednosti i mane turskoga šumarstva,
a osvjetljena je i njegova pozicija u europskom i svjetskom šumarskom


okruženju.
Ključne riječi: Turska, šumarstvo, šumski resursi, Centralna šumarska
uprava
1. UVOD Introduction


Turska je po mnogo čemu specifična zemlja. Smjestila
se na dva kontinenta, manjim dijelom u Europi, a
yećim Aziji; njen najveći grad Istambul također je
smješten na dva kontinenta, a podijeljen je kanalom
Bospor-Dardanele. Zemljopisni položaj namijenio je
Turskoj tijekom povijesti, a posebice u današnje vrijeme,
važnu geostratešku ulogu.


Prema popisu stanovništva iz 1997. godine, u Turskoj
živi 62,6 milijuna stanovnika, na ukupnoj površini


od 77 milijuna hektara. Graniči s Grčkom, Bugarskom,
Azerbejđanom, Gruzijom, Armenijom, Irakom, Ira-


Mr. se. Tibor Pentek, Tomislav Porsinsky. dipl. ing.
Zavod za iskorištavanje šuma. Šumarski fakultet Sveučilišta u Slika 1. Položaj Turske i njene regije
Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb Picture 1 Placing of Turkey and its regions