DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 40     <-- 40 -->        PDF

V. Ki-ejci i ´I´. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quemts ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11-12. CXXIV (2000). 661-66X
nego je donesen taj propis, P i skori ć (1963), Šafar Cilj istraživanja je proširivanje spoznaje o moguć(
1963), Šafar i Dereta (1968), Rauš i Matić nostima obnove i dinamici razvoja mladih sastojina
(1984), Matić (1985, 1987, 1994), Viličić i dr. hrasta crnike nastalih iz sjemena.
(1998), ukazali su na potrebitost i mogućnost racionalnijeg
načina gospodarenja, sa svrhom povećanja stabilnosti
i vitaliteta tih sastojina.


2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area
Istraživane pokusne plohe osnovane su u Eumediteranskoj
vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području
šumarije Pula u gospodarskoj jedinici Pula,
odjelu 71 a ploha 1 i odjelu 70h ploha 2. Plohe imaju sve
značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum
Weis H-ić/1956/1958) prema R a u š i dr. ( 1992).


Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća
ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u
humusnom horizontu.


3. METODA RADA
Pokusna ploha 1 osnovana je u sačuvanoj panjači
hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon stoje njegovana
prorjedom zimi 1996/1997. godine. Nedaleko od plohe
1 u neprorjeđenoj sačuvanoj panjači crnike osnovana je
poredbena ploha 2. Terenski dio istraživanja rađen je
prema metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina
ploha je 50 x 50 m, a izmjera je obavljena ujesen, za
vrijeme mirovanja vegetacije. Tip tla definiranje mor


4. REZULTATI S RASPRAVI
Radi poredbe utjecaja strukture sastojine na pojavnost
i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena,
ploha 1 je postavljena u sačuvanoj panjači hrasta crnike
nakon jake prorjede, a u susjednom neprorijedenom
odijelu postavljena je ploha 2.


Osnovni podaci o pokusnim plohama prikazani su
Tablicom 1., a važno je pripomenuti radi daljne rasprave
da se u ukupnom broju stabala prorijeđene plohe nalazi
3 % te neprorijeđene 10 % stabala lovora.


Praćenjem brojnog stanja sveukupnog raslinja mladih
stablašica i grmlja kroz tri vegetacijske godine
1997-1999. godine (Tablica 2., Grafikon 1., i 2.) te načina
postanka i visinskog razvoja mladog naraštaja hrasta
crnike kao glavne vrste te lovora njenog
konkurenta, kroz to razdoblje nastojimo dobiti uvid u
mogućnost obnove panjača hrasta crnike oplodnim
sječama.


Prorjedom provedenom tijekom zime 1996/1997. godine
zastrtost tla krošnjama na plohi 1 smanjena je na 57
%, dok na neprorijedenoj poredbena plohi iznosi 85 %.


Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz
sjemena na plohi 1 (Slikal.) kako je razvidno iz Tablice
2 vrlo je dobro. Uočavamo lagani porast u apsolutnom


Prema karti klimatske podjele Hrvatske, S e 1 e t k o vić
iKatušin (1992), plohe se nalaze blizu granice
klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja
nedaleko od morske obale, nedvojbeno spadaju u klimatsko
područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom
te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu
zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta.


- Working method
fološkim opisom pedološkog profila na terenu. Izmjera
brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena
je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m koje su
položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti
10 metara. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama
popisano je po vrstama i načinu postanka, te razvrstano
u starosno-visinske razrede.


- Results and discusion
broju sa početnih 83 600 na 90 100 jedinki 1999. godine,
što potvrđuje da crnika rađa svake godine jačim ili
slabijim intenzitetom (Matić 1985). U odnosu na sveukupno
drvenasto raslinje došlo je do pada učešća mladog
naraštaja crnike iz sjemena sa 31 % na 24 %, stoje
rezultat pojavnosti većeg broja grmlja i ostalih pratećih
vrsta nakon prorjede.


Slika 1. Mlađi pomladak hrasta crnike iz sjemena
Photo 1 Younger crop of seed grown evergreen
(Foto: T. Dubravac)