DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 39 <-- 39 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE - PRELIMINARY COMMUNICATION Šumarski list hr. Il 12, CXXIV (2000), 661-668 UDK 630* 226 (Quercus ilex L.) OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM* REGENERATION OF COPPICE FORESTS OF EVERGREEN OAK (Quercus Ilex L.) BY SEED FELLING Vlado KREJČI i Tomislav DUBRAVAC** SAŽETAK: Rad ukazuje na probleme koji se javljaju tijekom obnove šuma hrasta crnike prirodnim putem, prevođenjem u viši sastojinski oblik, odnosno u stabilnu produktivnu sjemenjaču. Načelo oplodnih sječa glede sačuvanosti tla i dosta često plodonošenje panjača hrasta crnike dalo je pozitivan rezultat. Prvi podaci izmjera ukazuju na velik problem daljnjeg preživljavanja mladog naraštaja crnike nastalog iz sjemena. Pokus je postavljen i prva izmjera načinjena ujesen 1997. godine na području Uprave šuma Buzet, šumarija Pula, G.J. Pula, odjel 71a, nakon stoje tijekom zime 1996./97. godine provedena proreda (naplodni sjek) u sačuvanoj panjači crnike, tako daje zastrtost tla krošnjama smanjena na 57 %. Izmjera mladog naraštaja ukazuje na zadovoljavajući broj od 83.600 jedinki ponika i mlađeg pomlatka hrasta crnike po ha, visine do 30 cm. Međutim, već prve godine nakon sječe javljaju se brojni, a po visini vladajući izdanci crnike iz panja, koji su već u toj prvoj godini 68 % u visinskim klasama iznad 30 cm. Tome se pridružuje još agresivniji lovor iz panja, tako da u prvoj godini kod obje vrste nalazimo izdanke više od 150 cm. Izmjerom 1998. godine samo je 2 % crnikovih stabalaca iz sjemena uraslo u visinski razred 31-60 cm. U trećoj godini nakon prorjede 10% (8750) crnikinogpomlatka iz sjemena nalazi se u visinskom razredu 31-60 cm te ukazuje na mogućnost ostvarenja krajnjeg cilja - stabilne sjemenjače hrasta crnike. U isto vrijeme izdanci crnike iz panja (87 %) prerasli su iznad 30 cm, a slično se dogodilo i s izdancima lovora iz panja. Ako svemu tomu dodamo nazočnost grmlja, koje je 1997. godine činilo 23 %, 1998. godine 31 %, a 1999. godine 40 % ukupne drvenaste populacije, moramo ukazati na potrebitost intenzivne njege, bez koje nema ostvarenja zacrtanog cilja -sjemenjače hrasta crnike. K Ij učne r ij e č i : prirodna obnova, oplodna sječa, mladi naraštaj, hrast crnika, lovor 1. UVOD - Introduction Gospodarske panjače hrasta crnike kojima gospo10169 ha površine. U tim panjačama hrasta crnike, nadari Javno poduzeće "Hrvatske šume" zauzimaju kon ukidanja čistih sječa (Pravilnik o uređivanju šuma, Narodne novine 52/1994.) sukladno novim odredba * Rad je u skraćenom obliku izložen na znanstvenom skupu ma, propisana je ophodnja 80 godina u kom vremenu "Unapređenje poljoprivrede i šumarstva na kršu", Split 29-30. treba panjače prirodnim putem, po načelu oplodnih sjeožujka 2000. ča prevesti u sjemenjače, što će za praksu predstavljati ** Mr. se. Vlado Krejči, Mr. sc. Tomislav Dubravac, Šumarski velik stručni i financijski zadatak. Već mnogo ranije institut, Jastrebarsko |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 40 <-- 40 --> PDF |
V. Ki-ejci i ´I´. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quemts ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11-12. CXXIV (2000). 661-66X nego je donesen taj propis, P i skori ć (1963), Šafar Cilj istraživanja je proširivanje spoznaje o moguć( 1963), Šafar i Dereta (1968), Rauš i Matić nostima obnove i dinamici razvoja mladih sastojina (1984), Matić (1985, 1987, 1994), Viličić i dr. hrasta crnike nastalih iz sjemena. (1998), ukazali su na potrebitost i mogućnost racionalnijeg načina gospodarenja, sa svrhom povećanja stabilnosti i vitaliteta tih sastojina. 2. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA - Research area Istraživane pokusne plohe osnovane su u Eumediteranskoj vegetacijskoj zoni vazdazelenih šuma, na području šumarije Pula u gospodarskoj jedinici Pula, odjelu 71 a ploha 1 i odjelu 70h ploha 2. Plohe imaju sve značajke šume crnike i crnog jasena (Orno-Quercetum Weis H-ić/1956/1958) prema R a u š i dr. ( 1992). Geološka podloga je vapnenac, a tip tla obuhvaća ilimerizirana crvenica, neutralne reakcije (pH u vodi) u humusnom horizontu. 3. METODA RADA Pokusna ploha 1 osnovana je u sačuvanoj panjači hrasta crnike (Quercus ilex L.), nakon stoje njegovana prorjedom zimi 1996/1997. godine. Nedaleko od plohe 1 u neprorjeđenoj sačuvanoj panjači crnike osnovana je poredbena ploha 2. Terenski dio istraživanja rađen je prema metodi Dubravac iNovotny (1992). Veličina ploha je 50 x 50 m, a izmjera je obavljena ujesen, za vrijeme mirovanja vegetacije. Tip tla definiranje mor 4. REZULTATI S RASPRAVI Radi poredbe utjecaja strukture sastojine na pojavnost i razvoj mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena, ploha 1 je postavljena u sačuvanoj panjači hrasta crnike nakon jake prorjede, a u susjednom neprorijedenom odijelu postavljena je ploha 2. Osnovni podaci o pokusnim plohama prikazani su Tablicom 1., a važno je pripomenuti radi daljne rasprave da se u ukupnom broju stabala prorijeđene plohe nalazi 3 % te neprorijeđene 10 % stabala lovora. Praćenjem brojnog stanja sveukupnog raslinja mladih stablašica i grmlja kroz tri vegetacijske godine 1997-1999. godine (Tablica 2., Grafikon 1., i 2.) te načina postanka i visinskog razvoja mladog naraštaja hrasta crnike kao glavne vrste te lovora njenog konkurenta, kroz to razdoblje nastojimo dobiti uvid u mogućnost obnove panjača hrasta crnike oplodnim sječama. Prorjedom provedenom tijekom zime 1996/1997. godine zastrtost tla krošnjama na plohi 1 smanjena je na 57 %, dok na neprorijedenoj poredbena plohi iznosi 85 %. Brojno stanje mladog naraštaja hrasta crnike iz sjemena na plohi 1 (Slikal.) kako je razvidno iz Tablice 2 vrlo je dobro. Uočavamo lagani porast u apsolutnom Prema karti klimatske podjele Hrvatske, S e 1 e t k o vić iKatušin (1992), plohe se nalaze blizu granice klimatskih područja Csa i Cfsax. Glede svoga smještaja nedaleko od morske obale, nedvojbeno spadaju u klimatsko područje Csa, s blagom zimom i suhim ljetom te barem tri puta više oborina u najkišnijem mjesecu zime, nego u najsušnijem mjesecu ljeta. - Working method fološkim opisom pedološkog profila na terenu. Izmjera brojnosti drvenastog raslinja (stablašica i grmlja) načinjena je na pokusnim prugama veličine 2 x 50 m koje su položene sredinom plohe na međusobnoj udaljenosti 10 metara. Drvenasto raslinje na pokusnim plohama popisano je po vrstama i načinu postanka, te razvrstano u starosno-visinske razrede. - Results and discusion broju sa početnih 83 600 na 90 100 jedinki 1999. godine, što potvrđuje da crnika rađa svake godine jačim ili slabijim intenzitetom (Matić 1985). U odnosu na sveukupno drvenasto raslinje došlo je do pada učešća mladog naraštaja crnike iz sjemena sa 31 % na 24 %, stoje rezultat pojavnosti većeg broja grmlja i ostalih pratećih vrsta nakon prorjede. Slika 1. Mlađi pomladak hrasta crnike iz sjemena Photo 1 Younger crop of seed grown evergreen (Foto: T. Dubravac) |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 41 <-- 41 --> PDF |
V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKK (Qiieivax ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. II I2,CXXIV(2000). 661-66X Tablica 1. Osnovni podaci o pokusnim plohama Table 1 General data on experimental plots Pokusna ploha broj 1 Pokusna ploha broj 2 Experimental plot No 1 Experimental plot No 2 Šumarija Pula Pula Forest Office Gosp. Jedinica Pula Pula Management unit Odjel/Odsjek 71a 70h Compartment/Sub-compartment Površina plohe (ha) 0,25 0,25 Plot area (ha) Površina podplohe (nv) Sub-plot area (m2) 500 500 Starost (god.) 51 55 Age (years) Vrsta drveća Hrast crnika Hrast crnika Tree species Evergreen Oak Evergreen Oak N/ha 1312 2848 G/ha 22,97 42,99 V/ha 163,50 357,07 ds (cm) 14,35 15,25 Hs (m) 11,98 15,32 Ds (m) 2,41 2,05 Zastrtost tla krošnjama (%) 56,65 85,03 Crown covered ground (%) Tumač: Legend N/ha - Broj stabala po hektaru - Number of trees per hectare G/ha - Temeljnica (m2) - Basal area (m2) V/ha - Volumen (m3) - Volume (m3) ds - Aritmetička sredina prsnih promjera - Arithmetic mean of d b h hs - Aritmetička sredina visina stabala - Arithemetic mean of tree height Ds - Aritmetička sredina promjera krošanja - Arithmetic mean of crown diameters Graf 1. Sveukupno drvenasto raslinje na plohi 1 Percentage of overall woody plants on plot 1 Crnika iz Crnika iz Lovor Ostale Grmlje sjemena panja Laurel stablašice Bushes Seed Coppice Other stem evergreen evergreen plants oak oak 1997. godina D 1998. godina 1999. godina |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 42 <-- 42 --> PDF |
V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PANJACA HRASTA CRNIKE (Queivux ilex L.) OPI.ODNOM SJEČOM Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 661-668 Tablica 2. Sveukupno drvenasto raslinje (mladi naraštaj stablašica i grmlje) po ha na plohama 1 i 2 Table 2 Overall woody plants (young crop of stem plants and bushes) per ha on plots 1 and 2 Vrsta drvenastog Ploha 1 - Godine motrenja Ploha 2 - Godine motrenja raslinja Plot 1 - Monitoring years Plot 2 - Monitoring years Type of woody 1997 1998 1999 1997 1998 1999 plant N % N % N % N % N % N % Crnika iz sjemena 83600 31 86600 33 90100 24 48650 15 30300 11 31600 7 Evergreen oak grown from seed Crnika iz panja 18250 7 10050 4 14950 4 850 1700 1 2000 1 Evergreen oak grown from coppice Lovor 66950 25 59100 22 85850 23 173750 56 174250 62 207750 50 Laurel Ostale stablašice 37900 14 30000 11 35250 9 1950 1 1250 1 5350 1 Other stem plants Grmlje 60600 23 80750 30 147850 40 86300 28 71700 25 170150 41 Bushes Sveukupno - Total 267300 100 266500 100 374000 100 311500 100 279200 100 416850 100 Graf 2. Sveukupno drvenasto raslinje na plohi 2 Percentage of overall woody plants on plot 2 Crnika iz Crnika iz Lovor Ostale Grmlje sjemena panja Laurel stablašice Bushes Seed Coppice Other stem evergreen evergreen plants oak oak 1997. godina D 1998. godina 1999. godina Na poredbenoj neprorjedenoj plohi pojavnost mlaposvetili visinskom razvoju mladog naraštaja iz sjemedog naraštaja crnike iz sjemena je dobra (prema istražina i panja nakon prorjede. vanjima u lužnjakovim sastojinama, Matić 1993). Iz Tablice 3. je razvidno da 2 % crnikinog pomlatka Primjetan je konstantan pad mladog naraštaja crnike iz iz sjemena druge godine nakon prorjede prerasta u vi sjemena u apsolutnom i relativnom broju, a prateće vrs sinski razred 31 -60 cm. te su iste kao na plohi 1, samo sa još većim udjelom. U trećoj godini 10 % (8 750) crnikinog pomlatka iz S obzirom da je pojavnost i preživljavanje mladog sjemena nalazi se u visinskom razredu 31 -60 cm, stoje naraštaja hrasta crnike iz sjemena glavna karika u obvrlo obećavajuće za ostvarenje krajnjeg cilja stabilne novi i konverziji panjača hrasta crnike u viši sastojinski sjemenjače hrasta crnike. oblik, nakon analize sveukupnog raslinja u dvjema Prateći visinski razvoj izdanaka iz panja hrasta crnistrukturno različitim panjačama crnike, pozornost smo ke, uočavamo da 68 % već u prvoj godini viši od 30 cm, |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 43 <-- 43 --> PDF |
V. Krejči i T. Dubravac: OBNOVA PANJAČ´A HRASTA CRNIKE (Querem ilex L.) OPLODNOM SJbČOM Šumarski list br. II 12.CXXIV(20()0), 661-66X Tablica 3. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima Table 3 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating and height classes Ploha 1.- Plot 1 Stanje 1997. godine - Condition in 1997 year Visinsko-Broj biljaka (stabalaca) po ha - Number of plants (young trees) per ha starosni Vrsta drveća po načinu postanka - Tree species according to manner of originating razred Crnika - Evergreen oak Lovor - Laurel Ukupno Crnika i Lovor - Total raslinja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja Iz sjemena Iz panja (cm) Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from Grown from Height-age seed coppice seed coppice seed coppice classes in cm N % N % N % N % N % N % <30* 83600 100 5650 32 23700 91 12500 30 107300 98 18150 31 31-60 7400 40 1900 7 18650 46 1900 2 26050 44 61-130 5100 28 600 2 8150 20 600 0 13250 23 131-150 50 800 2 850 1 151-200 50 650 2 700 1 201-250 251> Ukupno 83600 100 18250 100 26200 100 40750 100 109800 100 59000 100 Total Stanje 1998. godine - Condition in 1998. year <30* 84750 98 250 3 29050 96 5650 19 113800 97 5900 15 31-60 1850 2 2750 27 1100 4 12200 42 2950 3 14950 39 61-130 6000 60 100 0 8300 29 100 14300 37 131-150 750 7 850 3 1600 4 151-200 250 3 1300 5 1550 4 201-250 50 400 2 450 1 251> 150 150 Ukupno 86600 100 10050 100 30250 100 28850 100 116850 100 38900 100 Total Stanje 1999. godine - Condition in 1999. year <30* 81350 90 1900 13 40700 87 7850 20 122050 89 9750 18 31-60 8750 10 3700 25 5400 12 15100 38 14150 10 18800 35 61-130 6500 43 500 1 12000 31 500 1 18500 34 131-150 1350 9 1150 3 2500 4 151-200 1350 9 1200 3 2550 5 201-250 150 1 1450 4 1600 3 251> 500 1 500 1 Ukupno 90100 100 14950 100 46600 100 39250 100 136700 100 54200 100 Total Tumač: <30*: ponik, mladi pomladak Explanation: <30*: first year young regeneration plant, younger crop a neki su dosegli visinu do 2 m (Slika 2.). Takav bujan Stanje mladog naraštaja crnike iz sjemena na poredrazvoj potvrđuju nam i istraživanja Las man a 1906. benoj plohi 2 (Tablica 4.) ukazuje da pri zastrtosti tla godine u izdanačkim šumama crnike na otoku Rabu, krošnjama od 85 % dolazi do stagnacije visinskog prikada je izmjerio jednogodišnje izdanke preko 2 metra rasta i smanjenja broja. Ta zastrtost je nepovoljna i za visine. Izmjerama sljedeće dvije godine uočavamo sve razvoj izdanaka iz panja hrasta crnike, koji se spontano veću visinsku prevlast izdanaka iz panja hrasta crnike javljaju. Prpić 1986. također utvrđuje da 15 % relate napose lovora čiji izdanci premašuju i 2,5 m visine tivno užitog svjetla nije dovoljno za razvoj svih stabala( Slika 3.). ca crnike. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 44 <-- 44 --> PDF |
V. Krcjči i T. Dubi-avac: OBNOVA PANJAČA HRASTA CRNIKE (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list hr. 11 12. CXX1V (2000). 661-668 Slika 2. Izdanci hrasta iz panja Siika 3. Izdanci lovora iz panja Photo 2 Shoots of coppice grown evergreen oak Photo 3 Shoots of coppice grown laurel (Foto: T. Dubravac) (Foto: T. Dubravac) Tablica 4. Prikaz broja ponika, pomlatka i mladika crnike i lovora po načinu postanka i visinskim razredima Table 4 Presentation of number of young crop of evergreen oak and laurel according to manner of originating and height classes Ploha 2.-Plot 2 Stanje 1997. godine - Condition in 1997 year Visinsko-Broj biljaka (stabalaca) po ha - Number of plants (young trees) per ha starosni Vrsta drveća po načinu postanka -1 ree species according to manner ot originating razred raslinja (cm) Crnika - Evergreen oak Iz sjemena Grown from Iz panja Grown from Lovor - Laurel Iz sjemena Grown from Iz panja Grown from Ukupno Crnika i Lovor - Total Iz sjemena Grown from Iz panja Grown from Height-age classes in cm seed N % coppice N % seed N % coppice N % seed N % coppice N % <30* 487550 100 450 53 130850 77 179400 82 450 10 31-60 50 -250 29 23850 14 200 5 23900 10 450 10 61-130 50 -150 18 11050 6 1400 38 11100 5 1550 34 131-150 1500 1 350 10 1500 1 350 8 151-200 1050 1 150 4 1050 1 150 3 201-250 700 -400 11 700 -400 9 251> 1050 1 1200 32 1050 1 1200 26 Ukupno 48650 100 850 100 170050 100 3700 100 218700 100 4550 100 Total |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 45 <-- 45 --> PDF |
V. Krcjči i T. Dubravac: OBNOVA PAN.IAČA HRASTA CRNIKE (Qiieivus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 66I-66X Stanje 1998. godine - Condition in 1998. year <30* 30200 100 850 50 135800 87 1300 7 166000 89 2150 11 31-60 100 -700 41 16550 11 5700 31 16650 9 6400 31 61-130 150 9 3050 2 7700 41 3050 2 7850 38 131-150 -1000 5 -1000 5 151-200 100 -1050 6 100 -1050 5 201-250 -650 3 650 3 251> 1350 7 1350 7 Ukupno Total 30300 100 1700 100 155500 100 18750 100 185800 100 20450 100 <30* 30950 98 Stanje 1999. godine-Condition in 1999. year 650 32 151300 86 2800 9 182250 87 3450 11 31-60 650 2 1000 50 21750 12 11500 37 22400 11 12500 38 61-130 350 18 3800 2 11600 38 3800 2 11950 37 131-150 100 1050 3 100 -1050 3 151-200 50 1400 5 50 -1400 4 201-250 -800 3 -800 2 251> 50 1550 5 50 -1550 5 Ukupno Total 31600 100 2000 100 177050 100 30700 100 208650 100 32700 100 Tumač: <30*: ponik, mlađi pomladak Explanation: <30*: first year young regeneration plant, younger crop 5. ZAKLJUČCI - Conclusions Tijekom triju godina praćen je razvoj pomlatka 4. Preživljavanje mladog naraštaja crnike iz sjemena hrasta crnike iz sjemena i panja te ostalog drvenastog zahtijeva učinkovite višekratne njege. raslinja u prorjeđenoj i neprorjedenoj sačuvanoj pan 5. Zastrtost tla krošnjama veća od 85 % je ograničavajači crnike na području gospodarske jedinice Pula. jući čimbenik razvoja mladog naraštaja hrasta Temeljem dobivenih rezultata istraživanja može se za crnike. ključiti sljedeće: 6. Autohtone sastojine hrasta crnike su stabilni eko1. Načelo oplodnih sječa dalo je pozitivan rezultat. sustavi koji se relativno lako odupiru negativnim 2. Učestalost i intenzitet plodonošenja sačuvanih pan-biotskim i abiotskim činiteljima te stoga zaslužuju jača hrasta crnike osiguravaju uvjete obnove i konintenzivnija istraživanja. verziju prirodnim putem u viši sastojinski oblik. 3. Konverzija oplodnom sječom može započeti mnogo ranije nego propisuje Osnova, ako za to postoji interes i sredstva. 6. LITERATURA - References Dubravac, T., Novotny, V, (1992): Metodologija Matić, S., (1987): Gospodarski zahvati u panjačama tematskog područja uzgajanje šuma - rast i prikao mjera povećanja produktivnosti i stabilnosti rast (primijenjena u multidisciplinarnom projekšuma. Šum. list 3-4: 143-147, Zagreb. tu ekološko ekonomske valencije tipova šuma). Matić, S., (1993): Brojnost podmlatka glavne vrste Rad., Šumar. inst. 27 (2): 157-166, Jastrebarsko. drveća kao temeljni preduvjet kvalitetne obnove, Lasman, D.,(1906): Šumarenje na otoku Rabu. Šum. podizanja i njege šuma. Glas. šum. pokuse, polist XXX (4): 138-163, Zagreb. sebno izdanje 4: 365-380, Zagreb. M a t i ć, S., ( 1985): Prevođenje makija i panjača hrasta Matić, S., (1994): Ekološke i gospodarske značajke crnike u sastojine visokog uzgojnog oblika. Sarevitalizacije privatnih šuma u Hrvatskoj. Zborvjetovanje "Gospodarenje šumama mediteransnik radova savjetovanja: Privatne šume u Hrvatkog područja Rab" skoj u ozračju rezolucija Helsinške konferencije |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 46 <-- 46 --> PDF |
V. Ki-cjči i T. üubmvac: OBNOVA I´ANJAČA HRASTA CRNIKH (Quercus ilex L.) OPLODNOM SJEČOM Šumarski list br. 11 12, CXXIV (2000), 661-668 o zaštiti i očuvanju europskih šuma, 39-60, Šume u Hrvatskoj, 33-76, Zagreb. Zagreb. SeIetković,Z., Katuš in, Z., (1992): KlimaHrvatPiškorić, 0.,(1963): Dinamika visinskog prirasta iz- ske. Šume u Hrvatskoj, 13-18, Zagreb. bojaka iz panjeva česmine {Quercus ilex L.). Šafar, J., (1963): Uzgajanje šuma. Udžbenik, pp. 598, Šum. list 122-133, Zagreb. Zagreb. Prpi ć,B., (1986): Odnos hrasta crnike i nekih njego- šafar, J., Dereta, B., (1968): Melioracija i rekonvih pratilaca prema vodi i svjetlu. Glas. šum. po- strukcija izdanačkih šuma. Rad., Šumar. inst. 9, kuse, 2: 69-75, Zagreb. Zagreb. Rauš, Đ., Matić, S., 1(984): Sinekološko-uzgojno Viličić, V., Krejči, V., Grubešić, M, Dubraistraživanje u šumama otoka Raba. Šum. list 3-4: vac , T., (1998): Razvoj pomlatka hrasta crnike 131-145, Zagreb. (Quercus ilex L.) izvrgnutog utjecaju krupne Rauš, Đ., Trinajstić, I., Vukelić, J., Medve - divljači. Rad. Šumar. inst. 33 (2): 103-114, Jad o v i ć, J., ( 1992): Biljni svijet hrvatskih šuma. strebarsko. SUMMARY: Management coppice forests of evergreen oak (Quercus ilex L.) which are under the management of Public enterprise "Hrvatske šume " occupy an area of 10 169 ha. Clear feeling in these forests has been cancelled and rotation of 80 years prescribed, which is a period in which coppice forests have to be naturally converted into seed forests. This paper emphasises the problems which occur during natural regeneration of evergreen oak forest by transformation into a higher stand form, i.e. into stabile productive seed forest. The experiment was established and the first measurement carried out in autumn 1997 on the territory of Forest management unit Buzet, Forest enterprise Pula, Management unit 7la, following the thinning (regeneration felling) in preserved evergreen oak coppice forest during the winter of 1996/97, which restated in the decrease of crown soil cover to 57%. Measurement of young crop indicates to a highly satisfactory number of 83.600 units of young plants of evergreen oak per hectare, up to 30 cm of height. However, already in the first year following the Jelling there were numerous and, considering the height, dominating coppice shoots of evergreen oak, of which 68 % were in a height class 30 cm and higher in this initial year. In addition, even more aggressive coppice laurel appeared, so in the first year, in both species, there were shoots higher than 150 cm. Measurement carried out in 1998 showed that only 2 %> of evergreen oak trees grown from seed, grew into height class of 31-60 cm. In the third year following the thinning, 10% (8750) of evergreen oak young crop belonged to 31-60 height class, which is an indication of the possibility of accomplishing the desired aim stabile seed forest of evergreen oak. At the same time, coppice shoots of evergreen oak (87 %>) were higher than 30 cm and the same happened with coppice shoots of laurel. The share of bushes in overall woody population in 1997, 1998 and 1999 was 23%>, 31 % and 40 %o, respectively. The condition of young crops of evergreen oak grown from seed and coppice on control, un thinned plots points to the fact that crown soil cover of 85 % and more is a limiting factor of growth. Based on the measurement results, it can be concluded that the principle of regeneration felling, regarding the level of soil preservation and considerably frequent seed production, gave positive results. Measurement results point to a big problem of further survival of young crop of evergreen oak grown from seed, due to higher share of bushes and coppice shoots. We have to point out to the necessity for intensive care, which is a precondition for accomplishing the ultimate goal - seed forests of evergreen oak. Key w o rds : natural regeneration, seed felling, young crop, evergreen oak, laurel. |