DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660 Osim toga, putem korelacija utvrđenje utjecaj veličine sjemena na brzinu rasta biljaka u prve dvije godine njihovog život. Saznanja dobivena na taj način mogla bi se koristiti kod sjetve u šumi, jer bi se utvrdilo koja je krupnoća (masa) sjemena optimalna za te uzgojne radove. To bi omogućilo da se dobije što brži rast u mladosti, kada je potrebno da biljka savlada konkurentsku korovsku vegetaciju. 2. MATERIJAL I METODE RADA: U zimu 1998. god. (6. 1. 1998) u rasadniku Busovača izvršeno je zasijavanje sjemena obične jele u kasete tipa "grahoplast" sa 33 otvora. Supstrat je bila smjesa humusa, treseta i zemlje iz rasadnika, koja se koristi u stalnoj rasadničkoj proizvodnji. Sjetva je vršena za svako stablo posebno u tri kasete i za svaku populaciju odvojeno (Tablica 1). Sjeme obične jele bilo je s krilcima, a po stavljanju sjemena na supstrat prekriveno je paljevinom četinjača. Tretiranje kemijskim sredstvima nije provođeno u ovom pokusu. Kasete su odmah postavljene u zasjenu tako da se po nicanju biljaka nije obavljala zasjena. Tijekom vegetacijske sezone obavljeno je redo- Tablica 1. Broj stabala prema populacijama Table 1 Number of plants in the populations Populacija Broj stabala od kojih su uzgojeni polusrodnici Population Number of trees from which the half-sib seedlings has been produced I gm an 20 Crepoljsko 25 Kakanj 31 Olovo 32 Fojnica 34 Ukupno 142 vno zalijevanje i plijevljenje. Provedene mjere njege i tehnika proizvodnje smanjile su gubitak biljaka kakav se obično događa u klasičnoj proizvodnji sadnog materijala. Krajem prve vegetacijske sezone provedeno je razrjeđivanje biljaka, tako da se ostavila samo jedna biljka u otvoru kasete. Na kraju prve i druge vegetacijske sezone izvršeno je mjerenje promjera iznad vrata korijena i visina klijanaca. Mjerenje je vršeno u sredini svake kasete, na prvih deset biljaka. Tako je za svako od stabla unutar populacije izmjereno tri puta po deset biljaka (polusrodnika). Ukupno je za svih pet populacija izmjereno 4260 biljaka u svakoj godini izmjere. (Tablica 1 ). Broj izmjerenih biljaka u potomstvu Number of measured plants 600 750 930 960 1020 4260 Za svako stablo i populaciju izračunati su osnovni oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Pored statistički pokazatelji. Analizom varijance obrađena je ovoga, izvršena je procjena nasljednosti u širem smislu unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost za po uzoru naKočiovu (1974) prema jednadžbi: Izvori varijabilnosti Source of variation Staništa Polusrodnici Polusrodnici x Stanište Ukupno Suma kvadrata Stupnjeva slobode Sredina kvadrata Očekivani srednji S. D.f. M.S kvadrati E.M.S. r-1 Qs QP t-1 °:o+ c>2p + r cr, Q, (r-l)(t-l) <72o+ ®\ Q rt(n-l) k 4a2t (Kočiova 1974, prema Stonecypher-u 1967) kero + F- vrijednost F-values Takoder je izračunata linearna korelacijska veza (y = Isto tako izračunata je i linearna korelacijska veza za a + bx) između adultne i juvenilne generacije za oba svojodnos mase 1000 kom. sjemena i oba istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Izračunat je i koestva za obje starosti, a za svaku populaciju posebno i ficijent regresije za sve istraživane veze. (Tablica 2 i 3). ukupno. (Tablica 4). |