DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 38 <-- 38 --> PDF |
I). ISallian: ANALI/.A RASTA KLIJANACA OBILNE JELE [Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski listbr. 11-12. CXXIV (2000), 649-660 SUMMARY: In the Busovača nursery on seedlings of European silver fir fAbies alba Mill.) from five populations, diameter above the root neck and height of plants were analysed. Seed were planted in cassettes with 33 cells (grahop/ast). For each tree and population planting was done separately in three repetitions (three cassettes). At the end of the first vegetation season the first measurements were taken, this was repeated at the end of the second vegetation season too. The data was recorded and analysed, and analyses were produced the following results. Research of the population shows defined variability for both internal and external population for both researched topics at the age of 1 and 2years on the I % possibility which could help in estimation of interpopulational variability. The achieved variability shows that a selection can be made based on the speed of diameter and height growth in the early stage, but only by the performing the tests on the seedlings. This in turn could have some influence in meliorative developments in the forests when the replanting is done. It is also necessary for the young plants to survive the offending vegetation. Heredity (h2) in the broad terms shows very small sizes in both I and 2 year. The reason for this could be that the seeds comes from the natural populations where it was derived. The plants are heterozygote and the male parent is more than likely inferior which had effect on the small hereditary. Correlation between the researched topics is very weak which points that there is a very small interdependence. It also shows the regression coefficient is extremely low for all combinations. From this can be derived that a selection cannot be made on the fast growth of the seedlings based on the parent s sizes. The weight of the seed of the European silver fir does not have any effect on the initial fast growth for diameter or height. This is due to other factors. The plants produced in the cassettes have larger dimensions in their early years than the ones planted in the usual way. This in turn shortens the time period of producing the seedlings and provide the reforestation to be performed using less planting materials. Key words : Abies alba Mill., silver fir, seedlings, diameter, height, variability, heredity, correlation. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 36 <-- 36 --> PDF |
I). Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, (XXIV (20(H)), 649-660 b. Druga godina Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraVisine biljaka u drugoj godini i visine stabala adultne živana svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje generacije imaju slabu korelacijsku vezu (Tablica 9), a i za obični bor utvrdio i M i k i ć (1990) u izvještaju DC koeficijent regresije je nizak, što se vidi u tablici 10. za 1989-90 god. 3.3.3. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) promjera iznad vrata korijena juvenilne generacije a. Prva godina Za odnos mase 1000 komada sjemena i promjera iznad vrata korijena u prvoj godini nije dobivena značajna korelacijska veza, što se vidi iz jednadžbi što su prikazane u tablici 11., kao i iz regresivnog koeficijenta iz tablice 12. b. Druga godina Korelacijska veza između mase sjemena i promjera iznad vrata korijena u drugoj godini također ne pokazuje značajan odnos (Tablica 11), a to je vidljivo kod regresivnog koeficijenta iz tablice 12. 3.3.4. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) i visine biljaka juvenilne generacije a. Prva godina Odnos mase 1000 komada sjemenki i visine juvenilnih biljaka u starosti od jedne godine ne pokazuje značajnu korelacijsku vezu (Tablica 11 ), a i koeficijent regresije je nizak što se vidi u tablici 12. b. Druga godina Korelacijska veza između mase 1000 komada sjemenki i visine juvenilnih biljaka u drugoj godini nije značajna, dostaje slaba (Tablica 11 ), što se također vidi i iz regresivnog koeficijenta koji je prikazan u tablici 12. Tablica 11. Linearne jednadžbe za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije. Table 11 Linear equations for relation of the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation. Populacija Population Kakanj Crepoljsko Igman Olovo Fojnica Zajedno U prvoj godini First year Za promjer Diameter y=0,9255+0,0042x y=l, 0244+0,0017x y=0,8745+0,0014x y=0,8956+0,0017x y=l,0898-0,0009x y=0,9497+0,0019x Za visinu Height y=3,1854+0,0204x y=4,6267-0,0039x y=3,5588+0,0113x y=3,7909+0,0047x y=3,4100+0,0135x y=3,7123+0,0092x U drugoj godini Second year Za promjer Diameter y=l,1857+0,0075x y=l,9136-0,0079x y=l,5794-0,0027x y=l,3560+0,0009x y=l,7796-0,0065x y=l, 3832+0,0016x Za visinu Height y=5,1178+0,0490x y=7,7077-0,0060x y=5,2044+0,0377x y=5,4474+0,0409x y=7,0944+0,0133x y=5,7249+0,0344x Tablica 12. Koeficijenti regresije za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije. Table 12 Coefficients of regression between the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation. U prvoj godini U drugoj godini Populacija First year Second year Population Za promjer Za visinu Za promjer Za visinu Diameter Height Diameter Height Kakanj 0,4504 0,6297 0,3873 0,6537 Crepoljsko 0,0857 -0,0874 0,2274 -0,0578 Igman 0,1729 0,3191 -0,1559 0,4869 Olovo 0,2593 0,2660 0,0676 0,6993 Fojnica -0,0829 0,3723 -0,3354 0,1196 Zajedno 0,1472 0,2787 0,0835 0,4332 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 35 <-- 35 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA 1CLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (200(1), 649-660 h2 = 0,01 - 0,12 i četvrtu h2 = 0,04 - 0,18, što su male vrijednosti i dosta niže od ovih istraživanja. Ipak na promjer iznad vrata korijena i visine biljaka u prvoj i drugoj godini utjecaj ima i tehnologija proizvodnje sadnog materijala. Kod K o č i o v e (1976) i A r beza (1969) primijenjena je klasična metoda proizvo dnje sadnica u rasadniku. U ovom istraživanju je pak korištena kasetna proizvodnja, koja vjerojatno ima značajan utjecaj na promjer iznad vrata korijena i visinu biljke. Mala razlika između visina koje je dobila Koči o v a (1976) u drugoj i četvrtoj godini i visina u prvoj i drugoj godini ovog istraživanja, ovo nam potvrđuju. 3.3. Korelacijski odnosi 3.3.1. Korelacijski odnos prsnog promjera adultne generacije i promjera iznad vrata korijena juvenilne generacije a. Prva godina Za odnos prsnog promjera adultnih stabala i promjera iznad vrata korijena juvenilnih biljka, možemo reći daje korelacijska veza jako slaba, što se može vidjeti iz dobivenih jednadžbi koje su prikazani u tablici 9 i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10, a koji su niski, dok u nekim slučajevima imaju i negativnu vrijednost. Isto vrijedi kako za pojedine populacije i za sve populacije zajedno. b. Druga godina U drugoj godini isto kao i u prvoj, rezultati se značajnije nisu promijenili, ni za jednadžbe ni za regresijske vrijednosti. Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraživana svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje za obični bor utvrdio M i k i ć (1990) u izvještaju DC za 1989-90 god. Tablica 9. Linearne jednadžbe za odnos adultne i juvenilne generacije. Table 9 Linear equations for the relations between the adult and juvenile generations. Populacija Population Kakanj Crepoljsko Igman Olovo Fojnica Zajedno U prvoj godini First year Za promjer Diameter y=l, 0634+0,0015x y=0,9154+0,003 lx y=l,0355-0,0013x y=0,8831+0,0019x y= 1,1790-0,003 lx y=l,1173-0,0013x Za visinu Height y=3,7167+0,0255x y=4,4980-0,0022x y=4,4402-0,0082x y=3,8636+0,0095x y=3,9551+0,0092x y=4,1313+0,0048x U drugoj Secont Za promjer Diameter y=l,5150+0,0002x y=l,4385-0,0004x y=l, 2353+0,003 lx y=0,9567+0,0074x y=l,7721-0,0083x y= 1,4317+0,000 lx godini year Za visinu Height y=7,1454+0,0289x y=6,7246+0,0249x y=9,1514-0,0614x y=10,0733-0,0799x y=8,3436-0,0230x y=8,l 480-0,0184x 3.3.2. Korelacijski odnos visine stabla adultne generacije i visine biljaka juvenilne generacije a. Prva godina vezu, što se vidi iz jednadžbi, što su prikazane u tablici Visine biljaka juvenilne generacije pokazuju s visi9 i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10. nama stabala adultne generacije slabu korelacijsku Tablica 10. Koeficijenti regresije za odnos adultne i juvenilne generacije. Table 10 Coefficients of the regression for the relations between the adult and juvenile generations. Populacija Population Kakanj Crepoljsko Igman Olovo Fojnica Zajedno U prvoj godini First year Za promjer Za visinu Diameter Height 0,1266 0,2482 0,2652 -0,0483 -0,3117 -0,0859 0,2423 0,1023 -0,2546 0,1674 -0,1350 0,0754 U drugoj godini Second year Za promjer Diameter 0,0110 -0,0024 0,3600 0,3667 -0,3645 0,0064 Za visinu Height 0,1103 0,2402 -0,2936 -0,3002 -0,1355 -0,1163 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 34 <-- 34 --> PDF |
ü. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNO JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II -12, CXXIV (2000). 649-661) Tablica 8. Visina klijanaca u drugoj godini. Table 8 Height of seedlings in the second year. Populacija Population Igman Crepoljsko Kakanj Olovo Fojnica Medupopulacijska Srednja veličina Average size (cm) 7,26 7,39 7,85 7,66 7,79 7,59 Varijanca Variance : s1,4183 1,4016 1,7714 1,2356 1,3886 1,4899 statistički značajna razlika za razinu 1 % U dosadašnjim istraživanjima Koči ova (1976) je radila sa dvogodišnjim i četverogodišnjim biljkama. Dobiveni rezultati u tim istraživanjima pokazuju da dvogodišnje biljke iz 15 istraživanih populacija imaju visinu od 4,08 -4,85 cm, dokArbez (1969) navodi visine u drugoj godini od 6,84 - 9,26 cm, u zavisnosti od provenijencije (19 provenijencija). U četvrtoj godini K o č i o v a (1976) navodi sljedeće visine 8,58 - 11,20 cm, a A r b e z ( 1969) 16,12 - 21,28 cm. Ako se rezultati ovih autora usporede sa dobivenim rezultatima ovog istraživanja, vidjet će se veliko odstupanje u podacima za biljke starosti dvije godine. Dobiveni rezultati (4,14 4,43 cm u prvoj godini i 7,26 - 7,85 cm u drugoj godini) daleko nadmašuju rezultate Koči ove (1976) koje je Varijacijski koeficijent Coefficient of variatio % 19,53 18,96 22,56 16,13 17,82 19,62 Maxi. /min. F-veličina Nasljednost (cm) F-valucs Hcritability If 3,50-11,20 3,56** 0,31 4,70-11,00 2,40** 0,21 4,00-12,30 6,37** 0,46 4,50-10,20 5,57** 0,42 3,90-11,50 4,92** 0,37 3,50-12,30 10,65** 0,56 dobila u drugoj godini, jer se rezultati ovog istraživanja iz prve godine mogu usporediti sa rezultatima dobivenim u drugoj godini kod istraživanja Kočiove (1976). KodArbeza (1969) je situacija drukčija, i dobiveni rezultati su u drugoj godini približno isti s ovim istraživanjem. Medupopulacijska varijabilnost je statistički značajna i u ovom istraživanju, kao i u istraživanju Kočiove (1976)iArbeza (1969). Nasljednost u istraživanju je niska, ali i kod Kočio ve (1976) su veličine niske, tako da je u širem smislu prema Stonecypher-uh2 = 0,12u drugoj godini, a u četvrtoj h2 = 0,19. Arbez (1970) je za drugu godinu dobio nasljednost h2 = 0,00 - 0,10, treću godinu |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 33 <-- 33 --> PDF |
IX Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660 Tablica 7. Visina klijanaca u prvoj godini. Table 7 Height of seedlings in the first year. Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-veličina Nasljednost Population Average size (cm) Variance s2 Coefficient of variatio % (cm) F-valucs Heritability h2 I gm an 4,19 0,2954 7,05 3,22-5,33 2 "7^** 0,24 Crepoljsko 4,43 0,2802 6,32 2,94-5,81 2,48** 0,21 Kakanj 4,38 0,3541 8,08 2,89-6,22 4,64** 0,38 Olovo 4,14 0,2235 5,39 2,97-5,64 3,13** 0,27 Fojnica 4,15 0,2359 5.68 3,10-5,63 2,57** 0,22 Medupopulacijska 4,26 0,2904 6,81 2,89-6,22 2^ 22** 0,69 slatistički značajna razlika za razinu 3.2.2. Visina klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva Kod svojstva visine klijanaca u drugoj godini dobiod fr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do lv = 0,46 za vene su veličine koje su se kretale od 7,26 cm kod popopulaciju Kakanj. pulacije Igman i 7,85 cm kod populacije Kakanj. VariSrednja veličina visina klijanaca za pet istraživanih janca je najmanja kod populacije Olovo i iznosi 1,3886, populacija iznosi 7,59 cm, a varijanca iznosi 1,4899, a najveća kod populacije Kakanj gdje iznosi 1,7714. dok je varijacijski koeficijent 19,62 %. Varijacijskii koeficijent kretao se od 16,13 % kod popu Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje lacije Olovo, do 22,56 % kod populacije Kakanj. da postoji statistički značajna razlika između populaci Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju staja, jer je dobivena F-veličina 10,65** statistički značajtistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F. na (Slika 7). veličinama od 2,40** kod populacije Crepoljsko, do Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je 6,37** kod populacije Kakanj. h2 = 0,56, i relativno je visoka u odnosu sa dobivenim Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska i kretala se nasljednostima u populacijama (Tablica 8). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 32 <-- 32 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 640-660 Nasljednost (lr) za ovih pet populacija iznosila je lr = 0,54, i relativno je bliska sa dobivenim nasljednostima u populacijama (Tablica 6). Svojstvo promjera iznad vrata korijena u istraživanjima A rbez-a (1969) s 21 provenijencijom, za četvrtu godinu pokazuje međupopulacijsku varijabilnost, sa srednjim veličinama za provenijencije od 7,34-9,59 mm, aprocjenjena nasljednost prema A rbez-u (1970) iznosi lr = 0,22 za četvrtu godinu. Od drugih vrsta možemo navesti rad K a j b e (1996) na brezi gdje je dobio unutarpopulacijsku varijabilnost za jednu populaciju na dvije pokusne površine, dok nije utvrdio međupopulacijsku varijabilnost. 3.2. Visina klijanaca 3.2.1. Visina klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva Za istraživano svojstvo visine klijanaca u prvoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 4,14 cm kod populacije Olovo, do 4,43 cm kod populacije Crepoljsko. Varijanca je najmanja bila kod populacije Olovo i iznosila je 0,223520, a najveća kod populacije Kakanj, gdje iznosi 0,354126. Varijacijski koeficijent kretao se od 5,39 % kod populacije Olovo, do 8,08 % kod populacije Kakanj. Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F veličinama od 2,48** kod populacije Crepoljsko, do 4,64** kod populacije Kakanj. Procijenjena nasljednost (lr) bila je niska i kretala se od lr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do h2 = 0,38 za populaciju Kakanj. Srednja veličina visina sijanaca za pet istraživanih populacija iznosi 4,26 cm, a varijansa iznosi 0,290487, dok je varijacijski koeficijent 6,81 %. Procjena među-populacijske varijabilnosti pokazuje da postoji statistički značajna razlika između populacija, jer je dobivena F-veličina 23,22** statistički značajna (Slika 6). Nasljednost (lf) za ovih pet populacija iznosila je lr = 0,69 i relativno je visoka za dobivene nasljednosti u populacijama (Tablica 7). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 31 <-- 31 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660 3.1.2. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva Kod svojstva promjera iznad vrata korijena u drugoj Procijenjena nasljednost (lf) bila je niska i kretala se godini dobivene su veličine koje su se kretale od 1,38 od h2 = 0,40 za populaciju Igman do (f = 0,50 za popumm kod populacije Olovo do 1,53 mm kod populacije laciju Olovo i Crcpoljsko. Kakanj. Varijanca je najmanja bila kod populacije Srednja veličina promjera iznad vrata korijena za Olovo i iznosila je 0,0508, a najveća kod populacije pet istraživanih populacija iznosi 1,43 mm, a varijanca Kakanj gdje iznosi 0,1535. Varijacioni koeficijent se iznosi 0,0863, dok je varijacioni koeficijent 6,04 %. kretao od 3,68 % kod populacije Olovo do 10,03 % kod Procjena medu-populacijske varijabilnosti pokazuje populacije Kakanj. da postoji statistički značajna razlika između populaci Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju staja, jer je dobivena F-veličina 17,35** statistički značajtistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F na (Slika 5). veličinama od 5,29** kod populacije Igman do 8,07** kod populacije Olovo. Tablica 6. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini. Table 6 Diameter of the root neck of the seedlings in the second year. Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-vcličina Nasljednost Population Average size (mm) Variance s2 Coefficient of variatio % (mm) F-values Heritability If Igman 1,41 0,0543 3,85 0,85-2,22 5,29** 0,40 Crepoljsko 1,43 0,0870 6,08 0,87-2,32 7 91** 0,50 Kakanj 1,53 0,1535 10,03 0,84-2,69 6,28** 0,45 Olovo 1,38 0,0508 3,68 0,82-2,02 8,07** 0,50 Fojnica 1,41 0,0638 4,52 0,80-2,07 6,03** 0,42 Mcdupopulacijska 1,43 0,0863 6,04 0,80-2,69 17,35** 0,54 * - statistički značajna razlika za razinu 1 % |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 30 <-- 30 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNH JELE (Ahies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 649-661) Tablica 4. Masa 1000 komada sjemenki prema populacijama, s osnovnim biometrijskim pokazateljima Table 4 Mass of 1000 seeds from the populations with the basic biomctrical pointers. Populacija Srednja veličina x Varijanca s2 Varijacijski koeficijent % Maxi. /min. Population Average size x (g) Variance s: Coefficient of variatio % (g) Igman 55,99 9,15 16,35 70,16/40,02 Crepoljsko 53,07 5,06 9,53 64,36/44,19 Kakanj 57,68 19,64 34,04 72,91/33,87 Olovo 58,17 11,32 19,47 76,42/32,61 Fojnica 51,51 9,31 18,08 66,14/43,35 3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA: 3.1. Promjer iznad vrata korijena 3.1.1. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva Za istraživano svojstvo promjera iznad vrata korijena u prvoj godini dobivene su veličine koje su se kretale od 0,95 mm kod populacije Igman, do 1,14 mm kod populacije Kakanj. Varijansa je najmanja bila kod populacije Olovo i iznosila je 0,0179, a najveća kod populacije Kakanj, gdje iznosi 0,0279. Varijacijski koeficijent kretao se od 1,81 % kod populacije Olovo, do 2,45 % kod populacije Kakanj. Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, s F veličinama od 2,51** kod populacije Olovo, do Slika 3. Klijanci stari godinu dana. 10,41** kod populacije Kakanj Picture 3 The seedlings in the first year. Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska s obzirom da je procijenjena u "širem smislu" i kretala sc od Srednji promjer iznad vrata korijena za pet istražilr = 0,21 za populaciju Olovo do h2 = 0,56 za popuvanih populacija iznosi 1,04 mm, a varijanca iznosi laciju Kakanj. 0,0260, dok je varijacijski koeficijent 2,50 %. Tablica 5. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini. Table 5 Diameter above the root neck of the seedlings in the first year. Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-veličina Nasljednost Population Average size Variance Coefficient of variatio (mm) F-values Hcritability 2 h2 (mm) s% Igman 0,95 0,0186 1,95 0,70-1,33 2,95** 0,25 Crepoljsko 1,07 0,0245 2,29 0,77-1,44 9,16** 0,54 Kakanj 1,14 0,0279 2,45 0,70-1,63 10,41** 0,56 Olovo 0,99 0,0179 1,81 0,70-1,44 2,51** 0,21 Fojnica 1,04 0,0208 2,00 0,70-1,45 5,02** 0,39 Medupopulacijska 1,04 0,0260 2,50 0,70-1,63 74,19** 0,77 - statistički značajna razlika za razinu 1 % Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je da postoji statistički značajna razlika između populaci-h2 = 0,77, i relativno je visoka za dobivene nasljednosti ja, jer je dobivena F-veličina 74,19** statistički značaj- u populacijama (Tablica 5). na. Razlike između populacija prikazane su na slici 4. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 29 <-- 29 --> PDF |
D. Biilliiiii: ANALIZA RASTA KLI.IANACA OBIČNI-. JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list hr. II 12. CXX1V (201)0), 649-660 Slika 2. Populacija Igman (Lasički stan). Slika 1. Populacija Olovo (Jelovac). Picture 2 Population Igman (Lasički stan). Picture 1 Population Olovo (Jelovac). Tablica 2. Srednji prsni promjeri i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija. Table 2 Average breast height diameters and basic biometrical pointers of the mother´s trees from five populations. Populacija Srednja veličina x Varijanca s2 Variacijski koeficijent % Maxi. /min. Population Average size x Variance s2 Coefficient of (cm) (cm) vari at i o % Igman 60,55 195,9050 23,11 35/90 Crepoljsko 52,16 95,0762 18,69 27/70 Kakanj 50,26 119,9927 21,79 28/68 Olovo 57,13 52,7606 12,71 44/74 Fojnica 43,42 50,3042 16,33 30/61 Tablica 3. Srednje visine i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija Table 3 Average heights and basic biometrical pointers of the mother´s trees from five populations. Populacija Population Srednja veličina x Average size x Varijanca s2 Variance s2 Variacijski koeficijent % Coefficient of Maxi. /min. (m) (m) variatio % Igman 29,91 7,7249 9,29 23/35 Crepoljsko 27,01 26,8184 19,17 15/35 Kakanj 26,79 16,6000 15,20 18/38 Olovo 29,38 6,5290 8,69 24/34 Fojnica 22,56 15,3121 17,34 12/28 651 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 28 <-- 28 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660 Osim toga, putem korelacija utvrđenje utjecaj veličine sjemena na brzinu rasta biljaka u prve dvije godine njihovog život. Saznanja dobivena na taj način mogla bi se koristiti kod sjetve u šumi, jer bi se utvrdilo koja je krupnoća (masa) sjemena optimalna za te uzgojne radove. To bi omogućilo da se dobije što brži rast u mladosti, kada je potrebno da biljka savlada konkurentsku korovsku vegetaciju. 2. MATERIJAL I METODE RADA: U zimu 1998. god. (6. 1. 1998) u rasadniku Busovača izvršeno je zasijavanje sjemena obične jele u kasete tipa "grahoplast" sa 33 otvora. Supstrat je bila smjesa humusa, treseta i zemlje iz rasadnika, koja se koristi u stalnoj rasadničkoj proizvodnji. Sjetva je vršena za svako stablo posebno u tri kasete i za svaku populaciju odvojeno (Tablica 1). Sjeme obične jele bilo je s krilcima, a po stavljanju sjemena na supstrat prekriveno je paljevinom četinjača. Tretiranje kemijskim sredstvima nije provođeno u ovom pokusu. Kasete su odmah postavljene u zasjenu tako da se po nicanju biljaka nije obavljala zasjena. Tijekom vegetacijske sezone obavljeno je redo- Tablica 1. Broj stabala prema populacijama Table 1 Number of plants in the populations Populacija Broj stabala od kojih su uzgojeni polusrodnici Population Number of trees from which the half-sib seedlings has been produced I gm an 20 Crepoljsko 25 Kakanj 31 Olovo 32 Fojnica 34 Ukupno 142 vno zalijevanje i plijevljenje. Provedene mjere njege i tehnika proizvodnje smanjile su gubitak biljaka kakav se obično događa u klasičnoj proizvodnji sadnog materijala. Krajem prve vegetacijske sezone provedeno je razrjeđivanje biljaka, tako da se ostavila samo jedna biljka u otvoru kasete. Na kraju prve i druge vegetacijske sezone izvršeno je mjerenje promjera iznad vrata korijena i visina klijanaca. Mjerenje je vršeno u sredini svake kasete, na prvih deset biljaka. Tako je za svako od stabla unutar populacije izmjereno tri puta po deset biljaka (polusrodnika). Ukupno je za svih pet populacija izmjereno 4260 biljaka u svakoj godini izmjere. (Tablica 1 ). Broj izmjerenih biljaka u potomstvu Number of measured plants 600 750 930 960 1020 4260 Za svako stablo i populaciju izračunati su osnovni oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Pored statistički pokazatelji. Analizom varijance obrađena je ovoga, izvršena je procjena nasljednosti u širem smislu unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost za po uzoru naKočiovu (1974) prema jednadžbi: Izvori varijabilnosti Source of variation Staništa Polusrodnici Polusrodnici x Stanište Ukupno Suma kvadrata Stupnjeva slobode Sredina kvadrata Očekivani srednji S. D.f. M.S kvadrati E.M.S. r-1 Qs QP t-1 °:o+ c>2p + r cr, Q, (r-l)(t-l) <72o+ ®\ Q rt(n-l) k 4a2t (Kočiova 1974, prema Stonecypher-u 1967) kero + F- vrijednost F-values Takoder je izračunata linearna korelacijska veza (y = Isto tako izračunata je i linearna korelacijska veza za a + bx) između adultne i juvenilne generacije za oba svojodnos mase 1000 kom. sjemena i oba istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Izračunat je i koestva za obje starosti, a za svaku populaciju posebno i ficijent regresije za sve istraživane veze. (Tablica 2 i 3). ukupno. (Tablica 4). |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12,CXXIV(2000),649-660 UDK 630* 232.3 + 165 (Abies alba Mill.) 001. ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) RAZLIČITIH POPULACIJA PUTEM HALF-SIB POTOMSTVA ANALYSIS OF GROWTH OF THE SEEDLINGS OF SILVER FIR (Abies alba Mill.) FROM DIFFERENT POPULATIONS BY A WAY OF HALF-SIB OFFSPRING Dalibor BALLIAN* SAŽETAK: U rasadniku Busovača na potomstvu obične jele (Abies alba Mill.) iz pet populacija središnje Bosne analizirani su promjer iznad korjenovog vrata i visina biljaka. Sadnice su proizvedene u kasetama sa 33 otvora (grahoplast). Za svako stablo i populaciju odvojeno je vršeno zasijavanje, i to u tri ponavljanja (tri kasete). Na kraju prvog i drugog vegetacijskog razdoblja izvršena su mjerenja, i izmjereni promjeri iznad korjenovog vrata i visine biljaka. Ustanovljeno je da su proizvedene biljke dobroga rasta, da za istraživana svojstva postoji i unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. Nasljednost je rađena u širem smislu, ali su ipak dobivene male vrijednosti. Sve uspostavljene korelacijske veze između osnovnih taksacijskih elemenata adultne generacije i mase sjemena, s mjerenim veličinama kod juvenilnog potomstva, nisu dale očekivane vrijednosti. Utvrđena je slaba korelacijska veza, što odudara od istraživanja drugih autora. K l/ u č n e r ij e č i : Abies alba Mili, obična jela, klijanci, promjer, visina, varijabilnost, nasljednost, korelacijska veza. 1. UVOD: Od ukupne površine visokih šuma, na šume obične rojatno bio i razlog slabijih rezultata u konverziji šuma, jele (Abies alba Mill.) otpada oko 562.237 ha ili oko gdje je korišten sadni materijal i sjeme obične jele ne50 % svih visokih šuma (U s š č u p 1 i ć, 1992). S obzipoznatog podrijetla. Ipak i pored navedenog, u nekim rom na zastupljenost šuma obične jele, ovoj vrsti se u šumarstvima ima značajnih uspjeha na pošumljavanjiistraživanjima u Bosni i Hercegovini ne pridaje veća ma i konverziji niskih šuma u visoke šume. pozornost, iako se težilo povećanju površine šuma pod Cilj ovog istraživanja je da se vidi kakav je debljin običnom jelom. ski i visinski rast sadnog materijala, odnosno sijanaca U Bosni i Hercegovini do sada su se manje površine obične jele iz različitih populacija srednje Bosne. Popošumljavale običnom jelom. Prije svega obavljalo se daci mjerenja korišteni su za utvrđivanje varijabilnosti podsijavanje sjemena u svrhu prevođenja niskih bukoi nasljednosti unutarpopulacija i izmeđupopulacija. vih šuma u visoke šume izravnom konverzijom. U tim Pored ovoga, cilj je bio da se ustanove i korelacije se radovima malo obraćala pozornost na podrijetlo sje između određenih taksacijskih elemenata adultne i ju mena i kvalitetu sjemena. Pored toga, malo se pazilo na venilne generacije u ovom slučaju polusrodnika, koji podrijetlo i kvalitetu sadnog materijala. To je vrlo vje su dobiveni za svako stablo posebno. Ovo bi pak omogućilo da na osnovi određenih taksacijskih veličina u prirodnim populacijama možemo izvršiti selekciju na brzi rast kod potomstva, što bi u uzgojnomeliorativnim Mr. sc. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu, radovima u šumama imalo značaja. Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 37 <-- 37 --> PDF |
D. Ballian: ANALIZA RASTA KLUANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 649-660 Što se tiče odnosa mase 1000 komada sjemena i visine biljaka u drugoj godini Koč i ova (1976) je dobila pozitivnu korelaciju s visokim koeficijentom regresije (r = 0,8218), što isto odstupa od ovih istraživanja, jer su dobivene male veličine koeficijenta regresije za sve uspostavljene korelacijske veze. Prema izvještaju DC za 1989-90 god. M i k i ć (1990) navodi da se za obični bor iz Bosne i Hercegovine ne može dobiti pozitivna korelacija između mase 1000 komada sjemena i visine mlade biljke u prvim godinama, nego da možda na visinu utječu određeni mikroelementi u podlogama na kojima je izraslo stablo s kojega je brano sjeme. 4. ZAKLJUČCI: Istraživane populacije pokazuju izrazitu unutarpopulacijsku i međupopulacijsku varijabilnost za oba istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine, na razini od 1 %, što bi moglo poslužiti za procjenu međupopulacijske varijabilnosti. Dobivena varijabilnost pokazuje da se može izvršiti selekcija prema brzini debljinskog i visinskog rasta u ranoj mladosti, ali samo putem testa potomstva. To bi eventualno imalo značaja kod melioracijskih zahvata u šumama, kada se vrši zasijavanje obične jele, a potrebno je da mlade biljke brzo savladaju konkurentsku vegetaciju. Nasljednost (h2) u širem smislu pokazuje jako male veličine i u prvoj i u drugoj godini. Razlog tomu je vjerojatno što sjeme potječe iz prirodnih populacija, gdje je dobiveno iz slobodnog oprašivanja. Stabla su pak heterozigotna, a muški roditelj vjerojatno inferioran, stoje utjecalo na malu nasljednost. Zahvala: Korelacijska veza između istraživanih svojstava je slaba, što pokazuje da između istraživanih svojstava postoji mala međuovisnost. Također to pokazuje i regresivni koeficijent koji je za sve kombinacije nizak. Iz ovoga se vidi da se ne može izvršiti selekcija na brzi rast kod potomstva na osnovi taksacijskih veličina kod roditelja. Težina sjemena kod obične jele nema utjecaja na početni brzi prirast u debljinu ili visinu biljke, nego se to duguje drugim čimbenicima. Biljke proizvedene u kasetama imaju u prvim godinama veće dimenzije nego biljke proizvedene na klasičan način. To skraćuje dužinu proizvodnje sadnica obične jele, i omogućava lakše pošumljavanje uz manji utrošak sadnog materijala. Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć J.P. Šume HercegBosne, Šumarija "Busovača", Sjemensko rasadnička stanica Busovača. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost upravitelju šumarije Ivici Akrapu, dipl. ing., kao i starom i novom upravitelju rasadnika u Busovači. 5. LITERATURA: Arbez,M., 1969: Étude comparative en pépiniere de quelques provenances françaises de sapin pectine ( Abies alba Mill.). Premier aperçu de la variabilité infraspécifique et mise au point sur le "sapin de l´aude", Ann. Sci. forest., 26 (4), 475 509. Nancy. Ar bez, M., Millier, C, 1970: Comparaison de deux générations successives de sapin (Abies alba Mill.): Structure génétique de population, hypotheses sur l´action de la sélection naturelle, Ann. Sci. forest., 27 (3), 287-301. Nancy. Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska varijabilnost obična breze (Betula pendula Roth.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Republici Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse, vol. 33 st. 53-108. Zagreb. Kočiova, M., 1974: Dedivost´ plodov jcdle bielej (Abies alba Mill.) na Slovensku. Acta Musei Silesiae, Séria C - Dendrologia 23 (2): 171 - 179. Kočiova, M., 1976: Prvé poznatky z premenlivosti rastu potomstiev populâcii jedle bielej (Abies alba Mill.), Lesn. Čas., 22, č. 4, s. 345-360. Bratislava. Mikić, T, 1991:Primjena metoda oplemenjivanja u podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim produkcionim periodom. Izvještaj za period 1989-1990 u okviru D.C.VII. Sarajevo U s š č u p 1 i ć, M., 1992: Uticaj sistema gazdovanja na pojavu imele (Viscum album L.) Glasnik šumarskog fakulteta, str. 7-18. Beograd. |