DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 32     <-- 32 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 640-660
Nasljednost (lr) za ovih pet populacija iznosila je
lr = 0,54, i relativno je bliska sa dobivenim nasljednostima
u populacijama (Tablica 6).


Svojstvo promjera iznad vrata korijena u istraživanjima
A rbez-a (1969) s 21 provenijencijom, za četvrtu
godinu pokazuje međupopulacijsku varijabilnost, sa
srednjim veličinama za provenijencije od 7,34-9,59


mm, aprocjenjena nasljednost prema A rbez-u (1970)
iznosi lr = 0,22 za četvrtu godinu. Od drugih vrsta možemo
navesti rad K a j b e (1996) na brezi gdje je dobio
unutarpopulacijsku varijabilnost za jednu populaciju
na dvije pokusne površine, dok nije utvrdio međupopulacijsku
varijabilnost.


3.2. Visina klijanaca
3.2.1. Visina klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva
Za istraživano svojstvo visine klijanaca u prvoj godini
dobivene su veličine koje su se kretale od 4,14 cm
kod populacije Olovo, do 4,43 cm kod populacije Crepoljsko.
Varijanca je najmanja bila kod populacije Olovo
i iznosila je 0,223520, a najveća kod populacije Kakanj,
gdje iznosi 0,354126. Varijacijski koeficijent kretao
se od 5,39 % kod populacije Olovo, do 8,08 % kod
populacije Kakanj.


Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju statistički
značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F
veličinama od 2,48** kod populacije Crepoljsko, do
4,64** kod populacije Kakanj.


Procijenjena nasljednost (lr) bila je niska i kretala se
od lr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do h2 = 0,38 za
populaciju Kakanj.


Srednja veličina visina sijanaca za pet istraživanih
populacija iznosi 4,26 cm, a varijansa iznosi 0,290487,
dok je varijacijski koeficijent 6,81 %.


Procjena među-populacijske varijabilnosti pokazuje
da postoji statistički značajna razlika između populacija,
jer je dobivena F-veličina 23,22** statistički značajna
(Slika 6).


Nasljednost (lf) za ovih pet populacija iznosila je
lr = 0,69 i relativno je visoka za dobivene nasljednosti u
populacijama (Tablica 7).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 33     <-- 33 -->        PDF

IX Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660


Tablica 7. Visina klijanaca u prvoj godini.
Table 7 Height of seedlings in the first year.


Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-veličina Nasljednost
Population Average size
(cm)
Variance
s2
Coefficient of variatio
%
(cm) F-valucs Heritability
h2
I gm an 4,19 0,2954 7,05 3,22-5,33 2 "7^** 0,24
Crepoljsko 4,43 0,2802 6,32 2,94-5,81 2,48** 0,21
Kakanj 4,38 0,3541 8,08 2,89-6,22 4,64** 0,38
Olovo 4,14 0,2235 5,39 2,97-5,64 3,13** 0,27
Fojnica 4,15 0,2359 5.68 3,10-5,63 2,57** 0,22
Medupopulacijska 4,26 0,2904 6,81 2,89-6,22 2^ 22** 0,69


slatistički značajna razlika za razinu


3.2.2. Visina klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva
Kod svojstva visine klijanaca u drugoj godini dobiod
fr = 0,21 za populaciju Crepoljsko, do lv = 0,46 za
vene su veličine koje su se kretale od 7,26 cm kod popopulaciju
Kakanj.


pulacije Igman i 7,85 cm kod populacije Kakanj. VariSrednja
veličina visina klijanaca za pet istraživanih
janca je najmanja kod populacije Olovo i iznosi 1,3886, populacija iznosi 7,59 cm, a varijanca iznosi 1,4899,
a najveća kod populacije Kakanj gdje iznosi 1,7714.


dok je varijacijski koeficijent 19,62 %.
Varijacijskii koeficijent kretao se od 16,13 % kod popu


Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje


lacije Olovo, do 22,56 % kod populacije Kakanj.


da postoji statistički značajna razlika između populaci


Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju staja,
jer je dobivena F-veličina 10,65** statistički značajtistički
značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F. na (Slika 7).
veličinama od 2,40** kod populacije Crepoljsko, do


Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je


6,37** kod populacije Kakanj.


h2 = 0,56, i relativno je visoka u odnosu sa dobivenim
Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska i kretala se nasljednostima u populacijama (Tablica 8).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 34     <-- 34 -->        PDF

ü. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNO JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II -12, CXXIV (2000). 649-661)


Tablica 8. Visina klijanaca u drugoj godini.
Table 8 Height of seedlings in the second year.


Populacija


Population


Igman
Crepoljsko
Kakanj
Olovo
Fojnica
Medupopulacijska


Srednja veličina
Average size
(cm)
7,26
7,39
7,85
7,66
7,79
7,59


Varijanca
Variance


:


s1,4183
1,4016
1,7714
1,2356
1,3886
1,4899


statistički značajna razlika za razinu 1 %
U dosadašnjim istraživanjima Koči ova (1976) je
radila sa dvogodišnjim i četverogodišnjim biljkama.
Dobiveni rezultati u tim istraživanjima pokazuju da
dvogodišnje biljke iz 15 istraživanih populacija imaju
visinu od 4,08 -4,85 cm, dokArbez (1969) navodi visine
u drugoj godini od 6,84 - 9,26 cm, u zavisnosti od
provenijencije (19 provenijencija). U četvrtoj godini
K o č i o v a (1976) navodi sljedeće visine 8,58 - 11,20
cm, a A r b e z ( 1969) 16,12 - 21,28 cm. Ako se rezultati
ovih autora usporede sa dobivenim rezultatima ovog istraživanja,
vidjet će se veliko odstupanje u podacima za
biljke starosti dvije godine. Dobiveni rezultati (4,14 4,43
cm u prvoj godini i 7,26 - 7,85 cm u drugoj godini)
daleko nadmašuju rezultate Koči ove (1976) koje je


Varijacijski koeficijent
Coefficient of variatio


%
19,53
18,96
22,56
16,13
17,82
19,62


Maxi. /min. F-veličina Nasljednost


(cm) F-valucs Hcritability


If
3,50-11,20 3,56** 0,31
4,70-11,00 2,40** 0,21
4,00-12,30 6,37** 0,46
4,50-10,20 5,57** 0,42
3,90-11,50 4,92** 0,37
3,50-12,30 10,65** 0,56


dobila u drugoj godini, jer se rezultati ovog istraživanja
iz prve godine mogu usporediti sa rezultatima dobivenim
u drugoj godini kod istraživanja Kočiove
(1976). KodArbeza (1969) je situacija drukčija, i dobiveni
rezultati su u drugoj godini približno isti s ovim
istraživanjem.


Medupopulacijska varijabilnost je statistički značajna
i u ovom istraživanju, kao i u istraživanju Kočiove
(1976)iArbeza (1969).


Nasljednost u istraživanju je niska, ali i kod Kočio
ve (1976) su veličine niske, tako da je u širem
smislu prema Stonecypher-uh2 = 0,12u drugoj godini,
a u četvrtoj h2 = 0,19. Arbez (1970) je za drugu
godinu dobio nasljednost h2 = 0,00 - 0,10, treću godinu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 35     <-- 35 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA 1CLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. 11 12, CXXIV (200(1), 649-660
h2 = 0,01 - 0,12 i četvrtu h2 = 0,04 - 0,18, što su male vrijednosti
i dosta niže od ovih istraživanja.


Ipak na promjer iznad vrata korijena i visine biljaka
u prvoj i drugoj godini utjecaj ima i tehnologija proizvodnje
sadnog materijala. Kod K o č i o v e (1976) i A r beza
(1969) primijenjena je klasična metoda proizvo


dnje sadnica u rasadniku. U ovom istraživanju je pak
korištena kasetna proizvodnja, koja vjerojatno ima značajan
utjecaj na promjer iznad vrata korijena i visinu
biljke. Mala razlika između visina koje je dobila Koči
o v a (1976) u drugoj i četvrtoj godini i visina u prvoj
i drugoj godini ovog istraživanja, ovo nam potvrđuju.


3.3. Korelacijski odnosi
3.3.1. Korelacijski odnos prsnog promjera adultne generacije i promjera iznad
vrata korijena juvenilne generacije
a. Prva godina
Za odnos prsnog promjera adultnih stabala i promjera
iznad vrata korijena juvenilnih biljka, možemo
reći daje korelacijska veza jako slaba, što se može vidjeti
iz dobivenih jednadžbi koje su prikazani u tablici 9
i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10, a
koji su niski, dok u nekim slučajevima imaju i negativnu
vrijednost. Isto vrijedi kako za pojedine populacije i
za sve populacije zajedno.


b. Druga godina
U drugoj godini isto kao i u prvoj, rezultati se značajnije
nisu promijenili, ni za jednadžbe ni za regresijske
vrijednosti.
Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraživana
svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje
za obični bor utvrdio M i k i ć (1990) u izvještaju DC za


1989-90 god.


Tablica 9. Linearne jednadžbe za odnos adultne i juvenilne generacije.
Table 9 Linear equations for the relations between the adult and juvenile generations.


Populacija
Population


Kakanj
Crepoljsko
Igman
Olovo
Fojnica
Zajedno


U prvoj godini
First year


Za promjer


Diameter
y=l, 0634+0,0015x
y=0,9154+0,003 lx
y=l,0355-0,0013x
y=0,8831+0,0019x
y= 1,1790-0,003 lx
y=l,1173-0,0013x


Za visinu


Height
y=3,7167+0,0255x
y=4,4980-0,0022x
y=4,4402-0,0082x
y=3,8636+0,0095x
y=3,9551+0,0092x
y=4,1313+0,0048x


U drugoj


Secont


Za promjer


Diameter
y=l,5150+0,0002x
y=l,4385-0,0004x
y=l, 2353+0,003 lx
y=0,9567+0,0074x
y=l,7721-0,0083x
y= 1,4317+0,000 lx


godini


year


Za visinu


Height


y=7,1454+0,0289x


y=6,7246+0,0249x


y=9,1514-0,0614x


y=10,0733-0,0799x


y=8,3436-0,0230x


y=8,l 480-0,0184x


3.3.2. Korelacijski odnos visine stabla adultne generacije i visine biljaka juvenilne generacije
a. Prva godina vezu, što se vidi iz jednadžbi, što su prikazane u tablici
Visine biljaka juvenilne generacije pokazuju s visi9
i koeficijenata regresije koji su prikazani u tablici 10.
nama stabala adultne generacije slabu korelacijsku


Tablica 10. Koeficijenti regresije za odnos adultne i juvenilne generacije.
Table 10 Coefficients of the regression for the relations between the adult and juvenile generations.


Populacija
Population


Kakanj
Crepoljsko
Igman
Olovo
Fojnica
Zajedno


U prvoj godini
First year
Za promjer Za visinu


Diameter Height
0,1266 0,2482
0,2652 -0,0483


-0,3117 -0,0859
0,2423 0,1023
-0,2546 0,1674
-0,1350 0,0754


U drugoj godini
Second year
Za promjer


Diameter
0,0110
-0,0024
0,3600
0,3667
-0,3645
0,0064


Za visinu


Height
0,1103
0,2402
-0,2936
-0,3002


-0,1355
-0,1163




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 38     <-- 38 -->        PDF

I). ISallian: ANALI/.A RASTA KLIJANACA OBILNE JELE [Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski listbr. 11-12. CXXIV (2000), 649-660


SUMMARY: In the Busovača nursery on seedlings of European silver fir
fAbies alba Mill.) from five populations, diameter above the root neck and
height of plants were analysed. Seed were planted in cassettes with 33 cells
(grahop/ast). For each tree and population planting was done separately in
three repetitions (three cassettes).


At the end of the first vegetation season the first measurements were taken,
this was repeated at the end of the second vegetation season too. The data was
recorded and analysed, and analyses were produced the following results.
Research of the population shows defined variability for both internal and external
population for both researched topics at the age of 1 and 2years on the
I % possibility which could help in estimation of interpopulational variability.


The achieved variability shows that a selection can be made based on the
speed of diameter and height growth in the early stage, but only by the performing
the tests on the seedlings. This in turn could have some influence in
meliorative developments in the forests when the replanting is done. It is also
necessary for the young plants to survive the offending vegetation.


Heredity (h2) in the broad terms shows very small sizes in both I and 2 year.
The reason for this could be that the seeds comes from the natural populations
where it was derived. The plants are heterozygote and the male parent is more
than likely inferior which had effect on the small hereditary.


Correlation between the researched topics is very weak which points that
there is a very small interdependence. It also shows the regression coefficient
is extremely low for all combinations. From this can be derived that a selection
cannot be made on the fast growth of the seedlings based on the parent s sizes.


The weight of the seed of the European silver fir does not have any effect on
the initial fast growth for diameter or height. This is due to other factors.


The plants produced in the cassettes have larger dimensions in their early
years than the ones planted in the usual way. This in turn shortens the time period
of producing the seedlings and provide the reforestation to be performed
using less planting materials.


Key words : Abies alba Mill., silver fir, seedlings, diameter, height, variability,
heredity, correlation.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 36     <-- 36 -->        PDF

I). Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, (XXIV (20(H)), 649-660


b. Druga godina Odnos između adultnih i juvenilnih stabala za istraVisine
biljaka u drugoj godini i visine stabala adultne živana svojstva nije pokazao međuovisnost, kao stoje
generacije imaju slabu korelacijsku vezu (Tablica 9), a i za obični bor utvrdio i M i k i ć (1990) u izvještaju DC
koeficijent regresije je nizak, što se vidi u tablici 10. za 1989-90 god.


3.3.3. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) promjera
iznad vrata korijena juvenilne generacije
a. Prva godina
Za odnos mase 1000 komada sjemena i promjera iznad
vrata korijena u prvoj godini nije dobivena značajna
korelacijska veza, što se vidi iz jednadžbi što su prikazane
u tablici 11., kao i iz regresivnog koeficijenta iz
tablice 12.


b. Druga godina
Korelacijska veza između mase sjemena i promjera
iznad vrata korijena u drugoj godini također ne pokazuje
značajan odnos (Tablica 11), a to je vidljivo kod regresivnog
koeficijenta iz tablice 12.


3.3.4. Korelacijski odnos apsolutne mase sjemena (1000 kom.) i
visine biljaka juvenilne generacije
a. Prva godina
Odnos mase 1000 komada sjemenki i visine juvenilnih
biljaka u starosti od jedne godine ne pokazuje značajnu
korelacijsku vezu (Tablica 11 ), a i koeficijent regresije
je nizak što se vidi u tablici 12.


b. Druga godina
Korelacijska veza između mase 1000 komada sjemenki
i visine juvenilnih biljaka u drugoj godini nije
značajna, dostaje slaba (Tablica 11 ), što se također vidi i
iz regresivnog koeficijenta koji je prikazan u tablici 12.


Tablica 11. Linearne jednadžbe za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije.
Table 11 Linear equations for relation of the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation.


Populacija
Population


Kakanj
Crepoljsko
Igman
Olovo
Fojnica
Zajedno


U prvoj godini
First year


Za promjer
Diameter


y=0,9255+0,0042x
y=l, 0244+0,0017x
y=0,8745+0,0014x
y=0,8956+0,0017x
y=l,0898-0,0009x
y=0,9497+0,0019x


Za visinu


Height
y=3,1854+0,0204x
y=4,6267-0,0039x
y=3,5588+0,0113x
y=3,7909+0,0047x
y=3,4100+0,0135x
y=3,7123+0,0092x


U drugoj godini
Second year


Za promjer
Diameter


y=l,1857+0,0075x
y=l,9136-0,0079x
y=l,5794-0,0027x
y=l,3560+0,0009x
y=l,7796-0,0065x
y=l, 3832+0,0016x


Za visinu
Height
y=5,1178+0,0490x
y=7,7077-0,0060x
y=5,2044+0,0377x
y=5,4474+0,0409x
y=7,0944+0,0133x
y=5,7249+0,0344x


Tablica 12. Koeficijenti regresije za odnos mase sjemena (1000 kom.) i juvenilne generacije.
Table 12 Coefficients of regression between the mass of the seed ( 1000 pieces) and juvenile generation.


U prvoj godini U drugoj godini
Populacija First year Second year
Population Za promjer Za visinu Za promjer Za visinu
Diameter Height Diameter Height
Kakanj 0,4504 0,6297 0,3873 0,6537
Crepoljsko 0,0857 -0,0874 0,2274 -0,0578
Igman 0,1729 0,3191 -0,1559 0,4869
Olovo 0,2593 0,2660 0,0676 0,6993
Fojnica -0,0829 0,3723 -0,3354 0,1196
Zajedno 0,1472 0,2787 0,0835 0,4332




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 31     <-- 31 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660
3.1.2. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini i varijabilnost svojstva
Kod svojstva promjera iznad vrata korijena u drugoj Procijenjena nasljednost (lf) bila je niska i kretala se
godini dobivene su veličine koje su se kretale od 1,38 od h2 = 0,40 za populaciju Igman do (f = 0,50 za popumm
kod populacije Olovo do 1,53 mm kod populacije laciju Olovo i Crcpoljsko.
Kakanj. Varijanca je najmanja bila kod populacije Srednja veličina promjera iznad vrata korijena za
Olovo i iznosila je 0,0508, a najveća kod populacije pet istraživanih populacija iznosi 1,43 mm, a varijanca


Kakanj gdje iznosi 0,1535. Varijacioni koeficijent se iznosi 0,0863, dok je varijacioni koeficijent 6,04 %.
kretao od 3,68 % kod populacije Olovo do 10,03 % kod


Procjena medu-populacijske varijabilnosti pokazuje


populacije Kakanj.


da postoji statistički značajna razlika između populaci


Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju staja,
jer je dobivena F-veličina 17,35** statistički značajtistički
značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, sa F na (Slika 5).
veličinama od 5,29** kod populacije Igman do 8,07**
kod populacije Olovo.


Tablica 6. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u drugoj godini.
Table 6 Diameter of the root neck of the seedlings in the second year.


Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-vcličina Nasljednost
Population Average size
(mm)
Variance
s2
Coefficient of variatio
%
(mm) F-values Heritability
If
Igman 1,41 0,0543 3,85 0,85-2,22 5,29** 0,40
Crepoljsko 1,43 0,0870 6,08 0,87-2,32 7 91** 0,50
Kakanj 1,53 0,1535 10,03 0,84-2,69 6,28** 0,45
Olovo 1,38 0,0508 3,68 0,82-2,02 8,07** 0,50
Fojnica 1,41 0,0638 4,52 0,80-2,07 6,03** 0,42
Mcdupopulacijska 1,43 0,0863 6,04 0,80-2,69 17,35** 0,54


* - statistički značajna razlika za razinu 1 %




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 30     <-- 30 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNH JELE (Ahies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list br. II 12. CXXIV (2000). 649-661)
Tablica 4. Masa 1000 komada sjemenki prema populacijama, s osnovnim biometrijskim pokazateljima
Table 4 Mass of 1000 seeds from the populations with the basic biomctrical pointers.


Populacija Srednja veličina x Varijanca s2 Varijacijski koeficijent % Maxi. /min.
Population Average size x
(g)
Variance s: Coefficient of
variatio %
(g)
Igman 55,99 9,15 16,35 70,16/40,02
Crepoljsko 53,07 5,06 9,53 64,36/44,19
Kakanj 57,68 19,64 34,04 72,91/33,87
Olovo 58,17 11,32 19,47 76,42/32,61
Fojnica 51,51 9,31 18,08 66,14/43,35


3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA:
3.1. Promjer iznad vrata korijena
3.1.1. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini i varijabilnost svojstva
Za istraživano svojstvo promjera iznad vrata korijena
u prvoj godini dobivene su veličine koje su se kretale
od 0,95 mm kod populacije Igman, do 1,14 mm kod
populacije Kakanj. Varijansa je najmanja bila kod populacije
Olovo i iznosila je 0,0179, a najveća kod populacije
Kakanj, gdje iznosi 0,0279. Varijacijski koeficijent
kretao se od 1,81 % kod populacije Olovo, do
2,45 % kod populacije Kakanj.


Sve populacije za istraživano svojstvo pokazuju
statistički značajnu unutarpopulacijsku varijabilnost, s
F veličinama od 2,51** kod populacije Olovo, do


Slika 3. Klijanci stari godinu dana.


10,41** kod populacije Kakanj


Picture 3 The seedlings in the first year.


Procijenjena nasljednost (h2) bila je niska s obzirom
da je procijenjena u "širem smislu" i kretala sc od Srednji promjer iznad vrata korijena za pet istražilr
= 0,21 za populaciju Olovo do h2 = 0,56 za popuvanih
populacija iznosi 1,04 mm, a varijanca iznosi
laciju Kakanj. 0,0260, dok je varijacijski koeficijent 2,50 %.


Tablica 5. Promjer iznad vrata korijena kod klijanaca u prvoj godini.
Table 5 Diameter above the root neck of the seedlings in the first year.


Populacija Srednja veličina Varijanca Varijacijski koeficijent Maxi. /min. F-veličina Nasljednost
Population Average size Variance Coefficient of variatio (mm) F-values Hcritability


2 h2


(mm) s%
Igman 0,95 0,0186 1,95 0,70-1,33 2,95** 0,25
Crepoljsko 1,07 0,0245 2,29 0,77-1,44 9,16** 0,54


Kakanj 1,14 0,0279 2,45 0,70-1,63 10,41** 0,56
Olovo 0,99 0,0179 1,81 0,70-1,44 2,51** 0,21
Fojnica 1,04 0,0208 2,00 0,70-1,45 5,02** 0,39
Medupopulacijska 1,04 0,0260 2,50 0,70-1,63 74,19** 0,77


- statistički značajna razlika za razinu 1 %
Procjena međupopulacijske varijabilnosti pokazuje Nasljednost (h2) za ovih pet populacija iznosila je
da postoji statistički značajna razlika između populaci-h2 = 0,77, i relativno je visoka za dobivene nasljednosti
ja, jer je dobivena F-veličina 74,19** statistički značaj- u populacijama (Tablica 5).
na. Razlike između populacija prikazane su na slici 4.




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 29     <-- 29 -->        PDF

D. Biilliiiii: ANALIZA RASTA KLI.IANACA OBIČNI-. JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA ... Šumarski list hr. II 12. CXX1V (201)0), 649-660
Slika 2. Populacija Igman (Lasički stan).
Slika 1. Populacija Olovo (Jelovac). Picture 2 Population Igman (Lasički stan).
Picture 1 Population Olovo (Jelovac).


Tablica 2. Srednji prsni promjeri i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija.
Table 2 Average breast height diameters and basic biometrical pointers of the mother´s trees from five populations.


Populacija Srednja veličina x Varijanca s2 Variacijski koeficijent % Maxi. /min.
Population Average size x Variance s2 Coefficient of (cm)
(cm) vari at i o %


Igman 60,55 195,9050 23,11 35/90


Crepoljsko 52,16 95,0762 18,69 27/70
Kakanj 50,26 119,9927 21,79 28/68
Olovo 57,13 52,7606 12,71 44/74
Fojnica 43,42 50,3042 16,33 30/61


Tablica 3. Srednje visine i osnovni biometrijski pokazatelji majčinskih stabala iz pet populacija
Table 3 Average heights and basic biometrical pointers of the mother´s trees from five populations.


Populacija
Population
Srednja veličina x
Average size x
Varijanca s2
Variance s2
Variacijski koeficijent %
Coefficient of
Maxi. /min.
(m)
(m) variatio %
Igman 29,91 7,7249 9,29 23/35
Crepoljsko 27,01 26,8184 19,17 15/35
Kakanj 26,79 16,6000 15,20 18/38
Olovo 29,38 6,5290 8,69 24/34
Fojnica 22,56 15,3121 17,34 12/28
651




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 28     <-- 28 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA Šumarski list br. II 12, CXXIV (2000), 649-660
Osim toga, putem korelacija utvrđenje utjecaj veličine
sjemena na brzinu rasta biljaka u prve dvije godine
njihovog život. Saznanja dobivena na taj način mogla
bi se koristiti kod sjetve u šumi, jer bi se utvrdilo koja je


krupnoća (masa) sjemena optimalna za te uzgojne radove.
To bi omogućilo da se dobije što brži rast u mladosti,
kada je potrebno da biljka savlada konkurentsku
korovsku vegetaciju.


2. MATERIJAL I METODE RADA:
U zimu 1998. god. (6. 1. 1998) u rasadniku Busovača
izvršeno je zasijavanje sjemena obične jele u kasete tipa
"grahoplast" sa 33 otvora. Supstrat je bila smjesa humusa,
treseta i zemlje iz rasadnika, koja se koristi u stalnoj
rasadničkoj proizvodnji. Sjetva je vršena za svako
stablo posebno u tri kasete i za svaku populaciju odvojeno
(Tablica 1). Sjeme obične jele bilo je s krilcima, a
po stavljanju sjemena na supstrat prekriveno je paljevinom
četinjača. Tretiranje kemijskim sredstvima nije provođeno
u ovom pokusu. Kasete su odmah postavljene u
zasjenu tako da se po nicanju biljaka nije obavljala zasjena.
Tijekom vegetacijske sezone obavljeno je redo-


Tablica 1. Broj stabala prema populacijama
Table 1 Number of plants in the populations


Populacija Broj stabala od kojih su uzgojeni polusrodnici
Population Number of trees from which the half-sib
seedlings has been produced
I gm an 20
Crepoljsko 25


Kakanj 31
Olovo 32
Fojnica 34
Ukupno 142


vno zalijevanje i plijevljenje. Provedene mjere njege i
tehnika proizvodnje smanjile su gubitak biljaka kakav se
obično događa u klasičnoj proizvodnji sadnog materijala.
Krajem prve vegetacijske sezone provedeno je razrjeđivanje
biljaka, tako da se ostavila samo jedna biljka u
otvoru kasete. Na kraju prve i druge vegetacijske sezone
izvršeno je mjerenje promjera iznad vrata korijena i visina
klijanaca. Mjerenje je vršeno u sredini svake kasete,
na prvih deset biljaka. Tako je za svako od stabla unutar
populacije izmjereno tri puta po deset biljaka (polusrodnika).
Ukupno je za svih pet populacija izmjereno 4260
biljaka u svakoj godini izmjere. (Tablica 1 ).


Broj izmjerenih biljaka u potomstvu
Number of measured plants


600


750


930


960


1020


4260


Za svako stablo i populaciju izračunati su osnovni oba svojstva u starosti od jedne i dvije godine. Pored
statistički pokazatelji. Analizom varijance obrađena je ovoga, izvršena je procjena nasljednosti u širem smislu
unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost za po uzoru naKočiovu (1974) prema jednadžbi:


Izvori varijabilnosti
Source of variation
Staništa
Polusrodnici
Polusrodnici x
Stanište
Ukupno


Suma kvadrata Stupnjeva slobode Sredina kvadrata Očekivani srednji


S.
D.f. M.S kvadrati E.M.S.
r-1
Qs
QP t-1 °:o+ c>2p + r cr,
Q, (r-l)(t-l) <72o+ ®\


Q rt(n-l)
k

4a2t
(Kočiova 1974, prema Stonecypher-u 1967)
kero +

F- vrijednost
F-values


Takoder je izračunata linearna korelacijska veza (y = Isto tako izračunata je i linearna korelacijska veza za
a + bx) između adultne i juvenilne generacije za oba svojodnos
mase 1000 kom. sjemena i oba istraživana svojstva
u starosti od jedne i dvije godine. Izračunat je i koestva
za obje starosti, a za svaku populaciju posebno i
ficijent regresije za sve istraživane veze. (Tablica 2 i 3). ukupno. (Tablica 4).




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 27     <-- 27 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI - ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. II 12,CXXIV(2000),649-660
UDK 630* 232.3 + 165 (Abies alba Mill.) 001.


ANALIZA RASTA KLIJANACA OBIČNE JELE (Abies alba Mill.) RAZLIČITIH
POPULACIJA PUTEM HALF-SIB POTOMSTVA


ANALYSIS OF GROWTH OF THE SEEDLINGS OF SILVER FIR (Abies alba Mill.)
FROM DIFFERENT POPULATIONS BY A WAY OF HALF-SIB OFFSPRING


Dalibor BALLIAN*


SAŽETAK: U rasadniku Busovača na potomstvu obične jele (Abies alba
Mill.) iz pet populacija središnje Bosne analizirani su promjer iznad korjenovog
vrata i visina biljaka. Sadnice su proizvedene u kasetama sa 33 otvora
(grahoplast). Za svako stablo i populaciju odvojeno je vršeno zasijavanje, i to
u tri ponavljanja (tri kasete).


Na kraju prvog i drugog vegetacijskog razdoblja izvršena su mjerenja, i izmjereni
promjeri iznad korjenovog vrata i visine biljaka.


Ustanovljeno je da su proizvedene biljke dobroga rasta, da za istraživana
svojstva postoji i unutarpopulacijska i međupopulacijska varijabilnost. Nasljednost
je rađena u širem smislu, ali su ipak dobivene male vrijednosti.


Sve uspostavljene korelacijske veze između osnovnih taksacijskih elemenata
adultne generacije i mase sjemena, s mjerenim veličinama kod juvenilnog
potomstva, nisu dale očekivane vrijednosti. Utvrđena je slaba korelacijska
veza, što odudara od istraživanja drugih autora.


K l/ u č n e r ij e č i : Abies alba Mili, obična jela, klijanci, promjer, visina,
varijabilnost, nasljednost, korelacijska veza.


1. UVOD:
Od ukupne površine visokih šuma, na šume obične rojatno bio i razlog slabijih rezultata u konverziji šuma,
jele (Abies alba Mill.) otpada oko 562.237 ha ili oko gdje je korišten sadni materijal i sjeme obične jele ne50
% svih visokih šuma (U s š č u p 1 i ć, 1992). S obzipoznatog
podrijetla. Ipak i pored navedenog, u nekim
rom na zastupljenost šuma obične jele, ovoj vrsti se u šumarstvima ima značajnih uspjeha na pošumljavanjiistraživanjima
u Bosni i Hercegovini ne pridaje veća ma i konverziji niskih šuma u visoke šume.
pozornost, iako se težilo povećanju površine šuma pod


Cilj ovog istraživanja je da se vidi kakav je debljin


običnom jelom.


ski i visinski rast sadnog materijala, odnosno sijanaca


U Bosni i Hercegovini do sada su se manje površine obične jele iz različitih populacija srednje Bosne. Popošumljavale
običnom jelom. Prije svega obavljalo se daci mjerenja korišteni su za utvrđivanje varijabilnosti
podsijavanje sjemena u svrhu prevođenja niskih bukoi
nasljednosti unutarpopulacija i izmeđupopulacija.
vih šuma u visoke šume izravnom konverzijom. U tim


Pored ovoga, cilj je bio da se ustanove i korelacije


se radovima malo obraćala pozornost na podrijetlo sje


između određenih taksacijskih elemenata adultne i ju


mena i kvalitetu sjemena. Pored toga, malo se pazilo na


venilne generacije u ovom slučaju polusrodnika, koji


podrijetlo i kvalitetu sadnog materijala. To je vrlo vje


su dobiveni za svako stablo posebno. Ovo bi pak omogućilo
da na osnovi određenih taksacijskih veličina u
prirodnim populacijama možemo izvršiti selekciju na
brzi rast kod potomstva, što bi u uzgojnomeliorativnim


Mr. sc. Dalibor Ballian, Šumarski fakultet u Sarajevu,


radovima u šumama imalo značaja.


Zagrebačka 20, 71 000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina




ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 37     <-- 37 -->        PDF

D. Ballian: ANALIZA RASTA KLUANACA OBIČNE JELE (Abies alba MILL.) RAZLIČITIH POPULACIJA . Šumarski list br. II 12, CXX1V (2000), 649-660
Što se tiče odnosa mase 1000 komada sjemena i visine
biljaka u drugoj godini Koč i ova (1976) je dobila
pozitivnu korelaciju s visokim koeficijentom regresije
(r = 0,8218), što isto odstupa od ovih istraživanja, jer su
dobivene male veličine koeficijenta regresije za sve uspostavljene
korelacijske veze. Prema izvještaju DC za


1989-90 god. M i k i ć (1990) navodi da se za obični bor
iz Bosne i Hercegovine ne može dobiti pozitivna korelacija
između mase 1000 komada sjemena i visine mlade
biljke u prvim godinama, nego da možda na visinu
utječu određeni mikroelementi u podlogama na kojima
je izraslo stablo s kojega je brano sjeme.


4. ZAKLJUČCI:
Istraživane populacije pokazuju izrazitu unutarpopulacijsku
i međupopulacijsku varijabilnost za oba
istraživana svojstva u starosti od jedne i dvije godine,
na razini od 1 %, što bi moglo poslužiti za procjenu
međupopulacijske varijabilnosti.


Dobivena varijabilnost pokazuje da se može izvršiti
selekcija prema brzini debljinskog i visinskog rasta
u ranoj mladosti, ali samo putem testa potomstva.
To bi eventualno imalo značaja kod melioracijskih
zahvata u šumama, kada se vrši zasijavanje obične
jele, a potrebno je da mlade biljke brzo savladaju
konkurentsku vegetaciju.


Nasljednost (h2) u širem smislu pokazuje jako male
veličine i u prvoj i u drugoj godini. Razlog tomu je
vjerojatno što sjeme potječe iz prirodnih populacija,
gdje je dobiveno iz slobodnog oprašivanja. Stabla
su pak heterozigotna, a muški roditelj vjerojatno inferioran,
stoje utjecalo na malu nasljednost.


Zahvala:


Korelacijska veza između istraživanih svojstava je
slaba, što pokazuje da između istraživanih svojstava
postoji mala međuovisnost. Također to pokazuje i
regresivni koeficijent koji je za sve kombinacije nizak.
Iz ovoga se vidi da se ne može izvršiti selekcija
na brzi rast kod potomstva na osnovi taksacijskih
veličina kod roditelja.


Težina sjemena kod obične jele nema utjecaja na početni
brzi prirast u debljinu ili visinu biljke, nego se
to duguje drugim čimbenicima.


Biljke proizvedene u kasetama imaju u prvim godinama
veće dimenzije nego biljke proizvedene na
klasičan način. To skraćuje dužinu proizvodnje sadnica
obične jele, i omogućava lakše pošumljavanje
uz manji utrošak sadnog materijala.


Ovo istraživanje realizirano je uz pomoć J.P. Šume HercegBosne, Šumarija "Busovača", Sjemensko rasadnička
stanica Busovača. Zbog toga dugujem veliku zahvalnost upravitelju šumarije Ivici Akrapu, dipl. ing., kao i
starom i novom upravitelju rasadnika u Busovači.


5. LITERATURA:
Arbez,M., 1969: Étude comparative en pépiniere de
quelques provenances françaises de sapin pectine
( Abies alba Mill.). Premier aperçu de la variabilité
infraspécifique et mise au point sur le
"sapin de l´aude", Ann. Sci. forest., 26 (4), 475


509. Nancy.
Ar bez, M., Millier, C, 1970: Comparaison de deux
générations successives de sapin (Abies alba
Mill.): Structure génétique de population, hypotheses
sur l´action de la sélection naturelle, Ann.
Sci. forest., 27 (3), 287-301. Nancy.
Kajba, D., 1996: Međupopulacijska i unutarpopulacijska
varijabilnost obična breze (Betula pendula
Roth.) u dijelu prirodne rasprostranjenosti u Republici
Hrvatskoj, Glasnik za šumske pokuse,
vol. 33 st. 53-108. Zagreb.


Kočiova, M., 1974: Dedivost´ plodov jcdle bielej
(Abies alba Mill.) na Slovensku. Acta Musei Silesiae,
Séria C - Dendrologia 23 (2): 171 - 179.


Kočiova, M., 1976: Prvé poznatky z premenlivosti
rastu potomstiev populâcii jedle bielej (Abies alba
Mill.), Lesn. Čas., 22, č. 4, s. 345-360. Bratislava.


Mikić, T, 1991:Primjena metoda oplemenjivanja u
podizanju intezivnih kultura šumskog drveća u
cilju povećanja proizvodnje drvne mase sa kratkim
produkcionim periodom. Izvještaj za period
1989-1990 u okviru D.C.VII. Sarajevo


U s š č u p 1 i ć, M., 1992: Uticaj sistema gazdovanja na
pojavu imele (Viscum album L.) Glasnik šumarskog
fakulteta, str. 7-18. Beograd.