DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 22 <-- 22 --> PDF |
VI. Popijač: DHBLJINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U SUMAMA Šumarski list br. 11 -12, CXXIV (2000), 637-647 Tablica 5. Elementi za izjednačavanje visina stabala hrasta i jasena formulom Mihajlova Tab. 5 The elements for construction the curve of hight by formula from Mihajlov Biljna Vrsta Sin Sln-S l/d S(l/d) : S (l/d). D: a b Syx R n zajednica (h-1,30) (h-1,30) In(h-1,30) Carpino betuli -Hrast 535,3417 1798.802 4.4237 0,1398 14,4562 1018,188 48,9036 19.6746 2,5306 0,8332 158 quercetum Roboris -Jasen 514.3677 1702.134 3.8411 0,1059 12.4302 1230.357 45.1066 20.7858 2,8174 0,8042 141 typicum Genista elatae -Hrast 347,6851 1102,93 4.0161 0,1569 12,5075 532,1151 45,7048 18,1163 2,2094 0,8104 108 quercetum Roboris -Jasen 498.2539 1660.362 3,7090 0,1028 12,1011 1056,666 45.1169 19,7179 2,6630 0,7379 147 caricetosum remotae d = prsni promjer a, b= parametri h = totalna visina stabala n = broj podataka R; = koeficijent korelacije nelinearne regresije syx = standardna devijacija oko linije izjednačenja y = In (h-1,30) I x = d ; A (delta) razlika između stvarnih i izjednačenih visina 5. INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA - Interpretation of the results obtained Rezultate smo prikazali dendrokronološkom analizom, kojom smo za razdoblje od 1964 do 1993. uvidjeli tijek promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena u dvije zajednice. Promjene u prirašćivanju stabala vezane su za klimatske, gospodarske, a i druge čimbenike. Uzimajući u obzir podatke za srednju količinu oborina u vegetacijskom razdoblju u godinama kada je izostala potrebna količina oborina, prirast je opadao. Smanjene količine oborina zabilježene su u godinama: 1968, 1971, 1973, 1976, 1977, 1978, 1979, 1980, 1983, 1985, 1988, 1989, 1990, a posljedice smanjene količine oborina u vegetacijskom razdoblju uzrokovale su pad prirasta u istim godinama. Znajući da za vegetaciju nisu 6. ZAKLJUČAK Istraživanja debljinskog prirasta i visina stabala u zajednicama hrasta i običnog graba te hrasta s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem, obuhvaćaju mjerenja stabala u sastojinama petog dobnog razreda na dijelu sliva rijeke Česme. Na osnovi analize mjerenih podataka, možemo donijeti sljedeće zaključke: 1) Dendrokronološkom analizom utvrdili smo postojanje promjena prirašćivanja stabala hrasta i jasena od 1964 do 1993. godine. Prirast stabala je u prvom i drugom desetljeću imao pozitivan trend rasta, dok u trećem samo stabla hrasta dobro prirašćuju. Stabla jasena bolje prirašćju u zajednici Genisto ela tae - Quercetum roboris caricetosum remotae, Horvat 1938. Imala su u prva dva razdoblja poziti samo bitne količine oborina i temperatura zraka, već i njihov međusobni odnos i raspored (Prpić, 1987), izračunate vrijednosti Ellcnbergovog kvocijenta i vegetacijskog kvocijenta pokazuju da su u sušnijim godinama one veće od srednjih vrijednosti. Dakle, u godinama u kojima smo zabilježili pad debljinskog prirasta možemo uvidjeti povećane vrijednosti navedenih kvocijenata od srednjih, što dokazuje da su tih godina temperature bile veće, a količine oborina manje, a to je dakako štetno djelovalo na vegetaciju. Promatranje i analiza prirasta stabala pokazala je da svi navedeni čimbenici, ekološki ili oni koje srno sami izazvali, bitno utječu na rast i razvoj naših sastojina. - Conclusion van trend, ali u zadnjem desetljeću pokazuju opada nje prirasta. Opadanje prirasta u godinama: 1966, 1971, 1973, 1975, 1976, 1977, 1978, 1979, 1981, 1983, 1989, 1990. tumačimo nepovoljnim klimatskim prilikama, tj. smanjenoj količini oborina u vegetacijskom razdoblju, koje su uvjetovale promjene razina podzemnih voda (graf. 1 ). Veliki utjecaj na prirašćivanje jasena imali su i hidromelioracijski zahvati na dijelu rijeke Česme i kopanje ribnjaka. 2) Tečajni debljinski prirast desetogodišnjeg razdoblja ispitivan regresijskom analizom pokazuje jaku linearnu vezu s promjerom za sva stabla u ispitivanim zajednicama. Razlike u prirašćivanju stabala hrasta i jasena u dvije ispitivane zajednice postoje. Regresij |