DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Popijač: DEBLJINSK] PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski lisl br. 11-12, CXXJ V (2000). 637-647 noga tipa (C), u kojoj je srednja temperatura najhladnijeg mjeseca između -30 °C do -18 °C. Srednja temperatura najtoplijeg mjeseca nije veća od 22 °C. To je tzv. "panonska" klima sa srednjom godišnjom temperaturnom vrijednosti zraka 10 °C. Ona je dio cjeline srednjeeuropskog klimatskog područja. Njezina je karakteristika umjerenost, jer predstavlja prijelaz od krajnje zapadnoeuropske ka kontinentalnoj istočnoeuropskoj klimi. Po Langovom kišnom faktoru Kf=0/T (kvocijent srednje godišnje količine oborina 0 (mm) i srednje godišnje temperature T(°C), ovo područje pripada u područje humidne klime s prosječnom godišnjom količinom oborina od 863 - 976 mm (prema meteorološkim stanicama Bjelovar i Čazma). Kao posljedica hidromelioracije Česme je pad razina podzemne vode, pa stabla ostaju bez dovoljne količine vode te fiziološki slabe, a ako počne i razdoblje sušnih i toplijih godina, stabla imaju još manje vode na raspolaganju pa još brže oslabe. To se upravo i dogodilo. Godišnja količina oborina poslije 1975. godine se smanjuje, a što je još važnije, količina oborina u vegetacijskom raz 2.3. Geomorfološki i pedološki odnosi Budući da područje ovih jedinica nije reljefno razvedeno, značenje mikroreljefa je veliko za tvorbu tla, tako da već izmjene u kombinaciji niza-greda uvjetuju specifične sastave tla. Važno je napomenuti i utjecaj čovjeka na tvorbu tala, koji se posebice ogleda u hidromelioracijskim radovima. Melioracijom postojećih vodotoka i produbljivanjem njihovih korita snižena je razina 2.4. Fitocenološke karakteristike Ovim radom obuhvaćene su fitocenološke zajednice u kojima pridolaze hrast lužnjak i poljski jasen, u šumama dijela sliva Česme i njezinih pritoka. Najveću površinu zauzima i ekonomski je najznačajnija cjelina koju predstavlja tipična zajednica hrasta doblju od 1975. godine također se smanjuje, dok istovremeno dolazi do porasta temperature zraka. Kako se to razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromelioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojim, još je više narušena stabilnost ekosustava. Za vegetaciju nisu samo bitne količina oborina i temperature zraka, već je bitan i njihov međusobni odnos i godišnji raspored, tj. kako se radi o listopadnim šumama, raspored oborina u vegetacijskom razdoblju i temperatura zraka najtoplijeg mjeseca izraženih Ellenbergovim i vegetacijskim kvocijentom. To se razdoblje podudara s razdobljem intenzivnih hidromclioracijskih radova kojima je smanjena vlažnost u sastojini, pa je više narušena stabilnost ekosustava. Budući da se vegetacijskim kvocijentom analizira količina oborina u vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) on je za nas svakako bolji pokazatelj utjecaja temperature i oborina na vegetaciju od Ellenbergovog kvocijenta. Vrijednosti vegetacijskog kvocijenta od 1963 do 1990. godine prikazane su zajedno s vrijednostima širine godova u tom razdoblju na grafikonu 1. Geological and pedological connections podzemne vode, a kanalizacijom je s mnogih mjesta odvedena stagnirajuća površinska voda. Time je velik dio euglejnih tala doveden u stanje regresije. Takvi su zahvati na nekim lokalitetima izazvali sušenje šuma, jer drveće nije bilo u stanju reagirati korjenovim sustavom u skladu s novim uvjetima i doći do vode. - Phytocoenosis characteristics lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli -Quercetum roboris -typicum, Rauš, 1971). Vrlo je zanimljiva ekološka cjelina koju predstavlja zajednica hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom, iako nije prostorno velika (Genisto elatae - Quercetum roboris, H o r v a t, 1938). 3. CILJ ISTRAŽIVANJA - The purpose of the research Cilj istraživanja je ustanoviti i usporediti tečajni de-c) konstruirati visinske krivulje za stabla hrasta i bljinski prirast stabala hrasta i jasena, te ga usporediti u jasena u dvije zajednice; dvije biljne zajednice, što podrazumijeva: d) usporediti tečajni godišnji debljinski prirast sta a) dendrokronološkom analizom ispitati radijalni bla hrasta i jasena u dvije zajednice i ocijeniti u prirast stabala jasena i hrasta u dvije zajednice za kojoj zajednici koja vrsta bolje prirašćuje; prošlo vrijeme od 30 godina, ustanoviti promje e) testirati i protumačiti dobijene rezultate s osvr ne i odrediti kada su one nastupile; tom na dosadašnja istraživanja. b) linearnom regresijom analizirati tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena za razdoblje od 1984 do 1993. godine; |