DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 16 <-- 16 --> PDF |
M. Popijač: DCBL.IINSKI PRIRAST STABALA HRASTA LUŽNJAKA I POLJSKOG JASENA U ŠUMAMA Šumarski list br. 11-12, CXXIV (2000), 637-647 sastojinu, mora se uvažiti daje sastoj ina jedna životna se ne samo srednje sastojinske vrijednosti, već i zbrojezajednica čiji se elementi mijenjaju sa starošću, tako da vi, mogu odnositi na druge sastojine (Pranj ić, 1980). 1.2. Karakteristike debljinskog prirasta - Characteristics of diameter growth Razvoj stabala u debljinu u jednodobnim sastojinama izrazito je dinamičnog karaktera. U svojoj početnoj fazi jednodobna sastojina ima velik broj stabala -nekoliko stotina tisuća po hektaru, da bi u doba starosti za sječu samo stotinu doživjelo svoju zrelost. To je posljedica neprekidnog procesa izlučivanja stabala tijekom života sastojine od ponika do zrelosti. Za provođenje uzgojnih zahvata u sastojini, najvažnije je izučavanje debljinskog prirasta po debljinskim stupnjevima. Proredama postižemo bolje uvjete za rast stabala. S obzirom na vrijeme, razlikujemo tečajni i prosječni prirast stabala, odnosno sastojine u određenom razdoblju. U ovom radu analiziranje tečajni debljinski prirast stabala hrasta i jasena. KARAKTERISTIKE EKOLOŠKIH ČIMBENIKA I ISTRAŽIVANIH LOKALITETA Characteristics of enviromentall factors and research areas 2.1. Položaj istraživanih lokaliteta - Locations Područje istraživanja obuhvatilo je odsjeke u gospodarskim jedinicama "Dugački gaj - Jasenova - Drljež", "Bolčanski - Žabljački lug" i "Česma" (tablica 1). Šume istraživanih lokaliteta najvećim dijelom leže uz rijeku Česmu i njezine pritoke. Radi se dakle, o sastojinama nizinskog dijela u zoni hrasta lužnjaka, običnog graba i poljskog jasena. Promatrajući makrografski polo žaj tih gospodarskih jedinica, možemo reći da su izolirane od većih izravnih poplavnih voda gorjima što ih okružuju. Na istočnoj strani granicu čini gorje Papuka i Psunja, na zapadnoj strani omeđene su udaljenim Kalnikom i Medvednicom. Južna granica je Moslavačka gora, dok je na sjeveru Bilogora (si. 1). Fig. 1 Locations Slika 1. Položaj istraživanih lokaliteta Fig. 1 Locations 2.2. Klimatske prilike - Climate conditions Prema klimatološkim obilježjima, ove gospodarske čke regije u Ilirskoj provinciji. Po Köppenovoj i Thorntjedinice leže u području eurosibirsko - sjeverno ameriwaitovoj klasifikaciji pripada toplo umjerenoj klimi kiš |