DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 129 <-- 129 --> PDF |
stvu Senj, upućen je na stručno usavršavanje u Italiju i Čchoslovačku, odakle prenosi u svoju sredinu nova praktična iskustva. Njegova velika ljubav prema živom sićušnom svijetu šuma nije bila potisnuta ni nakon višegodišnjeg rada na poslovima upravitelja Šumarije Crikvenica. Kada se ukazala mogućnost daljnjeg školovanja, Toni upisuje postdiplomski studij iz područja zaštite šuma. Tako mu se napokon pružila prava prilika za stjecanje novih saznanja u ovom vrlo važnom segmentu šumarstva - zaštiti šuma, koja gaje oduvijek tako magično privlačila i oduševljavala. U privatnom životu Toni je pripadao rijetkoj skupini ljudi, neobično izražene suptilnosti i altriuzma. Uvijek je bio spreman svakoga saslušati, pomoći i utješiti. Jednom riječju bio je oličenje dobrote i blagosti. Njegov nježni i osjećajni glas pjevača, koji se nažalost nije mogao često čuti, kao i gotovo pjesnički način izražavanja, plijenio je pozornost poklonika lijepe pjesme i općenito izražavanja. Krasila ga je elokventnost i smisao za brzo učenje stranih jezika. Bio je istinski zaljubljenik mora i ribolova, stoje zajedno s njegovim karakterom bila zapravo odlika pravog otočana, Primorca i Mediteranca u punom smislu riječi. U obiteljskom životu uspostavio je vrlo skladan odnos sa svojom vrijednom i požrtvovnom suprugom Marijom, djecom, unucima i ostalom rodbinom. Njegovi najbliži iskreno žale za njim, kao i mnogobrojni prijatelji i RUDOLF ŠTRASER dipl. ins. šum. (1912 Dana 18. svibnja ove godine oprostili smo se na groblju Miroševac od Rudolfa Štrasera, dipl. ing. šumarstva. Albanska narodna poslovica kaže: "Časna smrt je zlatni poklopac". Pokojnik je roden 7. srpnja 1912. godine u Topuskom kao sin liječnika Mirka i majke Olge. Pučku školu završio je 1923. godine u mjestu rođenja. Gimnaziju je maturirao u Zagrebu 1931. godine, te upisao Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu i diplomirao 1935. godine. Nakon toga zaposlio se kao honorarni službenik u Direkciji šuma Zagreb. Stalni posao dobiva u Topuskom, Šumarija Vranina. Tu ostaje do polovice 1943. godine, kada je premiješten za kotarskog šumarskog referenta u Gvozd (Vrginmost). Po završetku rata premješten je u Karlovac, u Okružni odbor, za šumarskog referenta. Krajem 1945. bio je rukovoditelj Okružnog odbora odjela za šumarstva u Petrinji, a zatim u Sisku. Bio je šef plana za proizvodnju u Š.G. Sisak, Petrinja i Glina. Godinu dana je upravitelj Šumarije Glina (19501951 ), a zatim odlazi na mjesto upravitelj Šumarije Zagreb. Posljednje njegovo radno mjesto u trajanju od 17 godina bilo je u Š.G,. Zagreb, gdje je bio referent, kolege. Takvi se ljudi, nažalost, vrlo rijetko susreću. Kolege i prijatelji bogatiji su za mnogobrojne susrete i druženja s njim, ali i neizmjerno žalosni njegovim odlaskom. Našeg Tonija nema više, ali je on ipak tu među nama. To je, nažalost, sudbina svih nas, od koje nitko neće pobjeći. Dragi prijatelju Toni! Počivaj u miru svog rodnog Omišlja, a oskudne, ali Tebi toliko drage obližnje šume, neka Ti budu vjerni pratioci na Tvom putu u vječnost. Hvala i slava našem prijatelju i kolegi Antunu "Toniju" Kraljiću. Vice Ivančcvić - 2000) samostalni referent, savjetnik i rukovoditelj službe za uzgoj, zaštitu i uređivanje šuma. U mirovinu odlazi 1977. godine. U Š.G. u doba vladavine "samoupravnog socijalizma", često je bio jedina podrška mladima na terenu. Dobronamjerna pomoć i savjet znali su doći od uvijek mirnog i staloženog stručnjaka i starijeg kolege Rudija. Bio je dugogodišnji član HŠD-a. Prilikom proslave 130 obljetnice HŠD-a i 100. godišnjice "Šumarskog lista" (1976), dodijeljena mu je Povelja i zlatna medalja Saveza ITŠDI Hrvatske, a 1978. godine dodijeljena mu je Povelja zaslužnog člana toga društva. Američki pisac Mark Twain navodi: "Smrt, taj jedini besmrtnik, koji svima jednako prijeti i čija su samilost, mir i utočište za sve nas grešne i bezgrešne, bogate i siromašne, ljubljene i neljubljene". Vječna mu slava i hvala! Mladen Stojković |