DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 115 <-- 115 --> PDF |
na snazi i nakon rata. Zasluga je čelnih ljudi ove velike gospodarske lovačke organizacije da su imali hrabrosti prije 27 godina (2. 3. 1973) ispustiti iz karantene na slobodu tri obitelji riseva, da su 1970. zaštitila divlju mačku, a 1974. omraženog vuka. Danas nažalost neće više biti dostatna samo fizička zaštita zvjeradi, jer nastavimo li i dalje s nerazumnim posezanjem u prirodu, uništit ćemo sve, od pojedinih vrsta do habitata, biocenoze i ekosustava, rekao je Štrumbelj. Na stručnom savjetovanju u Kočevju, kao i/ili na predstavljanju zbornika u Ljubljani, sudjelovali su i naši stručnjaci, prof. dr. Đuro H über, Željko S ta han, Alojzije Frković, mr. sc. Josip Kusak i Aleksandra IVI aj i ć . Ugodno im je bilo čuti izlaganje podžupana Kočevja i urednika Loveca, mr. se. Janeza Černača, koji je u svom nastupu, pojasnivši da znatan dio Kočevske graniči s Hrvatskom i Gorskim kotarom, izrazio zadovoljstvo da su ovo savjetovanje zajednički organizirali hrvatski i slovenski stručnjaci s tog područja. Ima nešto simbolike u tom pogledu, riječi su Černača. Slobodno u prirodi živuća divljač ne poznaje granice, ukjučujući tu i krupnu zvjerad, pa tako govorimo o dinarskim populacijama medvjeda, vuka i risa. Također su i žitelji doline Kupe i Cabranke od pamtivjeka živjeli zajedno, bez granica. Neka stoga i ovaj susret bude početak suradnje i na drugim zajedničkim projektima. Slika 1. S predstavljanja zbornika Clovck in velike zveri u Prirodoslovnom muzeju u Ljubljani (Foto: Alojzije Frković) Na predstavljanju zbornika bio je prisutan i uvaženi šumarski stručnjak prof. dr. Dušan M1 i n š e k, iz čije se diskusije moglo zaključiti daje šumarstvo jezgra aktivne zaštite prirode. Sadržaj zbornika Človek in velike zveri obuhvaća sljedeća poglavlja i priloge: Božidar Flajšman, Boris Krystufek: Čovjek i krupna zvjerad, Boris Krystufek: Načela biologije zaštite i gospodarenje s krupnom divljači, Miha Adamič, Alcnka Korenjak: Mi i Slika 2. Prof. dr. Dušan Mlinšek u društvu dipl. ing. šum. Cirila Štrumbelja na svečanosti predstavljanja zbornika (Foto: Alojzije Frković) naša krupna zvjerad, Marko Jonozovič: Uloga Zavoda za šume Slovenije pri usmjeravanju razvoja populacija krupne zvjeradi, Petra Kaczensky, Felix Knauer, Blaž Krže, Mateja Blažič: Šta smo naučili o smeđem medvjedu u Sloveniji? Anton Simonič: Strategija zaštite slobodno u prirodi živućeg smeđeg medvjeda, Đuro Huber, Alojzije Frković, Željko Štahan, Josip Kusak, Aleksandra Majić: Stanje i planovi gospodarenja s krupnom zvjeradi u Hrvatskoj, Jana Vidic: Usmjeravanja i mjere zaštite krupne zvjeradi u Sloveniji, Romana Erhatič Širnik: Nesuglasja o zaštiti medvjeda bila su poznata i u prošlosti, Ciril Štrumbelj: Bibliografija o krupnoj zvjeradi u Sloveniji. Iza toga slijedi popis suradnika Zbornika, fotoalbum i Dokumenti I (zapisnik savjetovanja s prilozima i članci iz dnevnog tiska koji je pratio skup u Kočevju) i Dokumenti II (niz najrazličitijih dokumenata u vezi s odlukom resornog ministarstva o odobrenju odstrjela medvjeda). Zbornik opsega 288 stranica teksta, ilustriran brojnim slikama u boji za sada je tiskan samo na slovenskom jeziku, u nakladi od 1000 primjeraka. Spomenik smeđem medvjedu U susjednoj Sloveniji, kao i u nas u Gorskoj Hrvatskoj, obitava populacija od 350 do 400 smeđih medvjeda (procjena). Iako do prošle dvije godine nije bilo nekih većih konflikata između ljudi i medvjeda, političke i ekonomske promjene u naših sjeverozapadnih susjeda sve više utječu na upravljanje i gospodarenje krupnom zvjeradi. Kome u prirodnom arealu medvjeda dati prednost, uzgoju medvjeda ili stoke sitnog zuba? Kako na aktivnost, premještanje i izbor habitata pojedinih medvjeda utječe kultivirana krajina? Što stoji na putu da medvjed spontanim premještanjem dopre iz slovenskih Dinarida |