DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 114 <-- 114 --> PDF |
s međunarodnog stručnog savjetovanja Ekološkog foruma Liberalne demokracije Slovenije (LDS) i Društva kočevski narodni park, koji je pod naslovom "Človek in velike zveri" (Čovjek i krupna zvjerad) održan u Kočevju 14. ožujka 2000. Zbornik u kojem je 17 stručnjaka i znanstvenika iz Slovenije, Hrvatske, Austrije i Njemačke s različitih aspekata obradilo problematiku odnosa čovjeka i krupne zvjeradi, predstavljen je šest mjeseci kasnije, u petak 15. ruja 2000. u Prirodoslovnom muzeju Slovenije u Ljubljani. Zbornik je za tisak priredio četveročlani urednički odbor na čelu s urednikom Božidarom Flajšmanom, a nakladnik mu je Ekološki forum LDS-a u suradnji s Liberalnom akademijom. Pred sedamdesetak uzvanika o zborniku su, pored urednika, govorili ravnatelj Prirodoslovnog muzeja prof. dr. Matija G o g a 1 a, šumamik Anton Simonie, predsjednik društva Kočevski naravni park dr. sc. Boris Krystufek, predsjednik Liberalne akademije dr. sc. Darko Strajn, mr. sc. Janez Černač, dr. sc. Pavle G a n t a r i dr. Savjetovanje Čovjek i krupna zvjerad, kao i predstavljanje zbornika, imaju zadatak da na osnovi stručnih stajališta pripomognu donošenju takvih odluka, ko je će biti doprino´s razvoju, a time i očuvanju bogatog i raznovrsnog okoliša, te omogućiti kvalitetan život i održanje čovjeku i krupnoj zvjeradi. Lako je osiromašiti, uništiti, ubiti, istrijebiti. Povijest čovječanstva u tom pogledu nudi dovoljno dokaza. Daleko je teže očuvati bogatstvo života. Brigu za medvjeda, vuka i risa ne kanimo graditi na račun ili na štetu čovjeka, već usklađivanjem odnosa za suživot koji je moguć i koji je potreban, pojasnio je u ime organizatora urednik zbornika Božidar Flajšman. Prva zaštita medvjeda datira iz 1887. godine Poznato je da krupna zvjerad, posebice medvjed, traži prostran, dobroočuvan prirodni okoliš, u kojeg bi bilo dobro da čovjek što manje zalazi. Sadašnji odnos između medvjeda i čovjeka nije primjeren. Opterećen je brojnim problemima u svezi sa štetom (na ovcama) i konfliktnim stanjima. No, sve to nije problem od danas. Čovjek je i u prošlosti bio suočen s istom problematikom i znao se prilagoditi tim i takvim odnosima, pa nema razloga da tako ne postupa i danas. Predmet strategije zaštite medvjeda i drugih krupnih vrsta ne mogu biti samo mjere koje idu u prilog čovjeku, već nadasve prilagodba čovjekova djelovanja da se osigura i opstanak medvjeda. Da Kočevje i Kočevska nisu bez razloga izabrane za mjesto savjetovanja, pojasnio je šumarnik Ciril Štrumbelj,po kojem je ovaj šumom bogat kraj Slovenije zbog prirodnih i povijesnih odnosa tijekom cijele svoje prošlosti usko povezan s krupnom zvjeradi. Suprotnosti između ekologije i ekonomije najbolje dolaze do izražaja upravo na primjeru krupne zvjeradi, koja u okolišu, u kojemu još obitava, predstavlja vrh biotske raznovrsnosti. Da bi i današnje generacije (posebice politika!) učile na primjerima iz prošlosti, na skupu u Kočevju, a što je ugrađeno i u predstavljeni zbornik, iznijeto je više poučnih primjera kada su pojedinci, "koji su bili u pravo vrijeme na pravom mjestu", i pored nerazumijevanja i teškoća znali povući prave poteze na dobrobit divljači. Tako je knez Auerspeg na svojem posjedu na Kočevskem zaštitio medvjeda još 1887. godine, stoje pripomoglo održanju ove životinjske vrste. Pred sam Drugi svjetski rat ožujka 1935., donesena je Naredba o izmjeni naredbe o izmjeni lovostaje i zaštiti divljači, kao prvi podzakonski akt na temelju kojega je medvjed bio zaštićen na većem dijelu njegova prirodnog areala u tadašnjoj Sloveniji. Osnivanjem Uzgojnog lovišta "Rog" Kočevje (70.000 ha) zaštita medvjeda je, zahvaljujući njegovu prvom i agilnom upravitelju Lađi Š v i g e 1 j u, autoru prve monografije o medvjedu u Sloveniji2, bila 1 Lađo Švigelj, Mcdved v Sloveniji, Ljubljana 1961. |