DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 112 <-- 112 --> PDF |
Jean Louis F e r r o n : "France Douglas" slavi petu obljetnicu postojanja Asocijacija "France Douglas" osnovana je krajem 1993. g. na inicijativu ogranka sindikata šumovlasnika iz pokrajne Limousin. Generalna skupština povodom pete obljetnice održana je u Beaujolais-u. Asocijacija je objedinila proizvođače duglazijc i pilanare koji se bave njenom preradom. Nastala je voljom proizvođača glavnih regija, gdje se najviše uzgaja duglazija, a to su: Limousin, Bourgogne, Rhone Alpes, Midi-Pyrenees i Auvergne. Aktivnost asocijacije "France Douglas" zatim se raširila i izvan ovih početnih granica, preuzevši aktivnom prisutnošću legitimnost u institucionalnim organizacijama na nacionalnoj razini (Federacija sindikata privatnih šumovlasnika, Nacionalna federacija šuma te organizacije koje se bave razvojem i istraživanjem). Prisutnost duglazije na europskom tlu vrlo je oskudna. Ima je nešto više u Francuskoj (350 000 ha) i Njemačkoj (200 000 ha), a to je u odnosu na ostale četinjače "kapljica vode". Ako se zna kakve površine duglazija zauzima na Američkom kontinentu uz široku primjenu u pilanarstvu i konstrukcijama, promociju duglazijc trebalo bi dići i na razine ukupnog teritorija Europske zajednice. "France Douglas" se pojavljuje kao korisna spona unutar sudionika u organiziranom lancu razvoja ruralnih zona koje raspolažu bogatim resursima za budućnost. Znate li tko je bio David Douglas? Remy Claire, pasionirani šumar koji se posebice bavi istraživanjem duglazije, izdao je bogatu i dobro ilustriranu knjigu o životu i radu Davida Douglasa. Knjiga je prezentirana na svečanosti povodom jubilej a udruženja "France Douglas". David Douglas je samouki škotski naturalist kojega je poslalo Hortikulturno društvo iz Londona u misiju na zapadnu obalu sjeverne Amerike tijekom sredine XIX. stoljeća s ciljem da unese u Europu važnu šumsku vrstu — duglaziju. U knjizi je opširno opisano putovanje pasioniranog, avanturističkog i talentiranog istraživača, koji je nesretnim slučajem preminuo u 35-oj g. života. Knjiga je formata 21x29,7cm, u kartonskom uvezu, a sadrži 335 stranica koje obiluju ilustracijama i fotografijama. Hubert Dclobcttc: Regia Languedoc-Roussi llon Svakoga dana šuma osvaja sve više terena u ovoj regiji francuskog juga. Languedoc ili Pays d´ Oc. tj. zemlja u kojoj se "da" govori "oc" umjesto "oui" kako se govori na sjeveru Francuske, zauzima područje juga između Alpa, Pirincja i Sredozemnog mora. Slavni naturalist Charles Flahaut godine 1893. opisivao je Languedoc sljedećim riječima: "Kada putnik dođe sa sjevera prvi put na jug, neprijatno je ganut neplodnim i golim vatrenim brežuljcima. Ne vidi se ništa drugo nego gola zemlja i gole stijene poput zidina, izme đu kojih oko uzalud traži bar jedno stablo koje bi moglo pružiti malo hlada i svježine". Velike tvornice stakla, porculana, kožare i crna metalurgija u razdoblju do kraja XIX. stoljeća uništavale su vegetaciju ovoga kraja. Danas je situacija drukčija. Napuštene poljoprivredne površine osvaja šuma, tako da je krajem stoljeća površina šuma narasla od 400 000 ha na 900 000 ha ili 34 % ukupne površine, stoje istovjetno sa šumovitosti iz XV. stoljeća. Ovaj razvoj očituje se u jačanju ekonomije ovoga kraja. Više od 7 000 osoba ovog nerazvijenoga područja ima osigurano zaposlenje u raznim sektorima: uzgajanje šuma (rasadnici pošumljavanje kresanje grana i si.), iskorištavanje šuma, transformacija šuma, lokalno pilanarstvo, proizvodnja ambalaže i ogrijevnog drveta. Sto se tiče pilanske proizvodnje instalirano je stotinjak pilanskih jedinica koje proizvode piljenu građu, pretežito četinjača, namijenjenu uglavnom za lokalnu potrošnju, uz skroman izvoz u Španjolsku. Uporaba drveta za ogrijev je dosta raširena, a posebno u ruralnim sredinama. U novije vrijeme projektirane su toplinske jedinice za kolektivno grijanje, koje za sirovinu upotrebljavaju pilanske otpade i ostatke šumskih siječa. U zoni je predviđena gradnja 20-ak toplana na toj sirovinskoj osnovi u iduće četiri godine. Pored drveta kao glavnog šumskog proizvoda, u novije vrijeme sve više uzima maha proizvodnja gljiva i to tartufa, radi njihove velike tržišne vrijednosti. Proizvodnja te vrijedne gljive bila je opala u posljednjem razdoblju, ali se danas zahvaljujući sadnji mikoriznih stabala postiže vrlo značajna proizvodnja Interes za proizvodnju je sve veći, posebice na površinama napuštenih vinograda kojih u zoni ima mnogo. Pored uzgoja tartufa važno mjesto zauzima proizvodnja borovnice, te su velike površine šuma date u koncesiju radi njihovog uzgoja. Proizvodnja meda i sadnja medonosnih stabala ima poseban interes. Proizvodnja čepova od hrasta plutnjaka za razvijeno francusko vinarstvo odvija se u zoni istočnih Pirineja u oko 400 pogona. Svake godine u području Languedoc-Roussillona pošumi se 2-3 000 ha napuštenih poljoprivrednih površina. Šume doprinose razvoju "zelenog turizma" ove zone, a po riječima gospodina Jacqucsa Bianca, predsjednika regije, 50 ha šume ili 400 kubika sječive drvne mase osiguravaju zaposlenje jednog radnika, a po statistici ova regija ima najveći prirast stanovništva u Francuskoj. F. dc Mont ale mbe rt: Pokretne pilane - realnost današnjice Neminovna evolucija ekonomskog svijeta nije mimoišla pilansku aktivnost. Zastarjela tehnologija malih privatnih pilana i sve veći zahtjevi za sigurnost rada uz |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 113 <-- 113 --> PDF |
rokovali su nestajanje starih pilanskih postrojenja. Njihov zadatak sve više preuzimaju obrtnici, vlasnici pokretnih pilanskih postrojenja, a njihova zastupljenost je očita u svim regijama. To nisu teška postrojenja na parni pogon koja su se primjenjivala početkom stoljeća, a koja su za montažu trebala nekoliko dana, već postrojenja sa benzinskim ili diesel motorima koji pogone pilu izravno ili proizvode električnu energiju za pogon elektromotora. Njihova montaža i početak rada traje manje od 2 sata. Cijene takvih postrojenja kreću se od 15 000-150 000 DM. Manje skupi modeli služe za povremenu upotrebu, dok skuplje modele upotrebljavaju obrtnici za kontinuirani rad. Ta postrojenja mogu biti s kružnim ili tračnim pilama, od kojih svaka ima specifične prednosti. Engleska firma "Forcstor" proizvodi 2 tipa montažnih pilana: - "Swivel Saw" — kružna pila koja služi za proizvodnju krovnih konstrukcija. Montirana je na 4 vertikalna nosača i 2 horizontalna profila od aluminija. Radnik vrlo lako pokreće pilu, koja u jednom smjeru reže horizontalno, a u povratku vertikalno. Vrlo je jednostavna, ali je nedostatak što proizvodi piljenice ograničenog presjeka. Cijena je vrlo pristupačna oko 20 000 DM. - "Jacko" - tračna pila sa 2 osovine, pogonjena diesel motorom od 25 K.S., opskrbljena hidraulikom za doziranje trupaca. Prednost ove pile je debljina reza od svega lmm, što povećava iskorištenje materijala i ima mogućnost proreza piljenica raznog oblika i dimenzija. Cijena postrojenja je oko 80 000 DM. Finska firma "Laimet" isporučuje u Francusku ver- IZ LOVSTVA tikalnu kružnu pilu (120 cm promjera) opskrbljenu hidraulikom za doziranje trupaca. Pila ima veliku brzinu rada, a može biti na traktorski pogon od minimum 90 K.S. ili samostalni motor od 120 K.S. Cijena verzije na traktorski pogon je oko 90 000 DM. Njemačka firma "Serra" proizvodi širi izbor tračnih horizontalnih pila. To su dvoosovinske pile pogonjene pomoću električnog agregata ili na traktorski pogon. Prikladne su za prorez dugačkih trupaca. Vrlo su robustne, opskrbljene hidraulikom za manipulaciju s trupcima, a mogu rezati trupce do 130 cm promjera. Cijena postrojenja nije navedena. Američka firma "Wood Miser" je jedna od pionira u svijetu pokretnih pilana. Do sada je proizvedeno više od 20 000 postrojenja prodanih diljem svjeta (u posljednje vrijeme kod nas sve češće u primjeni op. autora). To su horizontalne, dvoosovinske tračne pile koje se proizvode u raznim varijantama. Komplet motor i tračna pila učvršćeni su najednom stupu, koji se kreće po postolju pileći piljenicu po piljenicu. Prednost ove pile je kvalitetan prorez i dobro iskorištenje (debljina pile 1-1,14 mm). Cijena postrojenja kreće se od 15 000 do 80 000 DM ovisno o modelu. Prednost pokretnih pila je što prorez obavlja mali broj radnika, trupci se prorezu na licu mjesta, što značajno smanjuje troškove transporta, a drvni otpad ostaje u šumi ili se može koristiti za izradu ogrijevnog drveta. Pilanska proizvodnja s pokretnim pilanama traži dobru organizaciju rada, da bi bila učinkovita i rentabilna i u takvim uvijetima ima realnu perspektivu. Franc Grospić, dipl. ing. ČOVJEK I KRUPNA ZVJERAD (Človek in velike zveri) Znatan broj divljih životinja koje su od nedavna izgubile status lovne divljači, a koje žive od lova i od plijena, navukle su na sebe posebno neprijateljstvo čovjeka, koje on redovito izražava s malo razumijevanja i još manje pravednosti. Ako su nekada riječi "koristan" i "štetan" i imale smisla, danas one uistinu više ne označavaju jasno ograničenu kategoriju. Tko može ustvari tvrditi da ljupka srna predstavlja u ravnoteži prirode korisnijeg člana nego stoje to vuk, medvjed ili ris? Naravno, ako se opredjeljujemo prema vanjštini ili prema osjećajima, naše su simpatije na strani prve. Ali, ako želimo pošteno sagledati bit stvari, ne ocjenjujući moralnu vrijednost živih bića i ne vodeći računa o svojim momentalnim interesima, bit ćemo prisiljeni priznati svoje neznanje i zaključiti da nemamo pravo uništiti jednu vrstu, ma kakva ona bila, samo na osnovi prividne štete koju mi zapažamo (G. M. Vi 11 enave, 1968.) O sadašnjem statusu i budućnosti spomenutih triju predatora, vuka, risa i smeđeg medvjeda, posebno o odnosu čovjeka spram medvjeda1 govori Zbornik referata 1 Radi se o Odluci Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i prehranu RS od 28. 9. 1999. kojom je za lovnu sezonu 1999/2000. u središnjem području medvjeđe populacije Slovenije odobren odstrjel 65 medvjeda, a koja je odluka izazvala burne reakcije dijela lovačke javnosti i zaštitara prirode. |