DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 105 <-- 105 --> PDF |
broj u tovaru traktora, u Crnom Lugu je 4,6, a u Mrkoplju 6,3 komada. Najveći je broj komada, na prvospomenutom radilištu 10, a na drugom 12. Ukupno efektivno vrijeme na radilištu Crni Lug je 64,4 %, a u Mrkoplju 71,8 % ukupnog vremena provedenog na radu. Razlika do 100 % odnosi se na opća vremena. Rad je u sječini pristupnik podijelio na rad s vitlom i na ostale radove u sječini, sveukupno na šest zahvata, koliko ih ima i rad na pomoćnom stovarištu. Ukupno utrošena vremena raščlanjena na operacije i zahvate predstavljaju sliku rada pogodnu za analizu svrhovitosti izvodenog rada, odnosno podlogu za provedbu racionalizacije i boljeg oblikovanja rada, posebno u dijelu fiksnih vremena. Uz praktično jednak ukupno privučeni obujam oblovine (713,68, odnosno 712,35 m3) i ostvareno efektivno vrijeme, traktor LKT 81 je u C. Lugu postigao dnevni učinak od 47,58 m3, odnosno 44,52 m3 na radilištu u Mrkoplju. Raščlambom općih vremena izlučeni su neopravdani prekidi te utvrđeno dodatno vrijeme, koje za C. Lug iznosi 28,58 %, a za Mrkopalj 28,13 % efektivnog vremena. Jasno je utvrđeno da se zbog zime i sniježnih uvjeta rada dodatno vrijeme na oba radilišta povećalo za kojih 8 %. Uz pomoć dodatnih vremena i izjednačenih varijabilnih vremena pristupnik oblikuje vrijeme turnusa za oba radilišta posebno i to za udaljenosti vožnje praznog i punog traktora od 300 m. Na radilištu C. Lug traktor se kretao samo po traktorskom putu, a na radilištu Mrkopalj (uz sekundarnu otvorenost od 33,5 m/ha) traktor se kretao po traktorskom putu 200 m i po sastojini 100 m. U tako oblikovanim vremenima turnusa efektivno vrijeme poprima prihvatljive vrijednosti od 78 %, a opća vremena 22 % od ukupnog vremena turnusa. Efektivno vrijeme turnusa na radilištu veće sekundarne, otvorenosti u C. Lugu iznosi 27,9 min i manje je u odnosu na radilište s manjom sekundarnom otvorenošću u Mrkoplju za 7,18 min. Ukupno vrijeme turnusa je 35,87 min i manje je od vremena na radilištu Mrkopalj za 9,08 min. Norma vremena za navedene uvjete rada u C. Lugu iznosi 6,68 min/m5, a u Mrkoplju 7,86 min/m3. Dnevni učinak za udaljenost privlačenja od 300 m u C. Lugu iznosi 71,85 mVdan te je za 10,77 111´ veći od dnevnog učinka na radilištu Mrkopalj. Na traktorskom putu zabilježene su veće brzine kretanja u odnosu na sastojinu. Na radilištu C. Lug neopterećeni je traktor postigao prosječnu brzinu od 4,06 km/h, a na radilištu Mrkopalj nešto manju i to 3,31 km/h. Opterećeni se traktor na navedenim radilištima kretao prosječnim brzinama od 3,77 i 3,40 km/h. Pristupnik je također istražio utjecaj visine snijega na brzinu kretanja praznih i opterećenih traktora na traktorskom putu i to u dvije inačice. Prosječna brzina kretanja opterećenog traktora po višem snijegu (3,93 km/h) ne razlikuje se praktično od brzine praznoga traktora, pa se može zaključiti kako visina snijega do 20 cm ne utječe na brzinu kretanja traktora LKT 81. Pri visini snijega višoj od 20 cm, ali manjoj od 45 cm, opterećeni se traktor sporije kreće od praznoga za prosječno 0,56 km/h ili 14,2 %. Ta razlika može se pripisati utjecaju snijega. Povećanje normi vremena s udaljenošću privlačenja prati smanjenje normi učinka. Na radilištu C. Lug norma vremena se kreće od 5,03 min/m3 na 50 m do 11,13 min/m3 na 900 m udaljenosti. Na radilištu Mrkopalj norma je poprimala vrijednosti od 6,70 min/m3 na 50 m do 8,64 min/m3 na 300 m udaljenosti. Razlika normi vremena se s udaljenošću privlačenja povećava. Norma učinka se na radilištu C. Lug kreće u rasponu od 95,41 mVdan za 50 m do 43,13 mVdan za 900 m udaljenost privlačenja. Norma učinka na radilištu Mrkopalj opada od vrijednosti 71,63 mVdan za 50 m na vrijednost od 55,55 mVdan za 300 m udaljenosti. U usporedivom rasponu od 50 do 300 m dnevni učinak radilišta C. Lug je veći za. 23,78 mVdan na 50 m, odnosno za 16,30 mVdan na 300 m u odnosu na radilište u Mrkoplju. Jedinični troškovi privlačenja na radilištu C. Lug se kreću u. rasponu od 18,71 kn/m3 za 50 m do 41,40 kn/m3 za 900 m, a u Mrkoplju od 24,93 kn/m5 za 50 m do 32,14 kn/m3 za 300 m udaljenosti privlačenja. Pri izmjeri oštećenja utvrđenje položaj stabla u sastojini, prsni promjer stabla, vrsta drva, položaj oštećenja na stablu, dimenzije oštećenja, visina oštećenja od tla i uzrok oštećenja. Utvrdio je daje na radilištu u C. Lugu, na kojem se traktor kretao samo po traktorskim putovima, oštećeno 21 stablo crnogorice ili 1,18 % te 56 stabala bjelogorice ili 3,46 % svih bjelogoričnih stabala u odjelu. Na radilištu Mrkopalj je pri kretanju traktora po traktorskim putovima, ali i po sastojini oštećeno 1,77 % crnogoričnih stabala i 3,63 % bjelogoričnih. Prosječno je na radilištima oštećeno 2,3 % stabala preostalih nakon sječe. U C. Lugu je u sastojini oštećeno 62,3 %, a uz traktorske putove 37,7 % stabala. U Mrkoplju je u satojini oštećeno 89,9 %, a uz traktorske putove 10,1 % svih oštećenih stabala. Ocjenjujući ovaj magistarski rad, Povjerenstvo ističe: "Pristupnik je odabrao temu potaknut spoznajom da se u njegovom šumarskom okruženju, Upravi šuma Delnice, najveći dio od 400 000 m3 godišnje posječenoga drva na pomoćno stovarište privuče zglobnim traktorima, među kojima je pretežiti udio zglobnih traktora LKT 80 i 81. Kao praktičar, koji je znatan dio svoje profesionalne aktivnosti proveo uz iskorištavanje šuma, te razvojne i planske zadatke, pravilno je zaključio kako prividno dobro poznata problematika skriva nepoznanice, koje je s praktičnog i znanstvenog motrišta vrijedno istražiti. Znalačkim odabirom teme, istaknutim jasnim ciljem postavljenog usporednog irstraživanja, izabirom znanstvenih metoda prikupljanja i obrade podataka koji su omogućili preciznu analizu radnih sastavnica i sintezu rezultata u kvalitetne zaključke, pristupnik je uspio potvrditi temeljnu hipotezu o utjecaju |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 106 <-- 106 --> PDF |
gustoće mreže sekundarnih prometnica za rad traktora aana privlačenju drva u gorskokotarskim prebornim sastojinskim prilikama. Sučeljavajući zglobni traktor LKTr81 s radilištima visoke i niske sekundarne otvorenostii, ,, nedvosmisleno je utvrđena prednost radilišta s gušćomnmrežom traktorskih putova. Ta prednost ne očituje secsamo u većoj proizvodnosti i nižim troškovima radai, ,, nego i u vrsti i opsegu šteta nastalih na stablima prilikom privlačenja oblovinc. Dodajući spomenutom, saznanja o dodatnom vremenu u zimskim uvjetima rada,l, utjecaju visine snijega na brzine kretanja neopterećenih hi opterećenih traktora, kao i niz drugih proložcnih ili ot krivenih dragocijenih podataka, uvjerenja smo kako KNJIGE I ČASOPISI je ovaj rad važan prilog i doprinos praktičnom šumarstvu i šumarskoj znanosti Hrvatske. Pristupnik je prinesenim radom ukazao da može uspješno postavljati i rješavati znanstvene probleme, da je ovladao znanstvenim metodama prikupljanja i obrade podataka, kao i analizom, sintezom i interpretacijom rezultata istraživanja". Uspješnom javnom obranom svog magistarskog rada, naš kolega Anton Sabo, dipl. ing. šumarstva, stekao je akademski stupanj magistra znanosti, na čemu mu srdačno čestitamo. H. Jakovac IZ PODRUČJA HRVATSKOG TLOZNANSTVA "Hrvatski narod u pravom smislu riječi ´živi odjzemlje ´: na svome dijelu pedosfere zasnovao je on svoj izvor njegovi/i snaga i temelj hrvatske domovine. Poznavati ih znači dakle poznavati temelje na kojima:iHrvatska počiva". (M. Gračanin, Zemljopis Hrvatske- Tlo, Zagreb 1942.). Dr. se. Jakob Martinović , znanstveni savjetnik Krajem XIX. i tijekom ovoga stoljeća, postignuti su upornošću i trudom mnogobrojnih pedologa, vrijedni i svjetski poznati rezultati u području hrvatskog tloznanstva. Oni su u zadnjim godinama XX. stoljeća iznjedrili tri vrijedna djela, a to su: Tloznanstvo u zaštiti okoliša, Baza podataka o hrvatskim tlima i Tla u Hrvatskoj. Svima je začetnik i pisac dr. se. Jakob Martinović, sam ili s odabranim suradnicima pedolozima. TLOZNANSTVO U ZAŠTITI OKOLIŠA-Priručnik za inženjere (Zagreb, 1997) Izdavač: Državna uprava za zaštitu prirode i okoliša1, Zagreb, Ulica grada Vukovara br. 78, Veličina knjige je 16,7 x 24 cm, tvrdo je ukoričena i iiukrašena s 15 slika tala ( u boji), s ukupno 288 stranica, uključivši različite tematske priloge/ilustracije: 30 slika, crteža i shema (crno-bijelih) i 100 križaljki i tablica2 22s raznovrsnim podacima. Nakon Opisa/naziva 15 slika s lica i naličja korica, ,, Bilješke autora i Predgovora izdavača, slijedi Sadržaj/ knjige razvrstan u dva glavna dijela: /. Osnovne genetske i ekološke karakteristike naših tala i //. Uvod u zaštitu tla, s ukupno osam poglavlja (glava). Poglavlja 1. dijela su: / -Definicija, narav i funkcija tla, 2 -Osnovna svojstva glavnih tipova tala, 3 -Odnos tla i vegetacije i 4 -Gospodarsko vrednovanje tala; a u II. dijelu: 5> -Tlo kao dio okoliša, 6 -Stanje humizacije tala, 7 - Tehnogeneza tala i 8 -Erozija tla. Na kraju knjige je i iiLiteratura po poglavljima. U siječnju god. 2000. umjesto DUZPO ustrojeno je Ministarstvo3zaštite okoliša i prostornog uređenja. : U ovoj ali i daljnjim publikacijama zbog uštede prostora, osobitosti sadržaja i bolje preglednosti -mnogoje tematskih opisa dato3u tabličnom obliku, a većina njih zauzima desetak i više stranica. Uzroci nekih razlika u imenima biljnih zajednica proizlaze iz dosljedno citiranih (često proizvoljnih) naziva pojedinih autora/fitocenologa. Autor je knjigu posvetio Velikanima hrvatske tloznanstvene misli, Franji Sandoru i Mihovilu Gračaninu. Poštivajući njihova djela dr. .1. Martinović |e u svojoj dugogodišnjoj djelatnosti pomno pratio metodiku, svekolika zbivanja i domete u našoj ali i u svjetskoj ekologiji, osobito tloznanstvu. Selekcionirao ih je i one odabrane rabio u svojim osobnim pedološkim istraživanjima i sintezama, od kojih se među prve ubraja ova knjiga/priručnik. U prvom dijelu knjige autor definira te opisuje narav, funkcije i osnovna svojstva glavnih tipova tala nekih odabranih predjela u kontinentnom i primorskom dijelu Hrvatske (Gorski kotar, Zagrebačko područje, Slavonija i Baranja, Hrvatsko primorje s Istrom i okoliš Dubrovnika). Osobitu pozornost pridaje međuodnosima tla i raslinstva, jer biljne zajednice smatra najboljim pokazivačima o stanju i promjenama u stojbinskim (osobito edafskim) prilikama.´´ Fitoccnozc -kao važne sastavnice kopnenih ekosustava u pojedinom okolišu odlučujuće su za gospodarstveno vrednovanje tala. Drugi dio knjige obuhvaća opise tala kao dijelova okoliša s istaknutim naglaskom na kvarenje (degradaciju) tla, njezine tipove, uzroke i pojavnost. Između mnogih tipova degradacije tla -od kojih se ni jedan ne smije potcijeniti -autor iscrpno opisuje ova četiri os |