DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 103 <-- 103 --> PDF |
cima Uprave šuma Vinkovci, a dipl. ing. Stjepan Nikolić, upravitelj šumarije, o osnovnim podacima Šumarije Cerna. Po želji gostiju posjetili smo i područje g.j. Desičevo, Šumarija Gunja, gdje ih je dipl. ing. Ivan Mikinac, upravitelj šumarije, upoznao o početnoj i najboljoj cijeni prodanih trupaca jasena i hrasta na međunarodnoj licitaciji od petka 3.11. 2000. Isti dan poslijepodne, gosti su obišli tvornicu furnira, pilanu i tvornicu parketa "Spačva" d.d. Vinkovci, gdje ih je dipl. ing. Miroslav Čuljak, direktor sa svojim suradnicima pozdravio, i upoznao da 80 % proizvodnje izvoze na područje Italije, Španjolske, Austrije i drugih zemalja Europe. Nakon zajedničkog ručka na kojemu su bili i predstavnici Kombinata Bclišće, gosti su posjetili grad Vukovar te položili vijenac kod spomenika Križa žrtvama za slobodu Hrvatske, koji se nalazi na utoku Vuke u Dunav. Kolege, dipl. ing. Branko Trifunović, upravitelj šumarije Vukovar i dipl. ing. Antun Leaković, zajmjenik upravitelja uprave šuma, upoznali su goste s osnovnim podacima šumarije, te saniranju šteta koje je učinila JNA i njihovi pomagači. Na povratku za Merolino, jedan od gostiju gledajući iz autobusa ruševine kuća, bolnicu, dvorac grofa Eltza, drvored platana,... zaviknuo je "traurig Vukovar". Posljednjeg, trećeg dana boravka u Hrvatskoj gosti su boravili u lovačkoj kući Brezovica, Uprava šuma Sisak, gdje ih je pozdravio dipl. ing. Zvonko Rožić, upravitelj uprave šuma, i upoznao s osnovnim podacima uprave šuma. Nakon uvodnih i pozdravnih riječi direktora Željka Ledinskog i Kurta Franza, direktora Instituta, održani su zaključni razgovori o potencijalnim mogućnostima kupnje bjelogorične oblovine. O istom ih je upoznao dipl. ing. Petar Milinković, rukovoditelj Komercijalne službe. Navodimo samo neka od najvažnijih pitanja gostiju, koja su se odnosila na klasiranje po Hrvatskim normama za drvo te primjenu Europskih normi za drvo od 1. siječnja 2001. godine kao i način prodaje: mogućnost krojenja po želji kupca (kombinirani trupci) tzv. "wunschlos"; kupnja trupaca bez posrednika ("handlera") izravno od "Hrvatskih šuma" putem međunarodnih licitacija po najboljoj ponudi kupca franco cesta, ili franco hrvatsko-slovenska granica i uz koji posrednički trošak "Hrvatskih šuma" kao agenta - ("Hrvatske šume" naplaćuju samo 5 %, za troškove špedicije, fitopatološki certifikat i popratnu dokumentaciju za carinjenje); mogućnosti i načini primarne prerade na malim domaćim pilanama, koje su voljne raditi uslužni rez ( za trupce kupljene na domaćoj licitaciji kupac može izvesti samo piljenu gradu, a ne i trupac; "Hrvatske šume" dostavit će popis pilana koje su voljne raditi uslužni rez, te uslugu ljuštenja furnira topole); podaci o trupcima koji su predmet objave za međunarodnu licitaciju - (svi podaci o mjestu prodaje, vrsti drva, dužini, pomjeru, kubaturi nalaze se osam dana prije licitacije na Intranetu "Hrvatskih šuma" od petka do petka); korištenje kapaciteta EOS - vagona - (pripremljena sura (složaj pripremljen za prodaju) tada odgovara kapacitetu EOS - vagona ili višekratniku EOS vagona); osim mogućnosti kupnje drva, gostima su ponuđeni i lovački i turistički kapaciteti "Hrvatskih šuma" ( upiti fax-om ili e-mail-om @ hrsume.hr). U završnoj riječi Kurt Franz, direktor Instituta, "za hvaJio se u ime instituta, sudionika stručne ekskurzije i Bavarskog ministarstva šumarstva na gostoprimstvu domaćina, koji je omogućio da vide lijepe bjelogorične šume, izvrsne šumarske stručnjake, koji u njima gospodare, te kvalitetno obrađene drvne Sortimente, kako to i dolikuje ovako kvalitetnoj bjelogorici". Zatim se direktor Željko Ledinski zahvalio gospodinu Franzu na tako lijepim riječima, očekujući i poslovne kontakte, sa željom za nastavkom još bolje i čvršće bavarsko - hrvatske stručne suradnje i to ne samo u trgovini drvom, nego i drugim djelatnostima (lov, turizam....). Uspješnost ovog susreta pridonjela je svojim korektnim prevođenjem prof. Ana Juričić. Mr. sc. Josip Dundović Hranislav Jakovac, dipl. ing. šum. PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST U 2001. GODINI : - za zaposlene članove 120 kn - za studente, đake i umirovljenike 30 kn - za poduzeća 500 kn + PDV ADRESA: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br: 30102-678-6249 PRETPLATA ZA INOZEMSTVO 95 S DEVIZNI ŽIRO RAČUN br 70313-280-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) Uredništvo |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2000 str. 104 <-- 104 --> PDF |
NOVI MAGISTRI ZNANOSTI ANTON SABO, dipl. ing. šumarstva "Privlačenje obloga drva zglobnim traktorom LKT 81 u gorskokotarskim prebornim sastojinama različitog stupnja otvorenosti" naslov je magistarskog rada, kojega je Anton S a b o, dipl. ing. šumarstva, izradio pod mentorskom paskom prof. dr. sc. Ante P. B. Krpana i obranio 18. veljače 2000. godine pred Povjerenstvom u sastavu: Doc. dr. se. Dragutin Pičman, predsjednik, Šumarski fakultet, Zagreb Prof dr. se. Ante P. B. Krpan, član, Šumarski fakultet, Zagreb, član Doc. dr. se. Boštjan Kosir, Biotehniška fakulteta Ljubljana, član. Anton Sabo, dipl. mg. šumarstva, rodio se u Licu, općina Fužine, 25. travnja 1952. godine. Osnovno a zatim i gimnazijsko školovanje, završio je 1971. g. u Delnicama, a iste godine upisao se na Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Završivši isti 1976. godine, zaposlio se kao šumarski pripravnik u šumariji Ravna Gora. Na odsluženje vojnoga roka odlazi 1978. godine, a po povratku se zapošljava u šumariji Skrad kao referent proizvodnje, a kasnije kao zamjenik upravitelja. Od 1982. do kraja 1983. g. obnaša dužnost upravitelja šumarije u Ravnoj Gori. Od početka 1984. do veljače 1985. radi u Odjelu za razvoj Šumskog gospodarstva Delnice kao referent za razvoj tehnologije iskorišćivanja šuma. Potom do 1991. obnaša dužnost pomoćnika direktora OUR-a za iskorišćivanje šuma Delnice, a od 1995. na dužnosti je rukovoditelja Proizvodnog odjela Uprave šuma Delnice. Od 1996. do danas rukovoditelj je Odjela za plan i analizu UŠ Delnice. U mandatnom razdoblju od 1996. do 2000. godine bio je član Upravnog odbora "Hrvatskih šuma", p.o. Zagreb. Poslijediplomski studij iz znanstvenog područja Iskorišćivanje šuma upisuje 1980/81. Magistarski rad sadrži: 131 stranicu plus 11 stranica priloga 47 tablica podataka i rezultata 45 slika (4 karte, 10 fotografija, 31 grafički prikaz) 102 naslova literature Kao cilj istraživanja pristupnik je odabrao proučavanje privlačenja drva zglobnim traktorom LKT 81 uigorskokotarskim prebornim sastojinama različite gustoće (33,5 m/ha, a druga 193 m/ha.) sekundarne mreže; prometnica. Istražio je se usporedno utjecaj gustoće; mreže traktorskih putova na eksploatacijske parametre; traktora pri privlačenju drva i to: obujam tovara, utroške; vremena za ciklične zahvate i operacije fiksnih i varijabilnih vremena, utrošak općih vremena i dodatno vrijeme u zimskim uvjetima rada, brzine kretanja ovisno o) vrsti podloge i visini snijega, te konačno proizvodnost i iitroškove traktora. Nadalje, istražio je se oštećenja nastala pri privlačenju drva na dubećim stablima glede uzrokaiozljede te vrste, veličine i položaja ozljeda na stablu. U opisu radnoga mjesta pristupnik nas uvodi u značajke šumarija Crni Lug i Mrkopalj te značajke gospodarskih jedinica "Crni lug" i "Sungerski lug", u kojima se nalaze radilišta -odjel 61c u g.j. "Crni Lug" i odjel 21b u g.j. "Sungerski Lug". Oba se radilišta nalaze u ekološko gospodarskom tipu I-C-10b. Za radilišta su detaljno prikazane stanišne, sastojinske i eksploatacijske značajke, a takođerje prikazana izgradnja traktorskih putova. Radilište u odjelu 61c u g.j. "Crni lug" ima sekundarnu otvorenost od 193 m/ha, a radilište u odjelu 21b u g.j. "Sungerski lug" 33,5 m/ha. Rezultati istraživanja prikazani su na ukupno 65 stranica rada, a raspoređeni prema pripadnim potpoglavljima. Prosječni obujam tovara traktora u Crnom Lugu je 5,37 m3, a najveći zabilježen 9,86 m\ U Mrkoplju su prosječni i najveći tovari veći u odnosu na radilište u Crnom Lugu i iznose 5,72 m´; odnosno 11,09 m\ Prosječna duljina crnogorične oblovine, koja čini 80 % privučenog drva na radilištima, iznosi 7,4 m, odnosno 7,6 m, najmanja 2 m, a najveća 14 m. Prosječni |