DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 99     <-- 99 -->        PDF

dao kao žrtva zločina; V. Rački , prvi pobornik znanstvenog
šumarenja, obnovitelj Šum. društva (1876),
urednik Šum. lista, Lugarskog vjesnika i Hrv. šum.-lovačkog
kalendara, autor knjiga "O sječenju i gojenju
šuma" ( 1870) i "Lučba u šumarstvu" ( 1872) te stručnih
rasprava; E. Slapničar , taksator Križevačke imovne
općine (43 šumskogospodarske osnove); N. Vežić ,
završio gospodarski smjer, zaslužan za pošumljavanje
krša drniškog kraja, pučki pisac, propagator obnove
šuma na kršu.


Djelovanjem u Šum. društvu isticali su se M. Pro k
i ć, D. Trötzer (više od 50 godina!), G. Vac i dr. U
Šum. listu i LRV surađivali su, između ostalih, J. Auc ,


V. Dojković i G. Vac, od suradnika Šum. lista spomenimo
P. Barišića,V. Benaka,D.Nanicinijai
M. Prokića,aod šumara-lovaca K. Zaj ca i J. Bo li
e 1 a (istraživao postojanje risa u Hrvatskoj).
ŠUMARSKA AKADEMIJA


Kao rezultat nastojanja Šum. društva o ostvarivanju
visokoškolske šum. nastave u Hrvatskoj i potreba za
obrazovanjem šum. stručnjaka na sveučilištu (Zakon iz
1894. o uređenju šum.-tehničke službe) otvorena je
1898. Šum. akademija prislonjena uz Mudroslovni fakultet
Sveuč. u Zagrebu. U početku studij je trajao 3, a
od 1907/08. šk. god. 4 godine.


U Leksikonu je objavljeno ukupno 166 životopisa i
to svih 165 studenata koji su apsolvirali u razdoblju od
1901. do 1919., kao i životopis M.Montecuccolija,
koji je također pohađao ŠA u Zagrebu (Šum. list 1924.,
str. 319), iako ga drugi izvori podataka ne spominju.


Najviše studenata, njih 138, bilo je iz Hrvatske (tada
Dalmacija, Hrvatska i Slavonija sa Srijemom), zatim
13 iz Bugarske, 5 iz Srbije, 5 iz BiH, 2 iz Poljske (J.
Pruskovski,F. U b i s ) i 1 iz Češke (A. Jošovec)
dok za dvojicu to nismo mogli utvrditi. (A. Bogiče vić,
M.Montccuccolli).


Prema podacima o službi 114 šum. inženjera´´, nakon
položenih ispita, radilo je u hrvatskom šumarstvu.
Oni su veći dio radnog vijeka radili: kod upravnih službi
27 (kotar, županija, banska uprava); kod Šum. ravnateljstva,
odnosno direkcije šuma 19; pri Krajiškim
imovnim općinama 26; u raznim službamal5; kao
upravitelji šumarija 10; u ministarstvu šumarstva 5;
kao taksatori kod imov. općina i državnih šuma 4; kao
profesori šumarstva na ŠA i PŠF u Zagrebu 3 (A. Leva ković,
Đ. Nenadić,A. Petračić); kao profesori na
PŠF u Zagrebu 2 ( V. Š k o r i ć, A. Ugrenović ml.), zatim
u vlastelinskoj službi 2(S. Philipović, F. Puches)


4 Spomenica Prirodoslovno-matem. fakulteta (1874-1974), Zgb.


1974, str. 47.
5 Monografija Geodetske tehničke škole, Zgb., 1995., str. 91-95
´´O podjeli prava na upotrebu naslova "inženjer" apsolventima ŠA u
Zagrebu vidi Šum. list 1922. str. 35. 183-185,261-262,761.


Iz životopisa učitelja i profesora Križevačkog učilišta
spomenut ćemo nekoliko podataka. Predavanja, koja su
započela 1860. na GŠU u sklopu predmeta "Nauk o tlu i
podneblju", odnosno "Klimatologija i meteorologija"


(D. H lava,... I. Potočnj ak) bila su prva iz meteorologije
u Hrvatskoj4, a udžbenik I. Potočn j aka "Nauka
o podneblju i zračnih pojavah" (1878) među prvima iz
tog područja. Među prvim udžbenicima na hrvatskom
jeziku su i "Geodezija" (1874) Vjekoslava Köröskenyija,
prvog profesora geodezije u Hrvatskoj´ te "Zemljoznanstvo
obzirom na šumarstvo i gospodarstvo" ( 1877)
Mije K i spat i ća. Prof. dr. M. Urbani surađivao je u
Šum. listu, a A. Vichodi 1, dr. h. c, autor prvih udžbenika
s područja ekonomike poljoprivrednog gospodarstva,
inače protivnik prenošenja šum. nastave iz Križevaca
u Zagreb, bio je odbornik Šum. društva.
U ZAGREBU (1898-1919.)


te A. Kauder s kod Inspektorata za pošumljavanje


krša u Senju.


Izvan Hrvatske radila su 34 šum. inž. i to pretežito na
području Jugoslavije u upravnoj službi 5, u Vojvodini
10, u Srbiji 7 (npr. Ž. IVI i 1 e t i ć prof na ŠF u Beogradu),
zatim u Bugarskoj 77, BiH 4, te Poljskoj 1 (F. U b i s ).


Nakon dužeg službovanja u Hrvatskoj, nakon II
svjetskog rata emigrirali su u Argentinu 1. Frkovi ć i


J. Petrak , koji je sudjelovao u osnivanju prvog ŠF u
Argentini, na kome je predavao uređivanje šuma.
Za 18 šum. inž. nema podataka o kretanju u službi.


Većina šumara školovanih na ŠA u Zagrebu napredovala
je u službi do visokih položaja, tako je, prema
podacima u Leksikonu, bilo viših šum. savjetnika 50,
šum. savjetnika 40, nadzornika-inspektora 20 itd.
Mnogi su se iskazali u praksi i postigli zapažene uspjehe
u pošumljavanju krša, uzgajanju i uređivanju šuma,
izgradnji šum. komunikacija i objekata, ali i na znanstvenom,
obrazovnom i književnom području. Dobro
su poznata imena prvih doktora šum. znanosti A. Pe tračića,
Đ. Nenadića, A. Ugrenovića ml., te
prvog Hrvata doktora bečke "Bodenkulture" A. Leva ko
vica , svjetski poznatih šum. znanstvenika. M. Crnadak,
M. Markić i P. Manojlović poznati su
uredivači šuma; dr. h. c. A. Kauders zaslužan je za
pošumljavanje krša; Đ. Kneževi ć bio je tehnički
urednik Šum. lista; D. Gjuki ć uređivač šuma i
pobornik zaštite prirode; A. Perušić , šumar i
pravnik, stručni pisac iz šumarstva i pčelarstva, prof


´Šestorica bugarskih šumara bili su članovi Šum. društva i nakon
povratka u Bugarsku. G. Petroff bio je načelnik Odjela za šumarstvo
u Sofiji, urednik Gorskog pregleda i suradnik Šum. lista i LRV
(Zgb); H. Popov bio je oblasni šum. inspektor, a V. Stojanov prof,
na ŠF u Sofiji i urednik časopisa Lesovodska misi. Tada je suradnja
hrvatskih i bugarskih šumara bila dobra.


589