DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 97     <-- 97 -->        PDF

KNJIGE I ČASOPISI


HRVATSKI ŠUMARSKI ZIVOTOPISNI LEKSIKON


Sveobuhvatno vrelo podataka o hrvatskim šumarima i šumarstvu
UVOD


Objavljivanjem Hrvatskoga šumarskoga životopisnoga
leksikona (dalje; Leksikon) zaokružuju se
cjelovita sociološka istraživanja u šumarstvu, koja je
kroz desetak proteklih godina provodio prof. dr. sc.
Josip Bisku p na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu uz potporu J.P. "Hrvatske šume".


U Leksikonu su objavljeni životopisi šumarskih
stručnjaka koji su se školovali u Hrvatskoj ili su djelovali
u hrvatskom šumarstvu, te znanstvenika i stručnjaka
drugih struka. Obuhvaćeno je razdoblje od tridesetih
godina XIX. stoljeća ( R. Visiani, J. Ressel, F.
Šporer, A. Tomić, D. Kos ...) do godine zaključivanja
pojedine knjige Leksikona (1995. do 1999.).


Plan da se životopisi objave u 5 knjiga ostvarenje u
razdoblju od 1996. do 2000. god., odnosno objavljivanjem
jedne knjige godišnje. Kako osim prikaza prve
knjige (O. P i skori ć, Šum. list 1996., str. 529-531) i
druge knjige (V. Vondra , Šum. list 1997., str. 550551)
u Šum. listu nisu objavljivani prikazi ostalih knjiga,
smatramo da je prigodom objavljivanja pete i posljednje
knjige Leksikona (svibanj 2000.) potrebno u
Šum. listu dati cjeloviti prikaz Leksikona.


Ukupno je objavljeno preko 3700 životopisa1, koji
većinom sadrže osobne podatke, podatke o školovanju
i kretanju u službi, dostignuća, priznanja, ostale aktiv


nosti, popis radova i literature. Najzastupljeniji su
životopisi šumara koji su se školovali na Gospodarskošumarskom
učilištu u Križevcima (GŠU), apsolvenata
Šumarske akademije (ŠA) u Zagrebu, dipl. ing. šumarstva
koji su studirali na Gospodarsko-šumarskom odnosno
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu (PŠF) i
Šumarskom fakultetu u Zagrebu
(ŠF) i njihovih učitelja i profesora.
Objavljeni su i životopisi dipl. ing.
šum. koji su studirali na području
bivše Jugoslavije (Beograd, Ljubljana,
Sarajevo, Skopje), a radili
su u Hrvatskoj, i onih koji su samo
magistrirali i doktorirali na PŠF i
ŠF u Zagrebu. Za povijest šumarstva
Hrvatske značajni su i životopisi
šumara koji su se školovali
na šumarskim učilištima (školama,
zavodima) u Europi pretežito tijekom
XIX. i početkom XX. stoljeća
(Mariabrunn, Beč, B. Štiavnica ...),
a objavljeni su i životopisi 50-tak
šumara za koje nismo pronašli podatke
o školovanju, ali su zaslužili
svoje mjesto u Leksikonu (D.
Kos, I. Zezulka ...). Leksikon
je obogaćen i objavljivanjem ži


votopisa znanstvenika i stručnjaka drugih struka, koji
nisu radili u hrvatskom šumarstvu, ali su utjecali na
razvoj šumarstva u Hrvatskoj (I.Horvat,F. Kušan,


J. Schlosser, B. Šulek, Lj. Vukotinović ...),
kao i zaslužnih za osnutak i rad Hrvatskoga šumarskog
društva (1846)2, GŠU u Križevcima (1860) i ŠA u
Zagrebu (1898).
Idejni začetnik, glavni urednik i nakladnik (Tutiz
leksika, Zagreb) je prof. dr. sc. Josip Biskup, a urednici
prof. dr. sc. Josip Biskup , prof. dr. sc. Stjepan
Bertović, dr. sc. Alojz Čampa, dipl. ing. šum.
Alojzije Frković i dipl. ing. šum. Mladen S ko ko,
koji su, između ostalih bili i suradnici. Leksikon je B5
formata na finom papiru, tvrdo uvezan s koricama u


1 U Leksikonu je uvršteno 3887 imena, od kojih oko 160 dva puta
(tehnički razlozi, osobe ženskog spola, opširniji životopisi u
Dodatku, S. Ruff obrađen i pod I. Abonyi i dr.).
2 U daljnjem tekstu: Šum. društvo (kao stručno i staleško društvo
hrvatskih šumara od osnutka 1846. tijekom postojanja djelovalo je
pod različitim imenima).