DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 89 <-- 89 --> PDF |
13. Od ostalih komparativnih prednosti i nedostataka između temeljnice i drvne mase kao elemenata za računanje obrasta i značaja njegove uloge kao uređajnog pokazatelja pri ocjeni uvjeta prirodne obnove, navodimo nekoliko znanstvenih spoznaja i stručnih postupaka upitne objektivnosti u primjeni, kada obrast u prebornim sastojinama određujemo po drvnoj masi. U znanstvenoj i stručnoj literaturi svi su autori jednoglasni u ocjeni temeljnice kao najstabilnijem taksacijskom elementu. Prema ovom kriteriju, temeljnica nije samo stabilniji nego i sigurniji i realniji taksacijski elemenat za računanje obrasta i praćenje njegovih promjena od drvne mase. Progresivno rastući broj sastojina tzv. "nepravilnih" ili "prijelaznih struktura broja stabala" koje se nalaze između dviju bitno različitih normalnih distribucija: Gaussove i Liocourtove, razlikuju se ne samo po konstituciji, uzgojnom obliku, načinu gospodarenja i vrstama drveća, nego i po stručnim postupcima prirodne obnove. U primjeni propisa članka 13. Pravilnika od 1997. god., dilema oko objektivnosti izbora temeljnice ili drvne mase kao mogućih taksacijskih elemenata za računanje obrasta je neizbježna, a pri uređivanju ovih sastojina točnost postupka određivanja obrasta upitna. Kod sastojinskog gospodarenja, cijele sastojine se kao sastavni dijelovi gospodarske jedinice određenim vrstama sječa i uzgojnih radova pripreme za prirodnu obnovu neposredno prije naplođenja na točno ograničenim pomladnim površinama. U pravilu to su sastojine najstarijeg dobnog razreda u kojima je postignut cilj gospodarenja. U tom uzgojnom obliku, propisana temeljnica kao elemenat za računanje obrasta (izuzev donje etaže) nema isti ponder pri ocjeni uvjeta za prirodnu obnovu kao kod prebornog gospodarenja, gdje je slijed i način primjene stručnih postupaka različit od prethodnog. Pomladna površina je cijela površina gospodarske jedinice, a svi stručni radovi, uključivo i radovi u vezi s prirodnom obnovom, sjedinjeni su u jednom stručnom postupku - prebornoj sječi. Sječe se obavljaju na cijeloj površini šume, ali se stabala u vezi s prirodnom obnovom sijeku samo na onim dijelovima površine, gdje se nakon ocjene brojnosti i stadija razvoja biljaka u obliku manjih ili većih grupa donosi odluka o uspješnosti prirodne podmlađenosti i potrebi sječnih zahvata. Sječe se, prema tomu, obavljaju nakon uspješne prirodne obnove. Samo u izuzetnim slučajevima, na dijelovima površine gdje zbog suvisle pokrovnosti krošanja nema prirodne obnove, treba prebornim sječama inicirati pojavu, a potom reguliranjem stupnja obrasta posrednim utjecajem na zastrtost krošanja i naknadnim uzgojnim radovima u grupama osigurati opstanak i daljnji razvoj biljaka do taksacijske granice. Kad stabalca u obliku priliva pri jeđu u mjereni dio sastojine, postupak obnove je završen i u kontinuitetu se nastavlja preborno gospodarenje. Propisom članka 13. Pravilnika od 1997. god., lišili smo u tom uzgojnom obliku prevoditelje stručnih radova objektivno najsigurnijeg pokazatelja promjena uvjeta prirodne obnove - obrasta određenog temeljnicom. U prethodnom članku napisanom za istu rubriku "Izazovi i suprotstavljanja" ukazali smo na značaj temeljnice kao posrednog redukcijskog čimbenika obrasta u ulozi korektora indeksa krošanja, pri određivanju pokrovnosti krošanja u vezi s objektivnošću ocjene uvjeta prirodne obnove. Kako u primjeni zamijeniti taj brojčano u mVha izražen uređajni pokazatelj objektivnih uvjeta za pojavu i opstanak biljaka prirodne obnove, kad je obrast određen po drvnoj masi? Koje rezultate o promjenama obrasta između dviju inventura usvojiti kao vjerodostojnije, ako je u prvoj inventuri obrast određen temeljnicom a u drugoj drvnom masom, s obzirom da se ta dva obrasta i u istoj inventuri ponekad značajno razlikuju? Kako razriješiti istovjetan problem u prognostičkim modelima razvoja sastojina, određenih računskom revizijom? Kako primjenom drvne mase zamijeniti praktički prihvatljiv obrast određen jednostavnom izmjerom temeljnice metodom Bitterlicha (relaskopom ili štapićem)? Prema članku 60., stavak 2. točka 2. Pravilnika od 1997. godine: "Propisani etat obvezan je po površini, a dopuštena su odstupanja po drvnoj masi u odsjeku: 1. u jednodobnim sastojinama: 2. u raznodobnim sastojinama 20 posto:" Ovo tolerantno odstupanje negativno će utjecati na veličinu, a posebice na vrijeme ostvarenja propisanog optimalnog obrasta u svakom konkretnom slučaju, ako je određen po drvnoj masi. U sastojinama gdje je tijekom gospodarenja ostvaren ovaj propis, smatramo drvnu masu neprimjerenim elementom za računanje obrasta. U svezi izbora i primjene tarifa, u članku 16. Pravilnika od 1997. god. izostao je propis o načinu upotrebe sadržajno različitih dvoulaznih tablica. Za pojedine vrste drveća postoje tablice koje iskazuju drvnu masu do 3 cm i do 7 cm debljine. (Poznate su i tablice za drvnu masu granjevine, no nemamo tablica za ukupnu biomasu). Kako nema upute ili propisa kojim bi tijekom provedbe odrednica osnove gospodarenja bila zajamčena jednoobraznost primjene, neophodno je propisom obvezati prevoditelje radova, da u osnovi gospodarenja uz |