DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Zbog toga je prije razvrstavanja sastojina u propisane kategorije i donošenja odrednica gospodarenja, neophodna visokostručna prosudba rezultata o izračunatom obrastu. Nedorečenost znanstvenih spoznaja o kategorizaciji obrasta treba znanstvenim istraživanjem otkloniti i ustrojiti naš sustav kategorizacije. 6. Obrast je brojčani uređajni pokazatelj određen kvocijentom stvarne i normalne veličine istog taksacijskog elementa. Izmjereni taksacijski elemenat je pokazatelj stanja sastojina, a njegova normalna vrijednost je znanstveno utvrđena i tabelirana te zajedno s ostalim normalnim taksacijskim elementima tvori optimalni model sastojinc. Po veličini razlike između stvarnog i normalnog stanja sastojinc prosuđujemo popunjenost sastojinskog prostora uzraslim stablima iznad taksacijske granice (> 10 em p.p.). Obrast određen kvocijentom stvarnog i normalnog broja stabala, stvarne i normalne temeljnice ili stvarne i normalne drvne zalihe je ovisno o svrsi daljnje primjene jednako upotrebljiv. Međutim, zbog znakovitih razlika u varijabilnosti, jednostavnosti izmjere i točnosti rezultata navedenih osnovnih elemenata obračuna, izbor najpovoljnijeg taksacijskog elementa za računanje obrasta u široj praksi pretpostavlja sjedne strane elemenat s najmanje mogućih izmjera i računskih operacija obračuna, a s druge strane raspon upotrebljivosti i značaj u primjeni izračunatog obrasta. Razlike u izmjerama i ostalim postupcima u pridobivanju objektivnih rezultata o obrastu odgovorit će na pitanje opravdanosti alternacije u primjeni različito determiniranih obrasta kao komplementarnih uređajnih pokazatelja prognostičkih modela u široj praksi. U iznalaženju najpovoljnije alternacije obrasta poslužit ćemo se komparativnom analizom temeljnih obilježja triju mogućih taksacijskih elemenata za njegovo računanje. Rezultati analize će glede razlike u racionalnosti izmjere i točnosti određivanja pojedinog elementa za obračun, i njegovog značaja kao sastavnice prognostičkog modela, izdvojiti najpovoljniji. Ovo ističemo zbog toga, što kompleksnost i raznovrsnost potrebitih podataka za sastav osnova gospodarenja zahtijeva kod svih uređajnih radova, uključivo i obrast, racionalne postupke izmjere, obrade, izbora (tabeliranih) normalnih vrijednosti te jednostavnost i svrhovitost u primjeni. 7. Propisom dvojakog određivanja istog uređajnog pokazatelja, temeljnicom u jednodobnim a drvnom zalihom u prebornim sastojinama, dosadašnji racionalni postupci određivanja obrasta primjenom temeljnice od najstarijih "Uredbi", "Naredbi", "Instrukcija" itd. do zaključno s Pravilnikom od 1985., su u Pravilnicima od 1994. i 1997. god. djelomično promijenjeni, po načelu "od jednostavnijeg ka složenijem". Temeljnica kao najjednostavniji no višeznačni indikator brojnih manifestacija procesa razvoja i prirodne obnove šumskih sastojina prebornog uzgojnog oblika, zamijenjena je drvnom zalihom, složenijim temeljnim taksacijskim elementom za računanje obrasta i pokazateljem drugih obilježja sastojina prebornog uzgojnog oblika. U daljnjem tekstu osvrćemo se detaljno na preborne sastojine, a samo u nužnoj usporedbi na jednodobne, gdje propis nije promijenjen. Temeljnica i drvna zaliha šume prebornog uzgojnog oblika su komplementarni uređajni pokazatelji različitih obilježja šume. Temeljnica je pokazatelj reproduktivnih uvjeta prirodne obnove, a drvna zaliha kvantitativni pokazatelj reproduktivnih mogućnosti prirasnog potencijala. Istovremeno je i supstrat reprodukcije prirasta. U opisu stanja sastojina i prognostičkom modelu gospodarenja ova dva taksacijska elementa se međusobno dopunjuju (poput kuteva u pravokutnom trokutu). Supstitucija obrasta određenog pomoću temeljnica okrnjit će postojanost prognostičkog modela. Na mjestu eliminiranog obrasta kao pokazatelja potencijalnih uvjeta prirodne obnove bez alternative, ostat će "siva zona". Obrast određen iz odnosa drvnih zaliha ne može svrhovito nadomjestiti obrast određen iz temeljnica. Navedena obilježja istaknuta su zbog sljedećih višeznačnih razlika između predloženih taksacijskih elemenata za računanje obrasta i njegovog značaja u primjeni. 8. Jedan od tri moguća taksacijska elementa za računanje obrasta je broj stabala po jedinici površine. U Pravilnicima od 1994. i 1997. nije obuhvaćen propisom, jer se ne primjenjuje u široj praksi. Nije stekao "građansko pravo" zbog toga što je broj stabala veoma varijabilni taksacijski elemenat, pa se izračunati obrasti nisu mogli odgovarajuće primijenjivati. Stoga je za osvrt dovoljna samo kratka retrospekcija. U primjeni je zadržana debljinska struktura broja stabala kao temeljno razlikovno obilježje uzgojnih oblika šuma, a broj stabala kao elemenat za računanje obrasta zamijenjen stabilnijim taksacijskim elementom - temeljnicom, zbirom kružnih ploha debala u prsnoj visini stabala. Taj je postupak posvuda rasprostranjen, u praksi usvojen i u primjeni zadržan sve do naših dana, budući da se ovako određen obrast pokazao kao svrhovit uređajni pokazatelj, posebice u šumama prebornog uzgojnog oblika. |