DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 85     <-- 85 -->        PDF

ubrzo korigirana. U Pravilniku od 1997. god. je "novum"
primjene visina dominantnih stabala izostao. I sami
sastavljači uvidjeli su nesmisao tako sročenog propisa.
Međutim, zamjena temeljnice drvnom zalihom kao
elementom obračuna obrasta je kao propis zadržana.


Druga promjena na koju se osvrćemo je izbor normalne
temeljnice odnosno drvne zalihe. U oba Pravilnika
(1994. i 1997) se za izbor normalne temeljnice ili
normalne drvne zalihe određuje primjena prirasno prihodnih
tablica domaćih autora. Iz propisa su izostavljene
tablice normala domaćih autora.


U Pravilnicima je prešutno propisano, a u "Priručniku
za uređivanje šuma", Zagreb, 1995. bjelodano potvrđeno
poistovjećivanje dviju, po sadržaju i uzgojnim
oblicima primjene očigledno različitih tablica.


Izostavljanje primjene normala iz propisa Pravilnika
sinkronizirana je s propisom Šumskogospodarske
osnove područja (Zagreb 1996) o smanjenju površina
šuma prebornog uzgojnog oblika u vremenu važenja
osnove od 1996. do 2005. god. od 454.000 ha na


200.000 ha i prevođenju u sastojinski uzgojni oblik
(1996. str. 174, 534 i 547).
Ova podudarnost ne iznenađuje. U oba slučaja odražava
stav istih predlagatelja promjena.
U Srednjoj Europi je trend promjena obrnut.
Svojevremeno mi je bio upućen poziv voditelja na
sastanak grupe IUFRO S 4.04. Kao glavni motto rasprave
navodi se problem destrukcije jednodobnih šumskih
sastojina izazvane narušavanjem ekosustava, zbog
sušenja pojedinih vrsta. Sudionici su zamoljeni da na
plenumu izlože sustave grupimičnog načina gospodarenja,
koji se primijenjuju u njihovim zemljama.


Veliki zagovornici sastojinskog gospodarenja
odlučili su promijeniti jedini po njima priznati uzgojni
oblik šume i prijeći na grupimično gospodarenje.


Dijelovi sastojina s oštećenim stablima i njihov površinski
raspored nalikuju grupimičnom načinu gospodarenja.


Štete izazvane sušenjem mogu se sanirati brzo i djelotvorno
istovjetnim načinom gospodarenjem - po načelima
oponašanja prirode - na koji je izazvano sušenje.


Zbog istovjetnih pojava sušenja u nas i mogućih postupaka
sanacije oštećenih sastojina, ovaj primjer zavređuje
pozornost.


Zbog pravilne primjene unificiranog propisa Pravilnika,
neophodno je istaknuti razlike između prirasno prihodnih
tablica i tablica normala, uvjetovanih razlikama
u konstituciji i prognostičkim modelima primjene
između jednodobnih i prebornih sastojina.


U prirasno - prihodnim tablicama, srednje vrijednosti
i zbirni podaci za temeljne taksacijske elemente
prikazani za jednodobne sastojine kao cjeline po dobnim
razredima, su funkcije starosti (na osnovi koje se
izabiru i primijenjuju - ovisno o vrsti drveća, bonitetu,
vrsti proreda ili tipu šume). S obzirom daje starost sas


tojina prebornog uzgojnog oblika zbog heterogenosti
dobne strukture stabala neodrediva, prirasno-prihodne
tablice su za ovaj uzgojni oblik neprimjenljivc. U obzir
dolaze samo tablice normala.


Tablice normala "Novog sistema" za raznodobne
sastojine visokih prebornih šuma, sadrže strukture temeljnih
taksacijskih elemenata kao funkcije prsnih promjera,
po debljinskim stupnjevima, vrstama drveća i
zbirno po bonitetima. Izabiru se na osnovu izmjerene
srednje visine dominantnih stabala (Hdom) kao indikatora
potencijala staništa (boniteta) ili konstruiraju po korelacijama
spomenutih autora na temelju Hllom. (Neprilagođenost
u primjeni izazvat će francuski debljinski
stupnjevi koji nisu za ovu svrhu preračunati na propisane
njemačke - članak 11, stavak 2).


Osim navedenih, moguća je primjena normala po
tipovima šuma prebornog uzgojnog oblika. Po bazi
podataka ove su normale znanstveno utemeljene, no
zbog načina ustroja previsoke, iako su pri konstrukciji
kao temeljni ulazni podaci korišteni parametri normala
"Novog sistema" D. Klepca. I sami autori zaključuju:
"Sadašnji obujam proizvodnje u svim istraživanim
šumskim zajednicama je manji od normalnog." (Radovi
br. 26., str. 89). To ne znači da iste treba eliminirati iz
upotrebe, već je u primjeni normala po tipovima šuma,
do izrade novih za praktičnu primjenu prihvatljivo ustrojenih
rekonstruiranih normala na bazi postojećih podataka
i znanstvenih spoznaja, potreban oprez.


Promjena graničnih vrijednosti kategorizacije obrasta
iz Pravilnika od 1985. u Pravilniku od 1994. i potom
korekcija istih u Pravilniku od 1997., ukazuje na nedostatak
znanstvene određenosti u domeni obrasta u
našim uvjetima.


Primjerice, eliminacija kategorije obrasta: vrlo
slab, ispod 0,31, dovodi provoditelja radova u nedoumicu
o postojanju kritičnog obrasta (u Pravilniku od
1985. neprimjereno nazvanog degradirani obrast),
iako je kao pokazatelj lošeg stanja sastojina jedan od
ključnih parametara za donošenje pravilnih odrednica
gospodarenja.


Različite granične vrijednosti kategorizacije ovog
obrasta za pojedine vrste drveća ne mogu biti glede
značenja razlogom eliminacije iz propisa.


Statične granične vrijednosti Pravilnikom određenih
kategorija obrasta su prema Assmannovoj teoriji relativnih
odnosa obrasta i prirasta promjenljive. Rezultati
Assmanna odraz su spoznaje da je "normalni obrast"
veličina ovisna o vrsti drveća, cilju gospodarenja,
intenzitetu proreda ili prebornih sječa, starosti sastojine
i nagibu terena.


Iz istih razloga D. Klepac ukazuje na njemačko iskustvo
određivanja obrasta primjenom redukcijskog
čimbenika po vrstama drveća, za redukciju normalnog
obrasta prema konkretnom stanju sastojina (1963., str.
109-112).