DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 85 <-- 85 --> PDF |
ubrzo korigirana. U Pravilniku od 1997. god. je "novum" primjene visina dominantnih stabala izostao. I sami sastavljači uvidjeli su nesmisao tako sročenog propisa. Međutim, zamjena temeljnice drvnom zalihom kao elementom obračuna obrasta je kao propis zadržana. Druga promjena na koju se osvrćemo je izbor normalne temeljnice odnosno drvne zalihe. U oba Pravilnika (1994. i 1997) se za izbor normalne temeljnice ili normalne drvne zalihe određuje primjena prirasno prihodnih tablica domaćih autora. Iz propisa su izostavljene tablice normala domaćih autora. U Pravilnicima je prešutno propisano, a u "Priručniku za uređivanje šuma", Zagreb, 1995. bjelodano potvrđeno poistovjećivanje dviju, po sadržaju i uzgojnim oblicima primjene očigledno različitih tablica. Izostavljanje primjene normala iz propisa Pravilnika sinkronizirana je s propisom Šumskogospodarske osnove područja (Zagreb 1996) o smanjenju površina šuma prebornog uzgojnog oblika u vremenu važenja osnove od 1996. do 2005. god. od 454.000 ha na 200.000 ha i prevođenju u sastojinski uzgojni oblik (1996. str. 174, 534 i 547). Ova podudarnost ne iznenađuje. U oba slučaja odražava stav istih predlagatelja promjena. U Srednjoj Europi je trend promjena obrnut. Svojevremeno mi je bio upućen poziv voditelja na sastanak grupe IUFRO S 4.04. Kao glavni motto rasprave navodi se problem destrukcije jednodobnih šumskih sastojina izazvane narušavanjem ekosustava, zbog sušenja pojedinih vrsta. Sudionici su zamoljeni da na plenumu izlože sustave grupimičnog načina gospodarenja, koji se primijenjuju u njihovim zemljama. Veliki zagovornici sastojinskog gospodarenja odlučili su promijeniti jedini po njima priznati uzgojni oblik šume i prijeći na grupimično gospodarenje. Dijelovi sastojina s oštećenim stablima i njihov površinski raspored nalikuju grupimičnom načinu gospodarenja. Štete izazvane sušenjem mogu se sanirati brzo i djelotvorno istovjetnim načinom gospodarenjem - po načelima oponašanja prirode - na koji je izazvano sušenje. Zbog istovjetnih pojava sušenja u nas i mogućih postupaka sanacije oštećenih sastojina, ovaj primjer zavređuje pozornost. Zbog pravilne primjene unificiranog propisa Pravilnika, neophodno je istaknuti razlike između prirasno prihodnih tablica i tablica normala, uvjetovanih razlikama u konstituciji i prognostičkim modelima primjene između jednodobnih i prebornih sastojina. U prirasno - prihodnim tablicama, srednje vrijednosti i zbirni podaci za temeljne taksacijske elemente prikazani za jednodobne sastojine kao cjeline po dobnim razredima, su funkcije starosti (na osnovi koje se izabiru i primijenjuju - ovisno o vrsti drveća, bonitetu, vrsti proreda ili tipu šume). S obzirom daje starost sas tojina prebornog uzgojnog oblika zbog heterogenosti dobne strukture stabala neodrediva, prirasno-prihodne tablice su za ovaj uzgojni oblik neprimjenljivc. U obzir dolaze samo tablice normala. Tablice normala "Novog sistema" za raznodobne sastojine visokih prebornih šuma, sadrže strukture temeljnih taksacijskih elemenata kao funkcije prsnih promjera, po debljinskim stupnjevima, vrstama drveća i zbirno po bonitetima. Izabiru se na osnovu izmjerene srednje visine dominantnih stabala (Hdom) kao indikatora potencijala staništa (boniteta) ili konstruiraju po korelacijama spomenutih autora na temelju Hllom. (Neprilagođenost u primjeni izazvat će francuski debljinski stupnjevi koji nisu za ovu svrhu preračunati na propisane njemačke - članak 11, stavak 2). Osim navedenih, moguća je primjena normala po tipovima šuma prebornog uzgojnog oblika. Po bazi podataka ove su normale znanstveno utemeljene, no zbog načina ustroja previsoke, iako su pri konstrukciji kao temeljni ulazni podaci korišteni parametri normala "Novog sistema" D. Klepca. I sami autori zaključuju: "Sadašnji obujam proizvodnje u svim istraživanim šumskim zajednicama je manji od normalnog." (Radovi br. 26., str. 89). To ne znači da iste treba eliminirati iz upotrebe, već je u primjeni normala po tipovima šuma, do izrade novih za praktičnu primjenu prihvatljivo ustrojenih rekonstruiranih normala na bazi postojećih podataka i znanstvenih spoznaja, potreban oprez. Promjena graničnih vrijednosti kategorizacije obrasta iz Pravilnika od 1985. u Pravilniku od 1994. i potom korekcija istih u Pravilniku od 1997., ukazuje na nedostatak znanstvene određenosti u domeni obrasta u našim uvjetima. Primjerice, eliminacija kategorije obrasta: vrlo slab, ispod 0,31, dovodi provoditelja radova u nedoumicu o postojanju kritičnog obrasta (u Pravilniku od 1985. neprimjereno nazvanog degradirani obrast), iako je kao pokazatelj lošeg stanja sastojina jedan od ključnih parametara za donošenje pravilnih odrednica gospodarenja. Različite granične vrijednosti kategorizacije ovog obrasta za pojedine vrste drveća ne mogu biti glede značenja razlogom eliminacije iz propisa. Statične granične vrijednosti Pravilnikom određenih kategorija obrasta su prema Assmannovoj teoriji relativnih odnosa obrasta i prirasta promjenljive. Rezultati Assmanna odraz su spoznaje da je "normalni obrast" veličina ovisna o vrsti drveća, cilju gospodarenja, intenzitetu proreda ili prebornih sječa, starosti sastojine i nagibu terena. Iz istih razloga D. Klepac ukazuje na njemačko iskustvo određivanja obrasta primjenom redukcijskog čimbenika po vrstama drveća, za redukciju normalnog obrasta prema konkretnom stanju sastojina (1963., str. 109-112). |