DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 71 <-- 71 --> PDF |
PRIZNANJA ŠUMARSKIM ZNANSTVENICIMA HRVATSKO ŠUMARSTVO PRED NOVIM TISUĆLJEĆEM Nastupno predavanje akademika Dušana Klepca u povodu dodjele počasnoga doktorata Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku Poštovana gospođo rektorice! Poštovane kolegice i kolege! Poštovane gospode i gospodo! S velikim ponosom i posebnim zadovoljstvom prihvaćam danas (26. svibnja 2000.) veliku čast počasnoga doktorata znanosti koju mi dodjeljuje Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku. Svoju zahvalnost želim izraziti Vama, poštovana gospodo rektorice, sveučilišnom Senatu, Povjerenstvu za dodjelu počasnoga doktorata znanosti u sastavu: prof. dr. sc. Marijan Seruga, prof. dr. sc. Slavko Matić, prof. dr. sc. Csaba Matyas, prof. dr. se. Tomislav Bačić i prof. dr. sc. Draženka Jurković, potom fakultetima koji su poduprli moju kandidaturu, te akademiku Milanu Mogušu, inicijatoru postupka za dodjelu počasnoga doktorata Sveučilišta u Osijeku. Čast počasnoga doktorata doživljavam kao veliko priznanje za svoj znanstveni rad. Istovremeno osjećam veliku obvezu prema Vašem Sveučilištu pa, eto, danas po drugi put obećavam da ću se boriti za znanstvenu istinu. Prvi sam put to obećanje dao 24. ožujka 1951. pred rektorom Zagrebačkoga Sveučilišta prof. dr. Antunom Barccm, a danas 26. svibnja 2000. činim to pred Vama, poštovana rektorice prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik. Nastojat ću usmjeriti svoj znanstveni i stručni rad na prirodne resurse Republike Hrvatske, koja na sreću njima obiluje. To su šume i šumska zemljišta u površini od 24.856 km2 i poljodjelska zemljišta u površini od 27.530 km2, što znači da na šume i šumska zemljišta otpada oko 44 %, a na poljodjelsko zemljište oko 50 % teritorija Republike Hrvatske od 56.538 km2. Površina šuma i šumskoga zemljišta ovako je raspoređena: šumom obrasle površine 2,078.289 ha neobraslo šumsko zemljište 345.952 ha neplodno šumsko zemljište 61.370 ha Ukupno 2,485.611 ha Država posjeduje 81 %, a privatnici 19 % šuma i šumskoga zemljišta. S obzirom na šumskouzgojni oblik, šume u Hrvatskoj iz sjemena dolaze u iznosu od 64 %, a na šume iz panja otpada 32 %. Ostalo su degradacijski oblici šuma: makije, garizi, šikare itd. Šume iz sjemena većim su dijelom jednodobne (takozvane visoke regularne šume) u iznosu od 74 %. Na raznodobne (takozvane preborne šume) otpada 26 %. U Republici Hrvatskoj ima oko 250 autoktonih šumskih vrsta drveća; šezdesetak ih čine bogatstvo naših šuma. Glede vrsta drveća, šume u Hrvatskoj su listopadne (84 %) i crnogorične (16 %). Najzastupljenije vrste drveća su: bukva (35 %), hrastovi (27 %), obični grab (8 %), obični jasen (3 %), ostale tvrde listače (7 %), meke listače (4 %), jela i smreka ( 13 %), borovi (2 %) i ostala crnogorica ( 1 %). Osnovno obilježje šuma u Republici Hrvatskoj leži u tome da su one prirodne, uz izuzetak kultura i plantaža bjelogorice i crnogorice čija površina iznosi oko 1 % svih površina obraslih šumom. Unatoč činjenici što se naše šume sastoje od autoktonih vrsta drveća, trpe i propadaju zbog onečišćenja zraka, vode i tla. Procjenjuje se daje oštećenje stabala u šumi veliko: bjelogorica ima oko 21 %, a crnogorica čak 38 % značajno oštećenih stabala. Sve su šume u Republici Hrvatskoj podijeljene na gospodarske jedinice. Ima ih 941. Za svaku gospodarsku jedinicu postoji posebna šumskogospodarska osnova, koja je izrađena na temelju načela potrajnosti, uvažavajući šumu kao obnovljiv prirodni izvor, s time da se obnova šuma ubrza, nadopuni i poboljša gdje je to potrebno. Gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj može se otprilike ovako obilježiti: oplodne i preborne sječe u šumama iz sjemena (sje menjače) s njegom šuma, čišćenjem i proredama na površini od oko 1 milijun ha visokih šuma; pretvorba degradiranih šuma u visoke i srednje šu me na oko 900.000 ha; pošumljavanje neobrasloga šumskoga zemljišta, koje je produktivno, na površini od 345.952 ha (go dišnje oko 10.000 ha). U nekim područjima Republike Hrvatske gospodarenje je intenzivnije, a u drugima manje intenzivno, što ovisi o brojnim čimbenicima, ali najviše o gustoći šumskih putova i općem razvoju regije. |