DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Vučclic I T. Dimitrov: VRhVIHNSKI: PRILIKK I ŠUMSKI PO/ARI U PRIOBALJU REPUBLIKU HRVATSKI Šumarski list br. 9 10, t´XXI V (2000). .M9-5M) 5. ZAKLJUČAK Godina 1999. je prema analizi WMO-ovog centra za klimatska istraživanja NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration - National Climatic Data Center) ocijenjena kao peta najtoplija godina od kada postoje instrumentalna mjerenja. Područje Hrvatske zapadno od linije Čabar, Bakar, Mali Lošinj, Zadar, Hvar i Ston, tijekom ljeta 1999. godine ocijenjeno je kao ekstremno toplo. Količina oborine u lipnju 1999. bila je iznadprosječna, a na nekim područjima bio je čak i ekstremno kišni mjesec. Slična situacija bila je u razdoblju srpanj-rujan. Ovakva klimatska odstupanja u ljeti 1999. rezultat su makrovremenske situacije nad Europom. Učestali prolazi oslabljenih frontalnih sustava ili stvaranje tzv. plitkih ciklona iznad Jadrana, mjestimično su uzrokovali pljuskove praćene grmljavinom. Takvi poremećaji prekidali su sušna i topla razdoblja te smanjivali opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara. Najdulje sušno razdoblje zabilježeno je na Lastovu u trajanju od 32 dana, a iz analiza vremenskih prilika i šumskih požara iz ranijih godina zna se da se veliki i katastrofalni šumski požari javljaju u godinama s 50 i više uzastopnih dana bez oborine ili u godinama kada se javljaju dva ili više sušnih razdoblja s 30 i više bezoborinskih dana. Prikaz analize sezonske ocjene potencijalne žestine šumskog požara na priobalju i otocima pokazala je dva potpuno strukturalno različita klima-požarna područja. Južno područje (srednju i južnu i dalmatinsko zalede) s atipičnim "kišnim klinom" uz pretpostavku da se ovakva situacija rijetko uspostavlja. Za razliku od toga sjeverno područje, koje zahvaća Istru i Hrvatsko primorje ima obrnutu situaciju. Prikaz ukupnog broja dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti dobro se poklapa sa analizom sezonske procjene žestine požara, SSR, a razlike koje su uočljive treba pripisati većem utjecaju stanju vlažnosti ukupnog goriva, BUT, koji u određenim razmjeru s meteorološkim indeksom opasnosti od šumskog požara, FWI određuje klasu opasnosti. Dakle, povoljni vremenski uvjeti tijekom ljeta 1999, ponajprije česte oborine, dovele su do smanjenja potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara, stoje konačno i rezultiralo manjim brojem požara i manjom spaljenom površinom. Daljnja istraživanja povezanosti klime i požarne ugroženosti mediteranskog i submediteranskog područja Hrvatske mogla bi pridonijeti razvoju strategije i utjecati na politiku upravljanja i gospodarenja šumskim požarima u našoj zemlji. LITERATURA Dimitrov, T. i Jurčec, V. 1986: Izvanredne meteorološke prilike i šumski požari na Jadranu u 1985. godini, Šumarski list, CX (1986), Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 453-465. Dimitrov, T. i Jurčec, V. 1989: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1988. godini, Šumarski list, 11-12 / 1989, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 617-629. Dimitrov , T 1998: Gorenje globalne biomase, Šumarski list, 9-10, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 443-455 Katušin,Z. i Srnec, L. 2000: Praćenje i ocjena klime u 1999. godini, Prikazi br.9, Državni hidromcteorološki zavod, Zagreb, 42. Vu č e t i ć, M. 1998: Vremenske prilike i opasnost od šumskih požara tijekom razdoblja lipanj-kolovoz 1998., Vatrogasni vjesnik, 9/1998, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 23-25. Vučetić , M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40. SUMMARY: In this paper analysis of the weather conditions during the period June to September 1999 is presented which were essential for rising or diminishing potential danger of developing and spreading forest fires. It was shown that the more frequent frontal systems or upper lows were discontinuing dry periods not allowing to form a sequence of days without percipitation longer than 32 days what was recorded on Lastovo island. In the paper the SSR (Seasonal Severity Rating) values are presented for a part of Croatia as a sesonal indicator of the potential wildfire danger class. Both presentations are in concordance with the weather conditions during the period June to September 1999. Authors are expecting continuing reserch on problems of preventive protection against fire of Mediterranean forests and finally fire climate mapping the Mediterranean and Submediterranean region of Croatia. Key words : Seasonal Severity Rating, forest fire, Fire Weather Index. |