DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA .. Šumarski lislhr.9 10, CXXIV (2000), 495-502 zasađeno. Zbog nedostatka sadnog materijala, odnosno žira u slučaju slabog uroda, nismo mogli analizirati transekte s 3 i 4 godišnjim sadnicama. Transekti su odabrani prema veličini površine 5 m x širina sječine. Svaki transekt bio je podijeljen na plohe 5 x 5 m, koje su od ruba stare sastojine prema sredini sječine bili označeni slovima A, B, C, D, E. Ekspozicija ruba sastojine dana je simbolima S (Sud -jug), N (Nord - sjever). EO je srednja ploha. Mjerenja su ostvarena na svakoj plohi transekta. Na hrastu kitnjaku smo bilježili - primanje i preživljavanje, - visinu s točnošću na 1 cm, REZULTATI Analiza primanja biljaka i preživljavanja ukazuje na utjecaj udaljenosti od ruba sastojine, kao i na značajan utjecaj starosti. Najveće razlike uočili smo u načinu osnivanja nove generacije. Bez obzira na starost, udaljenost od stare sastojine i ekspoziciju, možemo zaključiti, da su se mlade sastojine hrasta kitnjaka, osnovane sjetvom, bolje primile i bolje preživljavaju od sađenih sastojina. U svim je slučajevima razlika između prosječnih rezultata jamica za sjetvu i jama za sadnju signifikantna. U prosjeku se primilo i preživjelo 16-36 % sadnica hrasta, odnosno u 52 - 84 % posijanih jamica ostao je minimalno jedan hrast. Utjecaj izloženosti (ekspozicije) ruba sastojine na primanje i preživljavanje je očigledan, posebice na transektima sa sjetvom. Sve plohe neposredno uz rub sastojine na sjevernoj ekspoziciji (An) imaju veći postotak preživljavanja od ploha uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji (As). U pojedinačnim slučajevima ova je razlika statistički značajna sa 99 % vjerojatnošću (An++) (tab. 2). Kod sadnje je primanje i preživljavanje na pojedinačnim plohama u kontaktu s rubom sastojine relativno slično, bez obzira na to da je jako nisko, a međusobne razlike su statistički nesignifikantne. Na brojnost hrasta (sjetvenih jamica i jama) ima utjecaj i udaljenost od ruba sastojine. Iz mjerenja proizlazi (tab. 2) daje primitak i preživljavanje hrasta bolje na udaljenosti od 5 - 10 m (Bs), odnosno 10 - 15 m (Cs) od ruba sastojine s južnom ekspozicijom, bez obzira je li mlada hrastova sastojina osnovana sjetvom ili sadnjom. Na plohama osnovanim sjetvom na južnoj ekspoziciji, na udaljenosti 10 - 15 m od ruba sastojine, brojnost je veća u odnosu na plohe As koje su u kontaktu s rubom sastojine. Taj je utjecaj u većini slučajeva statistički značajan (Cs) ili visoko značajan (Cs", Eo++). Analiza brojnosti na plohama uz rub sastojine na sjevernoj ekspoziciji pokazuje veću varijabilnost. Na uda visinski prirast za pojedine godine s točnošću na 1 cm. Na ostalim vrstama mjerili smo brojnost, visinu (cm) i visinski prirast (cm). Sadnja je ostvarena s dvogodišnjim sadnicama u pripremljene jame. Sjetvaje obavljena u iskopane jamice, pri čemu se u svaku stavljalo po 5 žireva. Jedinke hrasta bile su zasađene, odnosno zasijane u razmaku 1 x lm, tj. deset tisuća jama (sadnice), odnosno jamica (žir) po hektaru. Razlike promatranih obilježja bile su testirane analizom varijance(Š mel k o 1974). - Results ljenosti 5 - 10 m od ruba sastojine na sjevernoj ekspoziciji preživljava negdje više, a negdje manje jedinki nego na plohi An (0 - 5 m). Na udaljenosti 10-15 (20) m je 64 - 100 % funkcionalnih jamica za sadnju. U okviru ovih rezultata očito je (tab. 2) da razlike nisu bitne, a u velikoj većini slučajeva su statistički nesignifikantne (Bn_, Cn, Eo.). Iz dobivenih rezultata o brojnosti jedinki hrasta kitnjaka kod umjetne obnove sjetvom ili sadnjom možemo zaključiti da: umjetna obnova hrasta kitnjaka sjetvom, u području šumske uprave Rimavska Sobota, je bolja od umje tne obnove sadnjom, rub sastojine na južnoj ekspoziciji negativno utječe na primanje i preživljavanje sljedeće generacije hra sta kitnjaka, najveći mortalitet jedinki hrasta kitnjaka na sijanim plohama je neposredno uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji. Mali broj jedinki hrasta uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji u dobi 5 - 6 godina (plohe As, Bs) ukazuje na potrebu popunjavanja. Relativno velik broj jedinki na 7-godišnjim transektima je posljedica pravovremenog popunjavanja. Na promatranim transektima, osim posađenog ili posijanog, zabilježena je i pojava prirodne obnove kitnjaka. Kad usporedimo realni broj kitnjaka na pojedinim transektima, odnosno plohama, sa strukovnom normom ON 482410 kao i s realnim brojem posađenih (posijanih) sadnica na pojedinim transektima, možemo zaključiti da je sadašnja brojnost vrlo diferencirana. U načelu na svim transektima i plohama sa starošću (do 6 godina) brojnost opada. Ova je pojava više-manje pravilo. Velika rezerva jedinki od sjetve u prve tri godine (prosječno 112 - 224 %) čini osnovni preduvjet za uzgoj dovoljnog broja stabala kitnjaka do zrelog stadija. Razlika u relativnoj brojnosti i bez testiranja govori u korist sastojina nastalih sjetvom. |