DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KII´NJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502 Tablica 1. Površina šuma niskog uzgojnog oblika u Slovačkoj (Gubka 1996) Table 1 : The area of coppice forests in Slovakia (Gubka 1996) Godina - Year 1920 1930 1940 ha 208 438 159 433 161 396 % 14.5 10.4 9.1 Iz tablice je uočljiv trend smanjenja površina niskih šuma s odstupanjem za vrijeme II. svjetskog rata ( 1940 -1950 godina). Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, zbog većih potreba za drvnom masom, govori se o "slaboproduktivnim šumama". U ovu je kategoriju 1983. godine bilo uvršteno 197 800 ha šuma, što predstavlja oko 10 % ukupne šumske površine Republike Slovačke. Odlučujući moment u gospodarenju panjačama, kao i šumama s nepovoljnim omjerom smjese, bio je, a bit će i ubuduće, propis šumskog gospodarskog plana realiziran bez obzira na vlasničke odnose. Cijeli postupak smanjenja površina ovakvih šuma povezan je s problemom financiranja, glede činjenice da troškovi za konverziju i rekonstrukciju premašuju dobit od prodanog drva (Gubka 1996). Nedostatak niskih šuma je da daju Sortimente manjih dimenzija i slabije kvalitete, pa su veliki problemi s njihovom obradom. Najveće učešće šuma niskog uzgojnog oblika je u južnom dijelu Slovačke u relativno suhim predjelima do 500 tn.n.m., većinom na južnim ekspozicijama. Nalaze se obično u 1.- 3. (4.) vegetacijskom stupnju. U klimatološkom pogledu to su suh 1 ji i topliji predjeli Slovačke. Učešće pojedinih vrsta drveća u niskim šumama je različito. Najzastupljenije vrste su hrast (uglavnom kitnjak) 27 %, bagrem 16 %, hrast cer 15 %, obični grab 1950 1960 1970 1980 1990 196 481 187 347 137388 133461 79 324 11.1 10.5 8.0 7.4 4.1 14 % i obična bukva 6 %. Preostalih 22 % zastupljeno je brezom, johom, trepetljikom, topolom (autoktone) i vrbom. Četinjače su najviše zastupljene s provenijencijski neprikladnim borom (Gubk a 1996). Š a 1 y (1977) procjenjuje da se oko 50 % ukupnih površina panjača Slovačke nalazi na lesnim ilovačama i soliflukcijskim tlima te na lesu. Matični substrat se jasno raščlanjuje na rastrošenu stijenu podloge, tercijarne magmatite pa sve do napuhanih pijesaka. Konverzija i rekonstrukcija su uzgojni zahvati koji u biti prate, glede ostalih funkcija šume, povećanje volumne produkcije (Vyskot 1958, Mudrich 1960, Savin 1962, Bezacinsky 1971, Mayer 1977, Orlić 1981, Zajac 1986, Korpel 1991, Gubka 1985, 1993, 1994, 1996). Vlastita tehnologija ovih zahvata je zaseban vremenski i prostorni sklop tekućih uzgojnih radova, njege i obnove. Većina sastojina pogodnih za konverziju i rekonstrukciju nalazi se na izvornom staništu hrasta kitnjaka. Zbog toga je logično da se provedu takvi uzgojni radovi koji će u sljedećoj generaciji osigurati dominaciju hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Mattusch), Lieb.). Cilj rada je analiza razvoja mladih kitnjakovih sastojina, nakon konverzije (cerove sastojine) u sedmogodišnjem vremenskom ciklusu ( 1 .-7. godina), odvojenih s obzirom na sadnju i sjetvu. MATERIJAL I METODIKA - Material and Methods Na šumarskom zavodu Rimavska Sobota (jug srednje Slovačke, na granici s Mađarskom) u šumskoj upravi Rimavska Sobota u predjelima č. 63,112, 128 b, 267,334 a, koji su u različitim stadijima razrade konverzije, postavili smo seriju transekata. Područje šumske uprave Rimavska Sobota rasprostire se na dvije orografske cjeline: Rcvucka visoravan ima karakter visoravni (maks. visina je 468 m. m.) Južnoslovačka kotlina ima brežuljkasti karakter (maks. visina je 185 m. m.) Prosječna godišnja temperatura je 7 °C, a prosječna temperatura za vrijeme vegetacijskog razdoblja je 14 "C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 800 - 900 mm, a tijekom vegetacije 400 - 500 mm. Promatrane sastojine su niskog uzgojnog oblika, dobi 50 - 70 godina, prevladavajuća ekspozicija je istočna, nagib 15 - 20 %, omjer smjese: hrast cer 75 - 100 %, hrast kitnjak 15-0 %, obični grab 10 - 0 %. U sastojinama je napravljena izravna konverzija (čista sječa sa širinom sječina 25 - 40 m, te nakon toga sadnja sadnica hrasta kitnjaka ili sjetva žira). Sječine se pružaju pretežno u smjeru istok - zapad. Na pojedinim sječinama su jedno do sedamgodišnji nasadi nastali sadnjom, odnosno sjetvom. Drvna zaliha preostalih sastojina je 112 - 158 mVha. Prosječni predloženi sastav pomlatka je hrast kitnjak 50 - 60 %, hrast cer 20 - 10 %, obični grab 20 - 10 %, obični bor ili ariš 10 - 20%. Okomito na os (križno kroz sječinu) sječine bili su postavljeni transekti, od čega ih je 11 bilo zasijano, a 10 |