DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 6     <-- 6 -->        PDF

K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KII´NJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502
Tablica 1. Površina šuma niskog uzgojnog oblika u Slovačkoj (Gubka 1996)
Table 1 : The area of coppice forests in Slovakia (Gubka 1996)


Godina - Year 1920 1930 1940
ha 208 438 159 433 161 396
% 14.5 10.4 9.1


Iz tablice je uočljiv trend smanjenja površina niskih
šuma s odstupanjem za vrijeme II. svjetskog rata ( 1940
-1950 godina).


Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, zbog
većih potreba za drvnom masom, govori se o "slaboproduktivnim
šumama". U ovu je kategoriju 1983. godine
bilo uvršteno 197 800 ha šuma, što predstavlja oko
10 % ukupne šumske površine Republike Slovačke.
Odlučujući moment u gospodarenju panjačama, kao i
šumama s nepovoljnim omjerom smjese, bio je, a bit će
i ubuduće, propis šumskog gospodarskog plana realiziran
bez obzira na vlasničke odnose. Cijeli postupak
smanjenja površina ovakvih šuma povezan je s problemom
financiranja, glede činjenice da troškovi za konverziju
i rekonstrukciju premašuju dobit od prodanog
drva (Gubka 1996).


Nedostatak niskih šuma je da daju Sortimente manjih
dimenzija i slabije kvalitete, pa su veliki problemi s
njihovom obradom.


Najveće učešće šuma niskog uzgojnog oblika je u
južnom dijelu Slovačke u relativno suhim predjelima do
500 tn.n.m., većinom na južnim ekspozicijama. Nalaze
se obično u 1.- 3. (4.) vegetacijskom stupnju. U klimatološkom
pogledu to su suh 1 ji i topliji predjeli Slovačke.


Učešće pojedinih vrsta drveća u niskim šumama je
različito. Najzastupljenije vrste su hrast (uglavnom kitnjak)
27 %, bagrem 16 %, hrast cer 15 %, obični grab


1950 1960 1970 1980 1990
196 481 187 347 137388 133461 79 324
11.1 10.5 8.0 7.4 4.1


14 % i obična bukva 6 %. Preostalih 22 % zastupljeno
je brezom, johom, trepetljikom, topolom (autoktone) i


vrbom.


Četinjače su najviše zastupljene s provenijencijski
neprikladnim borom (Gubk a 1996). Š a 1 y (1977) procjenjuje
da se oko 50 % ukupnih površina panjača Slovačke
nalazi na lesnim ilovačama i soliflukcijskim tlima
te na lesu. Matični substrat se jasno raščlanjuje na rastrošenu
stijenu podloge, tercijarne magmatite pa sve do
napuhanih pijesaka.


Konverzija i rekonstrukcija su uzgojni zahvati koji u
biti prate, glede ostalih funkcija šume, povećanje volumne
produkcije (Vyskot 1958, Mudrich 1960, Savin
1962, Bezacinsky 1971, Mayer 1977, Orlić 1981, Zajac
1986, Korpel 1991, Gubka 1985, 1993, 1994, 1996).


Vlastita tehnologija ovih zahvata je zaseban vremenski
i prostorni sklop tekućih uzgojnih radova, njege
i obnove.


Većina sastojina pogodnih za konverziju i rekonstrukciju
nalazi se na izvornom staništu hrasta kitnjaka.
Zbog toga je logično da se provedu takvi uzgojni radovi
koji će u sljedećoj generaciji osigurati dominaciju hrasta
kitnjaka (Quercus petraea (Mattusch), Lieb.).


Cilj rada je analiza razvoja mladih kitnjakovih sastojina,
nakon konverzije (cerove sastojine) u sedmogodišnjem
vremenskom ciklusu ( 1 .-7. godina), odvojenih
s obzirom na sadnju i sjetvu.


MATERIJAL I METODIKA - Material and Methods


Na šumarskom zavodu Rimavska Sobota (jug srednje
Slovačke, na granici s Mađarskom) u šumskoj upravi
Rimavska Sobota u predjelima č. 63,112, 128 b,
267,334 a, koji su u različitim stadijima razrade konverzije,
postavili smo seriju transekata.


Područje šumske uprave Rimavska Sobota rasprostire
se na dvije orografske cjeline:


Rcvucka visoravan ima karakter visoravni (maks.


visina je 468 m. m.)
Južnoslovačka kotlina ima brežuljkasti karakter
(maks. visina je 185 m. m.)


Prosječna godišnja temperatura je 7 °C, a prosječna
temperatura za vrijeme vegetacijskog razdoblja je 14 "C.
Prosječna godišnja količina oborina iznosi 800 - 900
mm, a tijekom vegetacije 400 - 500 mm.


Promatrane sastojine su niskog uzgojnog oblika, dobi
50 - 70 godina, prevladavajuća ekspozicija je istočna,
nagib 15 - 20 %, omjer smjese: hrast cer 75 - 100 %,
hrast kitnjak 15-0 %, obični grab 10 - 0 %. U sastojinama
je napravljena izravna konverzija (čista sječa sa širinom
sječina 25 - 40 m, te nakon toga sadnja sadnica
hrasta kitnjaka ili sjetva žira). Sječine se pružaju pretežno
u smjeru istok - zapad. Na pojedinim sječinama su
jedno do sedamgodišnji nasadi nastali sadnjom, odnosno
sjetvom.


Drvna zaliha preostalih sastojina je 112 - 158 mVha.
Prosječni predloženi sastav pomlatka je hrast kitnjak
50 - 60 %, hrast cer 20 - 10 %, obični grab 20 - 10 %,
obični bor ili ariš 10 - 20%.


Okomito na os (križno kroz sječinu) sječine bili su
postavljeni transekti, od čega ih je 11 bilo zasijano, a 10