DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 59 <-- 59 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 549-560 UDK 630* 431 + 432.1 VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE U 1999. GODINI WEATHER CONDITIONS AND FOREST FIRES IN THE COASTAL AREA OF THE REPUBLIC OF CROATIA DURING 1999. Marko VUČETIĆ i Tomislav DIMITROV* SAŽETAK: U radnje dana analiza vremenskih uvjeta tijekom razdoblja lipanj- rujan 1999. godine, značajnih za povećanje/smanjenje potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara. Pokazuje se da su češći frontalni sustavi ili visinske ciklone prekidali sušna razdoblja, ne dozvolivši formiranje lanca bezoborinskih dana duljeg od 32 dana, koliko je zabilježeno na Lastovu. U radu se po prvi puta prikazuju vrijednosti sezonske procjene žestine požara SSR (Seasonal Severity Rating) za dio Hrvatske, kao sezonskog pokazatelja potencijalne žestine šumskog požara i broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti od šumskog požara. Ijedan i drugi prikaz je u skladu s vremenskim uvjetima tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. Autori predviđaju nastavak istraživanja na problematici preventivne zaštite mediteranskih šuma od požara i konačno klima-požarno kartiranje mediteranskog i submediteranskog područja Hrvatske. K Ij učne r ij e č i : Sezonska procjena žestine požara, šumski požar, meteorološki indeks požara. 1. UVOD Šumski požari, koji su osobito u priobalju i otočnom Prilog poznavanju požarne problematike su radovi i području često katastrofalni te osim šuma uništavaju i spoznaje pojedinih ili skupine autora, koji su 1983. do poljoprivredne kulture, ugrožavaju naseljena mjesta i 1993. godine stručnoj i ostaloj javnosti pisali stručne ljudske živote, izazivaju opravdanu zabrinutost našeg članke o vremenskim prilikama i šumskim požarima u društva. Stoga je u požarnoj problematici potrebno suspriobalju, uglavnom za proteklu požarnu sezonu. Anatavno pratiti prirodne i ostale uvjete za što djelotvornije lizirane su vremenske prilike (prikaz sinoptičkih situapreventivne i represivne mjere. cija, sušnih razdoblja, oborinskog režima, kao i analize pojedinih meteoroloških elemenata) koje su utjecale na Povijest naših priobalnih šuma zapravo je ciklus ra pojavu šumskih požara. S obzirom da je utjecaj vre zaranja i obnavljanja vatrom. Svako mjesto ima svoj po menskih prilika na pojavu šumskih požara iskazan kla žarni režim (ili strukturu požarne aktivnosti) s obilježji sama meteorološkog indeksa požara (FWI), prikazane ma poput požarnog intervala (godinama između požara su i korelacije između klasa opasnosti i broja nastalih najednom mjestu), prosječnog godišnjeg spaljenog po požara, spaljene površine te prosjeka spaljene površine dručja i žestine (inteziteta) požara. Požarni režim uklju po jednom požaru za proteklo razdoblje prema eviden čuje puno prirodnih i uzgojnih utjecaja. On se mijenja ciji šumskih požara iz "Biltena o požarima" MUP-a samo s važnim pomacima u klimi, požarnim politikama Republike Hrvatske. ili kada ljudi temeljito mijenjaju strukturu goriva. Budući da su vremenske prilike i šumski požari usko povezani, izostajanjem vremenskih analiza od * Marko Vučetić, dipl. ing., Državni hidrometeorološki zavod 1993. do 2000. onemogućena je usporedba između vreGrič 3, Zagreb menskih prilika i pojave šumskih požara. Stoga je nova Tomislav Dimitrov, dipl. ing., Vladimira Ruždjaka 9c, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 60 <-- 60 --> PDF |
M. Vučetic I I. Dimilrov: VRKMKNSKK PRII.IKM I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU RHPUBLIKE HRVATSKI-: Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 549-560 grupa autora odlučila nastaviti godišnje analize i pokreska (SSR) vrijednost žestine (inteziteta) šumskih požanuti nova istraživanja, kako bi upozorilajavnost i odgora (D i m i t r o v, 1998). Od pokazatelja mogu se predlovorne osobe na širinu požarnog problema. žiti: spaljeno područje, prosječna veličina požara, troškovi upravljanja požarom i upravljanja šumom, količi U našoj bi zemlji trebale početi rasprave o moguć na drvnog gubitka i drugo. Ovo će uključivati i ocjenu nosti uspostavljanja prototipnog procesa za praćenje uspješnosti vatrogasnih postrojba u suzbijanju šumskih kriterija i pokazatelja (C&I) za šumske požare na na požara glede vremenskih prilika. cionalnoj razini, što će s obzirom na učešće u procesu globalizacije dovesti do međunarodnog uspostavljanja Nadalje, zaštita od požara trebala bi općenito pokuC& l, i konačno sve to uključiti u C&I procese održivog šati uravnotežiti troškove suzbijanja s vrijednostima izšumarstva diljem svijeta. Jedan od kriterija, na temelju loženim riziku, i postići da vatra ima prirodniju ulogu u sustava požarnog vremena FWI koji je primijenjen u upravljanju krajolikom. ovom raduje dnevna (DSR), mjesečna (MSR) i sezon 2. ŠUMSKI POŽARI U 1999. I USPOREDBA S 1998. GODINOM Prema prikazu podataka o požarima MUP-a RH za 1998. godinom broj šumskih požara je manji za 325 1999. godinu (Vatrogasni vjesnik, 4/2000.) u prošloj požara, dok je spaljena površina manja za 13 777 ha. 1999. godini, u Hrvatskoj je evidentirano 386 šumskih Prosječna spaljena površina po 1 požaru smanjena je za požara s 3 915 ha spaljene površine. U usporedbi s 14.8 ha (tablica 1). Tablica 1. GODINA Broj šumskih požara Spaljena površina u ha Prosječno spaljena površina po 1 požaru u ha 1998. 711 17691 24.9 1999. 386 3915 10.1 Ukupno spaljena površina na više vrijedne sastojine vrlo velike opasnosti od nastanka požara (tablica 2). Za šuma crnogorice i bjelogorice otpada površina od 2 816 razliku od toga u 1998. godini za isto razdoblje zabiljeha ili 43.4 %, a na manje vrijedne vrste raslinja (makija, ženo je 165 dana velike i 107 dana vrlo velike opasnosti garig, šikara i šibljak) otpada 1 059 ha ili 17.0 %. Na osod nastanka požara (Vučetić , 1998). Otuda proizlazi talo šumsko zemljište otpada 39.6 %. da su 1998. godine vremenski uvjeti za lipanj, srpanj, Tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna 1999. godikolovoz i rujan bili povoljniji za pojavu šumskih požane na području priobalja s otocima zabilježeno je ukupra, nego za isto razdoblje u 1999. godini. no 222 dana u klasi velike opasnosti i 38 dana u klasi Tablica 2. Broj dana s klasom opasnosti od šumskog požar (VM - vrlo mala opasnost, M - mala opasnost, U - umjerena opasnost, V - velika opsnost i VV - vrlo velika opasnost) za priobalje s otocima tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. godine. SJEVERNO SJEVERNA DALMATINSKO SREDNJA JUŽNA MJESECI ISTRA HRVATSKO DALMACIJA ZALEĐE DALMACIJA DALMACIJA 1999. PRIMORJH VM 4 5 -1 1 1 M 15 10 7 7 6 2 LIPANJ U 11 15 19 20 14 20 V --4 2 9 7 VV ------ VM ------ M 5 3 2 6 4 2 SRPANJ U 23 20 15 14 18 12 V 3 8 12 11 9 17 VV --2 --- VM ------ M 1 2 2 3 3 2 KOLOVOZ U 7 4 2 9 5 - |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 61 <-- 61 --> PDF |
M. Vučetić I T. Dimilrov: VREMENSKE PRILIKE 1 ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ... Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000). 549-560 V 21 24 16 11 21 17 vv 2 1 11 8 2 12 VM 4 6 4 5 3 - M 4 8 3 6 10 7 RUJAN U 15 8 19 15 16 17 V 7 8 4 4 1 6 VV ------ 3. VREMENSKE PRILIKE TIJEKOM 1999. GODINI Prema analizi WMO-ovog centra za klimatska istrazu najtoplijih godina, prva je 1998., a druga 1997. godiživanja NOAA (National Oceanic and Atmospheric na. Šest najtoplijih godina u razdoblju 1880- 1999. paAdministration - National Climatic Data Center) 1999. daju u dekadu 1990 - 1999. Štoviše, sve godine ove degodina ocijenjena je kao peta najtoplija godina od 1880. kade spadaju u petnaest najtoplijih godina ovoga stoljegodine od kada postoje instrumentalna mjerenja. U nića. Općenito je procijenjeno daje 1999. godina nastavi- Slika 1. Sinoptička karta od 23. 7. 1999. u 00 UTC (prizemlje) |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 62 <-- 62 --> PDF |
M. Vučetić I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE Šumarski liši br. 9-10, CXXIV (2000), 549-560 la trend globalnog zatopljenja posebice izraženog na kraju ovoga stoljeća čime je i dobilo naziv "Globalno zatopljenje krajem 20. stoljeća". Ocjena 1999. g. na području Hrvatske, posebice za obalni i otočni dio, ukazuje na ekstremno toplo ljeto i to zapadno od linije Čabar, Bakar, Mali Lošinj, Zadar, Hvar i Ston (Katušin iSrnec, 2000). Procjena, s obzirom na količinu oborina je raznolika. Primjerice na splitskom se području lipanj javlja kao ekstremno kišni mjesec, ili kao mjesec s iznadprosječnim količinama oborina (Hvar, Dubrovnik), ali i s ispodprosječnim količinama na većem dijelu obale i otoka. Slična situacija je i u srpnju, kolovozu, a najmanje izražena raznolikost je u rujnu. Treba naglasiti da se uglavnom kišne epizode kroz ove mjesece javljaju na pojedinim postajama u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Prikazanoj klimatološkoj ocjeni 1999. godine, odnosno razdoblja lipanj-rujan, odgovara i sinoptički prikaz toga razdoblja. Naime, učestali prolazi oslabljenih frontalnih sustava ili stvaranje plitkih ciklona iznad Jadrana, mjestimično su uzrokovali pljuskove praćene grmljavinom. Tipični primjer frontalnog poremećaja i stvaranje plitke ciklone prikazano je na prizemnoj sinoptičkoj karti od 00 UTC i na plohi AT 500 hPa od 23. 7. 1999. u 12 UTC (slike 1 i 2). Takvi poremećaji, na većini meteoroloških postaja uzduž obale i na otocima, prekidali su sušna i topla razdoblja te smanjivali opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara. Frontalni poremećaji uzrokovali su naglo mijenjanje smjera i brzine vjetra stoje u biti povećavalo opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara. Pri prolazu ovakvih poremećaja povećava se također, opasnost i zbog mogućeg udara groma. Međutim, povoljni vremenski uvjeti koji su smanjivali opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara bili su izraženiji, te su broj požara kao i spaljena površina bili manji nego prethodne godine. Iz tablice 3. vidi se daje najdulje sušno razdoblje zabilježeno na Lastovu u trajanju od 32 dana (od 27. 7. do Slika 2. Sinoptička karta od 23. 7. 1999. u 12 UTC na plohi AT 500 hPa |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 63 <-- 63 --> PDF |
M. Vučelic I T. Dimitrov; VKKMHNSKK PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ... Šumarski list br. 9 I». CXXIV (2000), 549-560 27. 8.), zatim u Pločama od 30 dana (od 24. 6. do 23. 7.). vo idealno raspoređeno na ova četiri mjeseca. ZanimljiJoš se jedno značajno sušno razdoblje pojavljuje u Plovo je da postaja Rab ima 240.1 mm oborine u istom razčama i Hvaru u trajanju od 30 dana, ali izvan promatradoblju, ali treba uvažiti daje 150.7 mm zabilježeno u nog razdoblja lipanj-rujan (od 10. 3. do 8. 4. za obje porujnu. Ukupno gledano analiza za sve 22 meteorološke staje). Iz analiza vremenskih prilika i šumskih požara iz postaje uzduž obale i na otocima pokazuje dobar sklad s ranijih godina zna se da se veliki pa i katastrofalni šumprikazanim vrijednostina na slikama 1 i 2. ski požari javljaju u godinama s 50 i više uzastopnih daOsim količine oborine iz tablice 4. vidljiv je velik na bez oborine ili u godinama kada se javljaju dva ili vibroj dana s grmljavinom tijekom razdoblja lipanj-rujan še sušnih razdoblja s 30 i više bezoborinskih dana (D i -uzduž cijele obale. Ovi podaci ukazuju na češću pojavu mitrov iJurčec, 1986, 1989). vremenskih nepogoda, pljuskovitu narav oborine i sva Iz tablice 4 vidiljivo je da Lastovo ima najmanju kokako povećanu opasnost od udara groma, što u određeličinu oborine za razdoblje lipanj-rujan od 134.9 mm. nim okolnostima može biti izvor šumskog požara. Na postaji Hvar izmjereno je 226,4 mm oborine i goto- Tablica 3. Prikaz sušnih razdoblja (broj uzastopnih dana, 10 i više s < 0.1 mm oborine) za 1999. godinu. HVAR LASTOVO DUBROVNIK SPLIT MAKARSKA PLOČE razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana 15.1.-27.1. 13 13.1.-27.1. 15 15.1.-27.1. 13 15.1.-27.1. 13 15.1.-27.1. 13 14.1.-27.1. 14 10.3.-8.4. 30 10.3.-8.4. 30 9.3.-22.3. 14 10.3.-22.3. 13 9.3.-22.3. 14 10.3.-22.3. 13 29.4.-8.5. 10 24.4.-4.5. 11 22.5.-16.6. 26 30.3.-8.4. 10 25.5.-7.6. 14 22.5,- 1.6. 11 24.6.-9.7. 16 24.5.-7.6. 15 24.5.-8.6. 16 24.6.-23.7. 30 24.6.-8.7. 14 24.6.-8.7. 14 11.7.-23.7. 13 11.7.-23.7. 13 27.7.- 13.8. 18 10.7.-23.7. 14 10.7.-23.7. 14 27.7.-12.8. 17 28.7.- 12.8. 16 31.7.- 12.8. 13 15.8.-29.8. 15 27.7.- 12.8. 17 27.7.-27.8. 32 14.8.-29.8. 16 15.8.-27.8. 13 14.8.-27.8. 14 7.9.-17.9. 11 15.8.-27.8. 13 6.9.- 17.9. 12 3.9.-19.9. 17 3.9.-17.9. 15 3.9.- 17.9. 15 8.10.-18.10. 11 8.10.- 18.10. 11 7.10.-18.10. 12 8.10.-18.10. 11 8.10.- 18.10. 11 8.10.- 18.10. 11 25.10.-5.11. 12 25.10.-5.11. 12 25.10.-6.11. 13 25.10.-7.- 11. 14 25.10.-5.il. 12 25.10.-5.11. 12 23.11.-6.-12. 20 24.11.-5.12. 12 24.11.-5.12. 12 24.11.-5.12. 12 ZADAR ŠIBENIK KNIN PULA RAB razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana razdoblje dana 30.3.-8.4. 10 15.1.-26.1. 12 15.1.-25.1. 11 15.1.-7.2. 24 15.1.-26.1. 12 24.5.-7.6. 15 10.3.-22.3. 13 30.3.-8.4. 10 12.2.-22.2. 11 29.1.-7.2. 10 24.6.-8.7. 15 23.4.-4.5. 12 23.6.-8.7. 16 8.3.-22.3. 15 12.3.-22.3. 11 12.7.-24.7. 13 24.5.-7.6. 15 12.7.-22.7. 11 23.5.-7.6. 16 23.5.-8.6. 17 30.7.- 12.8. 14 11.7.-23.7. 13 30.7.- 12.8. 14 30.6.-10.7. 11 12.7.-22.7. 11 15.8.-27.8. 13 28.7.- 12.8. 16 15.8.-28.8. 14 12.7.-22.7. 11 27.7.- 10.8. 13 5.9.-18.9. 14 15.8.-27.8. 13 28.7.- 10.8. 12 18.8.-27.8. 10 8.10.- 18.10. 11 8.10.-18.10. 11 8.10.- 18.10. 11 7.10,- 18.10. 12 8.10.-18.10. 11 23.11.-2.12. 10 25.10.-5.11. 12 23.11.-4.12. 12 23.11.-4.12. 12 4. SEZONSKI POKAZATELJI Najprikladniji pokazatelj sezonske potencijalne opaSSR iznad 7 predstavljaju ekstremni potencijal ponašasnosti od požara je tzv. sezonska procjena žestine (Seanja požara, vrijednosti između 3 i 7 predstavljaju visoki sonal Severity Rating, SSR). Procjena žestine šumskog do vrlo visoki potencijal, vrijednosti između 1 i 3 čine požara dobiva se primjenom kanadske metode Meteoumjereni potencijal, a vrijednosti manje od 1 jednake su rološkog indeksa opasnosti od šumskog požara (Fire niskom požarnom potencijalu (Dimitrov, 1998). Weather Index, Vuče tie, 2000), prema rezultatima U ovome se radu veličina DSR po prvi puta određuWilliams- a i Wan Wagnera (Dimitrov, 1998), a pre je za neko područje u Hrvatskoj. Stoga izostaje uspoma relaciji: redba SSR-a sa srednjim višegodišnjim vrijednostima ili nekom od ekstremnih sezona (najmanjim/najvećim DSR = 0.0272 (FWI)177 vrijednostima SSR). Sveobuhvatna istraživanja iz ar DSR je dnevna procjena žestine požara iz koje se onhivskih podataka tek predstoje, kako bi se dobio klimatda izračunava srednja mjesečna (MSR) ili srednja sezonski prikaz požarnih područja mediteranskog i submediska (SSR) procjena žestine požara. Općenito, vrijednosti teranskog dijela Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 64 <-- 64 --> PDF |
M. Vučetić I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE Šumarski list hr. 9-10, CXXIV (2000). 549-560 >6.00 4.01 - 6.00 3.01 -4.00 < 3.01 Slika 3. Procjena srednje sezonske ( VI - IX mjesec) žestine požara, SSR, za 1999. god. Iz prikazane karte s vrijednostima SSR (slika 3.), vidi se dobro slaganje s općim vremenskim uvjetima koji su vladali nad ovim područjem tijekom razdoblja lipanjrujan 1999. godine. Treba uočiti da su na karti prikazana dva potpuno strukturalno različita klima-požarna područja. Južno područje, zahvaća južnu i srednju Dalmaciju te veći dio dalmatinskog zaleđa, na kojem osnovnu "podlogu" čine vrijednosti SSR veće od 6.00, a uočava se "klin" s manjim vrijednostima koji ulazi u ovo područje s juga koji je dakako, ovisan o količini oborine tijekom razdoblja lipanj-rujan 1999. (tablica 4). Sjeverno područje, koje zahvaća Istru i Hrvatsko primorje, ima obrnutu situaciju. Vrijednosti SSR su manje od 3.01 i postupno se povećavaju prema Rabu, gdje su količine oborine bile manje u odnosu na okolno područje u razdoblju lipanj-rujan 1999. (tablica 4). Ovakva situacija, dva strukturalno različita klimapožarna područja, odgovaraju spoznajama o tipovima klime koji vladaju na tim područjima, ali za pretpostaviti je daje atipično stvaranje "kišnog klina" u južnom klima-požarnom području i da se ovakva situacija rijetko uspostavlja. Na slici 4 prikazan je ukupni broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti za razdoblje lipanj-rujan 1999. godine, a prikaz je uvelike u skladu s slikom 3. Ipak razlike koje su uočljive treba pripisati većem utjecaju stanju vlažnosti goriva, BUI, koji u određenim omjerima s FWI čini određenu klasu (Vučetić, 2000). Daljnja istraživanja bit će usmjerena na otkrivanje najboljeg mogućeg prikaza "požarne klime", interpretacije i iskorištenja u preventivne svrhe zaštite mediteranskih šuma od požara. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 65 <-- 65 --> PDF |
M. Vučetić I T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ... Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 549-560 <40 41 -60 >60 Slika 4. Ukupni broj dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti od šumskih požara za razdoblje od VI do IX mjeseca 1999. god. TABLICA4. Prikaz meteoroloških elemenata za 1999. godinu za postaje Pula, Rab, Zadar, Split-Marjan, Hvar i Dubrovnik. t sr. taps. max. taps. min. RR RH RH u 14h RH aps. m. RH < 30 % t >30°C max t >20"C Lmm *"u ^ grmljavina nadnevak jaki vjetar olujni vjetar max. Vx nadnevak = Srednja mjesečna temperatura zraka [ °C ] = Najviša mjesečna temperatura zraka [ °C J = Najniža mjesečna temperatura zraka [ °C J = Mjesečna količina oborine [ mm ] = Srednja mjesečna relativna vlaga zraka [ % ] = Srednja mjesečna relativna vlaga zraka u 141´ [ % ] = Najniža mjesečna relativna vlaga zraka [ % ] = Broj dana s najnižom dnevnom relativnom vlagom zraka manjom od 30 % = Broj dana s najvišom dnevnom temperaturom zraka većom od 30 °C = Broj dana s najnižom dnevnom temperaturom zraka većom od 20 °C = Broj dana s grmljavinom i pripadajućim nadnevkom u mjesecu = Broj dana s jakim vjetrom [ > 6 Bf ] = Broj dana s olujnim vjetrom l > 8 Bf ] = Najveća mjesečna jačina vjetra f Bf ] s pripadajućim smjerom i nadnevkom |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 66 <-- 66 --> PDF |
M. Vučetić I T. Dimitrov: VREMENSKI´: PRILIKE I ŠUMSKI l´O/.ARI U I´RIOHAI.JU Rl l´UHI IKh HRVATSKI- ... Šumarski list br. 9 11). (.´XXIV {21)00), 549-560 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 67 <-- 67 --> PDF |
M. Vučclic 1 T. Dimilrov: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ... Šumarski list br. 9 10. C.XXIV (2000), 549-560 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 68 <-- 68 --> PDF |
M. Vučelić I T. Dimitiov: VREMENSKE PRILIKI I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKU ... Šumarski list hr. 9 H), CXXIV (2000). 549-560 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 69 <-- 69 --> PDF |
M. Vučetić 1 T. Dimitrov: VREMENSKE PRILIKE I ŠUMSKI POŽARI U PRIOBALJU REPUBLIKE HRVATSKE ... Šumarski listbr.9-10, CXXIV (2000). 549-560 Jedan od uzroka nastanka požara i izgled opožarene površine. Slika 1. i 2. Hvar, Brusje 1998. godine Slika 3. i 4. Hvar, kod Sv. Nikole 1997. godine |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 70 <-- 70 --> PDF |
M. Vučclic I T. Dimitrov: VRhVIHNSKI: PRILIKK I ŠUMSKI PO/ARI U PRIOBALJU REPUBLIKU HRVATSKI Šumarski list br. 9 10, t´XXI V (2000). .M9-5M) 5. ZAKLJUČAK Godina 1999. je prema analizi WMO-ovog centra za klimatska istraživanja NOAA (National Oceanic and Atmospheric Administration - National Climatic Data Center) ocijenjena kao peta najtoplija godina od kada postoje instrumentalna mjerenja. Područje Hrvatske zapadno od linije Čabar, Bakar, Mali Lošinj, Zadar, Hvar i Ston, tijekom ljeta 1999. godine ocijenjeno je kao ekstremno toplo. Količina oborine u lipnju 1999. bila je iznadprosječna, a na nekim područjima bio je čak i ekstremno kišni mjesec. Slična situacija bila je u razdoblju srpanj-rujan. Ovakva klimatska odstupanja u ljeti 1999. rezultat su makrovremenske situacije nad Europom. Učestali prolazi oslabljenih frontalnih sustava ili stvaranje tzv. plitkih ciklona iznad Jadrana, mjestimično su uzrokovali pljuskove praćene grmljavinom. Takvi poremećaji prekidali su sušna i topla razdoblja te smanjivali opasnost od izbijanja i širenja šumskih požara. Najdulje sušno razdoblje zabilježeno je na Lastovu u trajanju od 32 dana, a iz analiza vremenskih prilika i šumskih požara iz ranijih godina zna se da se veliki i katastrofalni šumski požari javljaju u godinama s 50 i više uzastopnih dana bez oborine ili u godinama kada se javljaju dva ili više sušnih razdoblja s 30 i više bezoborinskih dana. Prikaz analize sezonske ocjene potencijalne žestine šumskog požara na priobalju i otocima pokazala je dva potpuno strukturalno različita klima-požarna područja. Južno područje (srednju i južnu i dalmatinsko zalede) s atipičnim "kišnim klinom" uz pretpostavku da se ovakva situacija rijetko uspostavlja. Za razliku od toga sjeverno područje, koje zahvaća Istru i Hrvatsko primorje ima obrnutu situaciju. Prikaz ukupnog broja dana s velikom i vrlo velikom klasom opasnosti dobro se poklapa sa analizom sezonske procjene žestine požara, SSR, a razlike koje su uočljive treba pripisati većem utjecaju stanju vlažnosti ukupnog goriva, BUT, koji u određenim razmjeru s meteorološkim indeksom opasnosti od šumskog požara, FWI određuje klasu opasnosti. Dakle, povoljni vremenski uvjeti tijekom ljeta 1999, ponajprije česte oborine, dovele su do smanjenja potencijalne opasnosti od izbijanja i širenja šumskih požara, stoje konačno i rezultiralo manjim brojem požara i manjom spaljenom površinom. Daljnja istraživanja povezanosti klime i požarne ugroženosti mediteranskog i submediteranskog područja Hrvatske mogla bi pridonijeti razvoju strategije i utjecati na politiku upravljanja i gospodarenja šumskim požarima u našoj zemlji. LITERATURA Dimitrov, T. i Jurčec, V. 1986: Izvanredne meteorološke prilike i šumski požari na Jadranu u 1985. godini, Šumarski list, CX (1986), Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 453-465. Dimitrov, T. i Jurčec, V. 1989: Šumski požari i vremenske prilike na Jadranu u 1988. godini, Šumarski list, 11-12 / 1989, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 617-629. Dimitrov , T 1998: Gorenje globalne biomase, Šumarski list, 9-10, Hrvatsko šumarsko društvo, Zagreb, 443-455 Katušin,Z. i Srnec, L. 2000: Praćenje i ocjena klime u 1999. godini, Prikazi br.9, Državni hidromcteorološki zavod, Zagreb, 42. Vu č e t i ć, M. 1998: Vremenske prilike i opasnost od šumskih požara tijekom razdoblja lipanj-kolovoz 1998., Vatrogasni vjesnik, 9/1998, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 23-25. Vučetić , M. 2000: Meteorološki indeks opasnosti od šumskih požara, Vatrogasni vjesnik, 3/2000, Hrvatska vatrogasna zajednica, Zagreb, 38-40. SUMMARY: In this paper analysis of the weather conditions during the period June to September 1999 is presented which were essential for rising or diminishing potential danger of developing and spreading forest fires. It was shown that the more frequent frontal systems or upper lows were discontinuing dry periods not allowing to form a sequence of days without percipitation longer than 32 days what was recorded on Lastovo island. In the paper the SSR (Seasonal Severity Rating) values are presented for a part of Croatia as a sesonal indicator of the potential wildfire danger class. Both presentations are in concordance with the weather conditions during the period June to September 1999. Authors are expecting continuing reserch on problems of preventive protection against fire of Mediterranean forests and finally fire climate mapping the Mediterranean and Submediterranean region of Croatia. Key words : Seasonal Severity Rating, forest fire, Fire Weather Index. |