DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-10. CXXIV (21)0(1), 533-547
la počinitelje šumskih šteta. Povećanje šumskih šteta i
pučanstva odlučno je utjecalo na devastaciju šuma i
postanak šikara.


Direkcija šuma u Sušaku 1925. godine započela je
radove melioracija ličkih šikara, provođenjem resurekcijskih
sječa i pošumljavanjem goleti.


Osnova za podizanje šikara i goleti ličkih šuma izrađena
je u Sušaku i odobrena 1933.godine. U takvim degradiranim
sastojinama treba favorizirati bukvu kojoj
stanište najbolje odgovara. Ona inače dolazi od prirode
pa je treba vratiti na površine gdje je nestala i nekad
bila. Kod pošumljavanja uglavnom se preporuča sadnja
običnog bora.


ZAKLJUČAK:


Dosadašnja publicirana građa o povijesti ličkog šumarstva
vrlo je skromna, pa svako novo saznanje predstavlja
prilog njezinu boljem i potpunijem saznanju.


Zahvaljujući spletu sretnih okolnosti sačuvan je u Šumariji
Otočac originalni dokument o djelovanju otočke
imovne općine za razdoblje od početka njezinog djelovanja
1879. do 1895. godine. Uz to su u ovom radu korišteni
i drugi podaci, kako bi se kompletirao rad otočke
imovne općine od 1896. godine do njezinog ukidanja
1941. godine, zajedno sa ličkom imovnom općinom.


Navedene dvije imovne općine zauzimale su znatne
površine Like i to u pravilu degradiranih šuma. Njihovim
uključivanjem u imovne općine nastavljen je
djelomični trend devastaacije od mnogobrojnih
pravoužitnika i stoke. Uza sve propuste uvjetovane
takvim prilikama, ipak su imovne općine odigrale pozitivnu
ulogu u sveukupnom gospodarenju svojih
šuma. Pronađeni detaljni podaci visoko stručnog statističkog
opisa šumarstva otočke imovne općine u opširnom
tekstu i nekoliko postojećih tablica, doprinijeli su
boljem upoznavanju ličkog šumarstva, ali i sveukupnog
našeg šumarstva.


Otočka imovna općina zauzimala je 79.357 ha, a od
toga 73.629 ha (93 %) šume, 4.660 ha (6 %) čistina i


1.068 ha (1 %) neproduktivnog tla. Od 8.970.057 m3
ukupne drvne zalihe ili 122 m3 /ha bilo je 608.301 m3(7
%) mladog drveća starosti do 40 godina, 1.921.930 m3
(21 %) srednjeg drveća starosti od 40 - 80 godina, te
6.439.826 m3 (72 %) starog drveća iznad 80 godina.
Prosječna drvna zaliha je 122 m3 /ha i u šest šumarija
kreće se u rasponu od 75 m3 /ha (Šumarija Perušić) do
174 m3 /ha Šumarija Zavalje. Procijenjena vrijednost
šuma je 14.230.732 forinti, a inventara samo 94,182 forinti.
Godišnji sječivi prihod je 159.971 m3, od čega
pravoužitnici troše 91.415 m3, pa preostaje 68.556 m3
za ostale potrebe i prodaju. Prosječna je cijena m3 tehničkog
drva jele i smreke 3 forinta, bukve 2,5 forinti, hrasta
kitnjaka 5 forinti, javora 4 forinta i bukovog ogrijeva
0,6 do 1,2 forinta/prm.
Na podizanje kultura utrošeno je 27.661 forinti, ana
izgradnju šumskih komunikacija 29.810 forinti.


Na prostoru otočke imovne općine živi 83.540 stanovnika.
Od ukupne površine pašnjaka 44.091 ha to je


svega 0,52 ha po stanovniku, što nije dovoljno za život


99.368 kom. gospodarskih životinja, kojima treba osigurati
pašu i sijeno. U tome su najbrojnije ovce, koje
čine gotovo 60% (59.901 kom) ukupnog broja gospodarskih
životinja.
Šumske štete su znatne, jer je podneseno 211.225
prijava u vrijednosti 334.536 forinti. Senj i Sv. Juraj su
glavne izvozne luke za različite drvne Sortimente (klade,
grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske, letve
i ostalo). Uz postojeću pilanu u Štirovači, rade još 32
vodene pile na rijeci Gacki ijedna ciglana. Lovstvo još
nije organizirano, pa je zbog toga bez naknade prepušteno
pojedincima za zabavu.


Šumarski stručnjak Šandor Pere i ostali ukazuju na
propuste u gospodarenju šumama otočke imovne općine.
Veliki je pritisak na šume, jer graničar smatra da
se blago može isključivo hraniti u šumi. Dok je tako,
zaključuju šumarski stručnjaci, šuma se zeleniti
neće. Osim toga loše je stanje lugarske službe, koje
je slabo plaćeno. Na kraju najveće štete čini stanovništvo,
jer vrlo slabo poznaje šumarstvo. U tom pogledu
tek predstoje krupni zadaci na njegovom prosvjećivanju.


Lička imovna općina naprosto nikada nije osnovana
zbog nekvalitetnih i neotvorenih šuma. Međutim, kod
diobene odluke 1880. godine dodijeljena joj je sveukupna
površina od 55.511 ha, odnosno 50.670 ha šuma sa
sveukupnom drvnom zalihom od 6,222.524 m3 u vrijednosti
od 5,772.514 forinti.


Pravoužitnici na području ličke imovne općine
zadržali su i dalje svoja servitutna prava u državnim
šumama.


Iako je gospodarenje u otočkoj imovnoj općini bilo
popraćeno mnogim nedostacima, ipak se treba zapitati
što bi se dogodilo da uopće nije bilo nikakve šumarske
organizacije. U tom kontekstu gospodarenje
tim šumama svakako je odigralo pozitivnu ulogu.
Nastavak gospodarenja nakon [I. svjetskog rata tim
šumama značio je novi kvalitetni pomak, koji je zasigurno
počivao, između ostalog, i na temeljima dotadašnjeg
rada otočke imovne općine.