DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 56 <-- 56 --> PDF |
M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-10. CXXIV (21)0(1), 533-547 la počinitelje šumskih šteta. Povećanje šumskih šteta i pučanstva odlučno je utjecalo na devastaciju šuma i postanak šikara. Direkcija šuma u Sušaku 1925. godine započela je radove melioracija ličkih šikara, provođenjem resurekcijskih sječa i pošumljavanjem goleti. Osnova za podizanje šikara i goleti ličkih šuma izrađena je u Sušaku i odobrena 1933.godine. U takvim degradiranim sastojinama treba favorizirati bukvu kojoj stanište najbolje odgovara. Ona inače dolazi od prirode pa je treba vratiti na površine gdje je nestala i nekad bila. Kod pošumljavanja uglavnom se preporuča sadnja običnog bora. ZAKLJUČAK: Dosadašnja publicirana građa o povijesti ličkog šumarstva vrlo je skromna, pa svako novo saznanje predstavlja prilog njezinu boljem i potpunijem saznanju. Zahvaljujući spletu sretnih okolnosti sačuvan je u Šumariji Otočac originalni dokument o djelovanju otočke imovne općine za razdoblje od početka njezinog djelovanja 1879. do 1895. godine. Uz to su u ovom radu korišteni i drugi podaci, kako bi se kompletirao rad otočke imovne općine od 1896. godine do njezinog ukidanja 1941. godine, zajedno sa ličkom imovnom općinom. Navedene dvije imovne općine zauzimale su znatne površine Like i to u pravilu degradiranih šuma. Njihovim uključivanjem u imovne općine nastavljen je djelomični trend devastaacije od mnogobrojnih pravoužitnika i stoke. Uza sve propuste uvjetovane takvim prilikama, ipak su imovne općine odigrale pozitivnu ulogu u sveukupnom gospodarenju svojih šuma. Pronađeni detaljni podaci visoko stručnog statističkog opisa šumarstva otočke imovne općine u opširnom tekstu i nekoliko postojećih tablica, doprinijeli su boljem upoznavanju ličkog šumarstva, ali i sveukupnog našeg šumarstva. Otočka imovna općina zauzimala je 79.357 ha, a od toga 73.629 ha (93 %) šume, 4.660 ha (6 %) čistina i 1.068 ha (1 %) neproduktivnog tla. Od 8.970.057 m3 ukupne drvne zalihe ili 122 m3 /ha bilo je 608.301 m3(7 %) mladog drveća starosti do 40 godina, 1.921.930 m3 (21 %) srednjeg drveća starosti od 40 - 80 godina, te 6.439.826 m3 (72 %) starog drveća iznad 80 godina. Prosječna drvna zaliha je 122 m3 /ha i u šest šumarija kreće se u rasponu od 75 m3 /ha (Šumarija Perušić) do 174 m3 /ha Šumarija Zavalje. Procijenjena vrijednost šuma je 14.230.732 forinti, a inventara samo 94,182 forinti. Godišnji sječivi prihod je 159.971 m3, od čega pravoužitnici troše 91.415 m3, pa preostaje 68.556 m3 za ostale potrebe i prodaju. Prosječna je cijena m3 tehničkog drva jele i smreke 3 forinta, bukve 2,5 forinti, hrasta kitnjaka 5 forinti, javora 4 forinta i bukovog ogrijeva 0,6 do 1,2 forinta/prm. Na podizanje kultura utrošeno je 27.661 forinti, ana izgradnju šumskih komunikacija 29.810 forinti. Na prostoru otočke imovne općine živi 83.540 stanovnika. Od ukupne površine pašnjaka 44.091 ha to je svega 0,52 ha po stanovniku, što nije dovoljno za život 99.368 kom. gospodarskih životinja, kojima treba osigurati pašu i sijeno. U tome su najbrojnije ovce, koje čine gotovo 60% (59.901 kom) ukupnog broja gospodarskih životinja. Šumske štete su znatne, jer je podneseno 211.225 prijava u vrijednosti 334.536 forinti. Senj i Sv. Juraj su glavne izvozne luke za različite drvne Sortimente (klade, grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske, letve i ostalo). Uz postojeću pilanu u Štirovači, rade još 32 vodene pile na rijeci Gacki ijedna ciglana. Lovstvo još nije organizirano, pa je zbog toga bez naknade prepušteno pojedincima za zabavu. Šumarski stručnjak Šandor Pere i ostali ukazuju na propuste u gospodarenju šumama otočke imovne općine. Veliki je pritisak na šume, jer graničar smatra da se blago može isključivo hraniti u šumi. Dok je tako, zaključuju šumarski stručnjaci, šuma se zeleniti neće. Osim toga loše je stanje lugarske službe, koje je slabo plaćeno. Na kraju najveće štete čini stanovništvo, jer vrlo slabo poznaje šumarstvo. U tom pogledu tek predstoje krupni zadaci na njegovom prosvjećivanju. Lička imovna općina naprosto nikada nije osnovana zbog nekvalitetnih i neotvorenih šuma. Međutim, kod diobene odluke 1880. godine dodijeljena joj je sveukupna površina od 55.511 ha, odnosno 50.670 ha šuma sa sveukupnom drvnom zalihom od 6,222.524 m3 u vrijednosti od 5,772.514 forinti. Pravoužitnici na području ličke imovne općine zadržali su i dalje svoja servitutna prava u državnim šumama. Iako je gospodarenje u otočkoj imovnoj općini bilo popraćeno mnogim nedostacima, ipak se treba zapitati što bi se dogodilo da uopće nije bilo nikakve šumarske organizacije. U tom kontekstu gospodarenje tim šumama svakako je odigralo pozitivnu ulogu. Nastavak gospodarenja nakon [I. svjetskog rata tim šumama značio je novi kvalitetni pomak, koji je zasigurno počivao, između ostalog, i na temeljima dotadašnjeg rada otočke imovne općine. |