DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547
diobene odluke 1880. godine Lička imovna općina dobila
je u vlasništvo 89.707 k.j. (51.623,20 ha) šuma i
drugih zemljišta u vrijednosti 5,772.513,86 forinti
(Ojurović 1998.).


Segregacijski postupak za ovu općinu nikad nije završen
iako su šume kartirane i inventarizirane. Lička
imovna općina nije nikada osnovana zbog nekvalitetnih
i nedostupnih šuma. Zastupstvo Ličke imovne općine
nije htjelo prihvatiti i potpisati diobenu odluku centralne
komisije, jer nije moglo ispuniti prava pravoužitnika.
Uz to nije mogla osigurati niti sredstva za poslovanje iz
svojih vlastitih prihoda. U izvješću Trgovačke obrtničke
komore u Senju 1876. god. piše da su šume ove imovne
općine nepristupačne. Prostiru se u vrletnoj Velebitskoj
planini, dok samo manji dio Mazinske planine leži na
500 - 800 m n.m. Lička imovna općina tražila je subvenciju
od države, koju nikada nije dobila. Zbog toga njeno
zastupstvo nije pristalo na diobenu odluku.


Lički pravoužitnici - krajišnici zadržali su i dalje
svoja servitutna prava u državnim šumama prema pro


pisima iz 1860. godine. Prava pravoužitnika bila su tada
administrativno ograničena samo na one šume koje
su diobenom odlukom iz 1880. god. trebale pripasti ličkoj
imovnoj općini.


Podjela državnih šuma ličkog okružja (pukovnije)
na šume imovne općine i državne šume imala su samo
administrativni karakter radi lakše administracije i njihovog
korištenja i servitutnih prava. Šume ličke pukovnije
ostale su i dalje državne bez obzira na njihovu podjelu
u Segregacijskom elaboratu.


Pravoužitnički katastar nije sastavljen, nego samo
liste ličkih krajiških mjesnih općina, koje su obavljale
krajišku dužnost. Na temelju liste mjesnih općina, pravoužitnici
su stekli pravo servituta u državnim šumama.
Tako je zadnja lista sastavljena 1904. godine.


P e r u š i ć (1929) je prikazao osnovno uređenje podataka
za šume ličke imovne općine kako slijedi:


Površin a h a
Visoke šume Niske šume Pašnjaci Neplodno Svega
37.219,73 13.449,99 3.175,24 1.665,93 55.510,89


Navedene površine više su za 3.887,69 ha(55.510,89 - 51.623,20 = 3.887,69) nego što su bileodređene diobenom odlukom. Naime, naknadno se us-


DrvnaVisoke šume
Četinjače Listače
301.947,00 5.732.277,00


Kraljevski šumarski ured u Otočcu za državne šume,
ujedno je upravljao i šumama ličke imovne općine.
Državnim šumama upravljale su državne uprave u
Gospiću, Karlobagu, Sv. Roku i D. Lapcu.


Preseljenjem Kraljevskog šumarskog ureda iz
Otočca u Sušak 1907. god. ništa se bitno nije promijenilo
sve do 1930. godine. Tada su od 44 sreza formirane
gospodarske jedinice koje su bile označene velikim
slovima abecede. Tako su nastale gospodarske jedinice
A, B, C, D i E, koje su bile bez servitutnih opterećenja
(državne) dok su G i H gospodarske jedinice bile
izlučene za pokriće potreba pravoužitnika - krajišnika.


Postojeće državne uprave Gospić, Karlobag, Sveti
Rok i Donji Lapac nisu posvećivale veliku pozornost
čuvanju servitutnih šumarija, jer su smatrale da takvo
rješenje ima privremeni karakter.


Glavni krivac za nezadovoljavajuće stanje bila je
odgovorna vlast, jer između ostalog blago je kažnjava


tanovilo da su površine pojedinih katastarskih čestica
veće od prikazanih u diobenoj odluci,


zaliha m!
Niske šume Sveukupno


188.300,00 6.222.524,00


Slika 2. Zgrada bivšeg Kraljevskog šumarskog ureda u Otočcu do
njegovog preseljenja u Sušak 1907. godine. Izgrađena je u
središtu grada nasuprot sadašnje šumarije Otočac. Sada je
u njoj Gospodarska komora Ličko-senjskc županije.


(Foto: M. Vukelić)