DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-1». CXXIV (20001. 5.^3-547 IX. DOGODJAJI KOJI ŠTETNO DJELUJU U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU U šumskom gospodarstvu ponajprije štetno utječe neukost i primitivizam. Ako u moralnom pogledu i odgoju ne bude više napretka, a pučanstvo bude orijentirano samo na šumu, doći će do pogoršanja. Stanje će biti nepovoljnije ako se ne budu provodile uredbe o gospodarenu šumama. U tom kontekstu negativno djeluje isključiva orijentacija pučanstva na šumu i njezine proizvode (gradu, ogrijev, pašu, nastor i brst). Stanje se još više pogoršava neracionalnim gospodarenjem i trošenjem, te krađom drveta. Šumske štete su velike, broj prijava je sve veći, a sudski postupci su prespori i preblagi za počinielje. Velik je broj krupne stoke te ovaca i koza koje se ne hrane na jaslama, već u šumi. Za njihovu zimsku prehranu puk sprema brsnik u ogromnim količinama, dok okresana hrastova stabla upotrebljava za stožine. Takvi događaji i odnosi prema šumi povećavali su devastaciju šuma, te su se u gospodarenju šumama morale donositi i primjenjivati zakonske odredbe. X. LOVSTVO, VOĆARSTVO I UGLJENARSTVO Lovstvo je u povoju, lovačkih udruga nema, niti se lov iznajmljuje, već je kao besplatna zabava prepušten namještenicima, časnicima i dr. Od korisne divljači najviše ima srna, zečeva, divokoza i raznih ptica. Od grabežljivaca ima dosta medvjeda, vukova, lisica, divljih mačaka, jazavaca i kuna. Od ptica jastrebova, velikog tetrijeba. Zanimljivo je da je tetrijeb bio uvršten u grabežljivce. Lugarsko osoblje zaduženo je i za lovstvo. Međutim, osoblje je prezauzeto šumskim štetama i krađama te ne progoni zvijerokradice. O lovstvu ne postoje zakonski propisi, a za lovostaj nitko ne mari. Takvim nekontroliranim lovom broj divljači se stalno smanjuje. Veliku korist i više reda u lovstvu donio je tkzv. "Lovski zakon" te zakon o porezu na puške i lov. Voćarstvo nije bilo napredno i tadašnje vlasti nastojale su osnivati voćarske rasadnike radi besplatne podjele. Tako je u Otočcu 1895. godine osnovan rasadnik krušaka i jabuka na površini od 6 k.j. U rasadniku se proizvodio velik broj voćnih sadnica, pa je uskoro i zatvoren. Ugljcnarstvo je bilo razvijeno samo za potrebe kovačija, dok prirodnih ugljenokopa nije bilo. Statistički opis Imovne općine Otočac napisan je 1896. godine. Njegov autor Š. Pere na kraju zaključuje da će drugi biti bolji, ako ga bude pisao. Jedan primjerak bio je pohranjen u arhivi Šumarije Otočac, mjeseca travnja 1896. godine, koji je eto, slučajno sačuvan. OSTALA SAZNANJA O DJELOVANJU OTOČKE IMOVNE OPĆINE Otočka imovna općina kao gospodarstveni ured djelovala je pune 62 godine ( 1879 - 1941 ). Uz sve nedaće koje su pratile ovu Imovnu općinu od njenog osnivanja, taksator 11 i j i ć (1889) u svom članku opisuje stanje šuma otočke imovne općine. Prema njegovom opisu šume stradaju od velikih šumskih šteta. Za takvo stanje ne snose krivnju gospodarske osnove. Broj pučanstva stalno raste, kao i veće potrebe na građevnom i ogrijevnom drvetu, što uzrokuje degradaciju i uništenje šuma. Neracionalno gospodarenje šumama dovest će u pitanje i mogućnosti opskrbe pravoužitnika. Svaka kuća troši 48 prm ogrijeva, dok brojna stoka zatire šumu. Taksator I lij i ć (1889) zaključuje: "Dokle god naš graničar svoje blago bude u šumi hranio, a ne na jaslama polja svojih, dotle naše šume niti gospodarstvo zeleniti se neće". Spomenuti taksator dalje opisuje loše stanje lugarske službe s velikim revirima, nestručno osoblje, slabe plaće, te nisko obrazovanje i moral osoblja. Uz sve nedaće posebno ističe potrebu za prosvjećivanjem pučanstva na uzgoju, zaštiti i čuvanju šuma. Imovne općine iscrpile su svoju moć, čime su prestale udovoljavati svim obvezama. Zastupstvo imovnih općina 1941. godine donosi odluku o ukidanju Imovnih općina, koje postaju vlasništvo države. Konačno 17. 5. 1945. god. Sabor NR Hrvatske Zakonom proglašava šume Imovnih općina općenarodnim dobrom, čime je prestala s radom otočka imovna općina. Iz obimnih tablica statističkog opisa, u prilogu je obavljen izbor podataka u izvornom ili skraćenom obliku kako slijedi: Prilog "A" - Razdieljenje posjeda imovne obćine na šumarije, te uređajne razrede s naznakom površine, drvne gromade i razmjera dobnih razredah Prilog "B" - Prihod od doznaka uz podpunu cienu od osnutka imovne obćine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. Prilog "C" - Prihod od doznaka uz sniženu cienu od osnutka imovne obćine, mjeseca studena godine 1879. do konca godine 1895. Prilog "D" - Prihod od dražbenih zapisnicih od godine 1880. do konca godine 1895. |