DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 51 <-- 51 --> PDF |
M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski liši br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547 ma. Nekontroliranim sječama i brstom koza i stoke mnoge visoke šume pretvorene su u šikare. U budućem gospodarenju treba uložiti mnogo truda i sredstava kako bi se spriječilo propadanje šuma. Zbog toga treba zabraniti nekontrolirane štete i uzgoj koza, te pošumiti goleti. Kako bi namirili svoja prava na ogrijevnom drvetu, pravoužitniei će iskorištavati ostatke u sječinama. Uvođenje strogih mjera čuvanja šuma često ne daje rezultata, jer krajišnici smatraju šumu božjim darom i jedinim izvorom prihoda. U blizini naselja često se nema što sjeći, dok je prijevoz zapregama iz daljnjih šuma bio vrlo skup. Sa šumama se u budućnosti mora gospodariti trajno iracionalno, jer će tako biti najviše koristi. b) Razlozi na kojih se osniva uređenje šumskog gospodarstva Ako razmotrimo naprijed opisane gospodarstvene značajke i svrhu gospodarenja vidjet ćemo da se uređenje šumskog gospodarstva u budućnosti mora prilagoditi stanišnim prilikama, u pogledu izbora vrste drveća, načina uzgoja i ophodnje. Uspijeh vegetacije ovisan je od dobrote tla i podneblja. Zbog toga treba dati prioritet vrstama koje ovdje dolaze prirodno, kao što su: bukva, jela, smreka, hrast kitnjak i bor. Čiste sastojine čini bukva i manjim dijelom ostale vrste, koje treba pretvoriti u mješovite s jelom i smrekom. To će se postići gospodarenjem visokog uzgoja, ophodnjom od 120 godina, te izjadnačavenjem tekućeg i poprečnog prirasta. Glede stojbinskih prilika prebornom sječom moguće je osigurati potrajnost prihoda zbog sređivanja abnormalnog stanja. U tu svrhu razdijeljena je 120 godišnja ophodnja u 3 gospodarska razdoblja po 40 godina. c) Procjena prihoda i postavlanje gospodarstvenih osnovah Za procjenu prihoda od drveta služili su podaci iz Segregacijskog elaborata i nove izmjere 1885. godine. Kod revizije bilo je poteškoća jer šume nisu bile omeđene. Potrajnost prihoda u šumama ustanovljena je po Hundeshagenu. Prema procjeni 1885. godine, ukupni godišnji prihod na drvu iznosio je: 34.258 m3 građevnog i 166.671 prmogrijeva. Ako od toga odbijemo pravoužitnike, ostaje višak za prodaju 27.789 m3 građevnog i 34.213 prm ogrijeva, koji se prodavao u Senju i Sv. Jurju. Od toga viška živjela je imovna općina. U prilogu "C" prikazanje prihod od doznaka za razdoblje 1879- 1895. godina uz sniženu cijenu za četinjače 18.357,53 forinti, te listače 2.871,78 forinti. U prilogu "D" prikazanje prihod od dražbenih zapisnika za razdoblje 1880 - 1895. godine u iznosu od 81.558,51 forinti. Prilikom izrade osnove gospodarenja za prvo razdoblje od 40 god. (1886 - 1925) ustanovljen je za svaki uređajni razred red za sječu. Red za sječu dolazio je najprije u najstarijim uređajnim razredima. Bilo je slučajeva kad najstariji dobni razred nije mogao pokriti etat za 40 godina za trajanja 1 gospodarskog razdoblja, pa se manjak podmirivao u srednjedobnim razredima. Višak etata najstarijeg dobnog razreda čuvao se za II razdoblje, dok se pomladak nije podigao, najstariji dobni razred nije se mogao sjeći. VII. POSEBNI OPIS SUMAH I ODNOŠAJA DOBNIH RAZREDA Iz svega stoje do sada opisano i priloženo, stručnjaci će lako vidjeti stanje gospodarstva i šuma. Šume ove imovne općine procijenjene su na 14,230.731 forintu. Ogromne drvne zalihe mrtvi su kapital zbog pomanjkanja puteva i željeznice, pa zbog toga kod diobe nisu ni imale nikakvu vrijednost. Sume u blizini bilo je lakše unovčiti, dok su neotvorene šume propadale. Jedino izgradnja prometnica može povećati prihod ove općine. Njezini troškovi sve su veći, a financijska moć sve manja. Opis šuma i dobnih razreda danje u prilogu "A". VIII. ODNOŠAJI POVRŠINE NASPRAM CIELOM PODRUČJU IMOVNE OBCINE, PUČANSTVO I STANJE BLAGA Kao što je već navedeno ukupna površina šuma i šumskih zemljišta iznosi 79.357 ha, te 44.091 ha nekultiviranih i slabo kultiviranih pašnjaka. Ako od ukupnog broja stanovnika odbijemo pravoužitnike, tada 0,58 ha pašnjaka, dolazi po stanovniku odnosno 0,86 ha ispasišta u šumi, nakon odbitka neplodnog tla i branjevina. Kada bi se općinski pašnjaci samo malo kultivirali mogli bi preko ljeta prehraniti cjelokupnu stoku. Naime, u tom razdoblju konji i volovi ionako pretežno rade u šumi, pa jedino ovce koriste pašnjake. U proljeće i jesen, kada nema usjeva, stoka se obično zadržava u polju. Na poboljšanju prilika vlasti bi mogle puno učiniti u koliko bi poticale i financirale radove na melioraciji pašnjaka. |