DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski lisl br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547 Na drugim čistinama sadila se smreka, ariš, jasen i pitomi kesten. Osim toga njeguju se od koza uništene šume, koje se nakon toga bujno obnavljaju. Branjevine je pak teško održavati, ali je vidljiv rezultat i napredak. D. Trgovina i šumska ciena Trgovina drvetom bila je vezana za nekoliko tvrtki iz Senja, Sv. Jurja i Karlobaga. U tim izvoznim lukama bila su izgrađena stovarišta za smještaj drvcta. Zbog velikih udaljenosti do mora, cijene drveta su bile razvrstane u razrede, a prijevoz se uglavnom odvijao sa zapregom. Prosječna cijena za 1 m3 tehničkog drva jele i smreke iznosila je 3 forinte, bukve 2,5 forinti, hrasta kitnjaka 5 forinti i javora 4 forinte. Prostorni metar bukovog ogrijeva prodavao se po cijeni 0,60 do 1,2 forinte. Osim toga prodavala se i rezana grada. Drvo se prerađivalo u velikim količinama u klade, grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske i letve. Na području otočke imovne općine radila je samo jedna parna pilana u Štirovači u vlasništvu kraljevskog šumskog erara. Na ovom području radile su 32 vodene pile na rijeci Gackoj i jedna ciglana. Kućni obrt bio je razvijen, a izrađivalo se razno suđe, posuđe, stolarija i slično. Zaposleno pučanstvo na preradi i obrtu uspješno je obavljalo sve poslove. E. Upravno i čuvarsko osoblje Sumama otočke imovne općine upravljao je Gospodarstveni ured u Otočcu, kojemu je bilo podređeno 6 šumarija sa 30 lugara, 30 podlugara i 10 lugarskih pomoćnika. Gospodarsvenim uredom upravlja nadšumar, a u njegovom sastavu bio je procjenitelj, protustavnik i pristav ili vježbenik. U šumarijama su postavljeni ispitani šumari, pristav i vježbenici. Šumarije su udaljene od gospodarskog ureda: I Otočac 0 km, II Perušić 33 km, III Sinac 10 km, IVKorenica 54 km, V Krasno 21 km, VI Zavalje 67 km. Šumarije Krasno i Zavalje osnovane su 1889. godine. Upravno i čuvarsko osoblje bilo je nedostatno i ograničeno financijskim mogućnostima imovne općine. U prilogu "F" iskazana su primanja službenika i činovnika. F. Šumsko redarstvo Šumsko redarstvo na području otočke imovne općine nije bilo kompletirano zbog pomanjkanja financijskih sredstava. Njihov najvažniji posao bio je na čuvanju i zaštiti šuma. Najveći neprijatelj šumi bio je čovjek, koji je počinio velike šumske štete i krade drveta. Bilo je puno nesporazuma oko uzurpacija, jer šume nisu bile omeđene, a krajišnici obično grade kuće i stanove u šumi i oko šume. Velike štete čini stoka u čemu se posebice ističe koza. Osim toga prisutne su velike štete od elementarnih nepogoda te požara i štetnika. Svi ti problemi padali su na leđa šumskog redarstva. Narod je bio na niskom stupnju razvoja, te šumu smatra Božjim darom. Šuma se prirodno uzgaja, zalijeva, raste po danu i po noći pa je zbog toga vječna. Iz takvog shvaćanja proističu i postupci naroda prema šumi. U prilogu "G" iskazane su uplaćene i odrađene šumske štete za razdoblje 1882 - 1895. godine, kada je uplaćeno 90.967 forinti, odnosno odrađeno 45.346 forinti. U prilogu "H" iskazan je broj i vrijednost šumskokvarnih prijava od 1879- 1895. godine po šumarijama. Rim. br. Šumarija Broj šumsko-kvarnih prijava komada I. OTOČAC 50.834 II. PERUSIC 45.341 III. SINAC 45.226 IV. KORENICA 41.566 V. KRASNO 14.830 VI. ZAVALJE 13.428 Svega: 211.225 VI. BUDUĆE GOSPODARENJE Vrijednost prijava forinti 73.574,31 75.725,05 73.031,45 71.682,36 22.178,72 18.324,48 334.536,37 a) Svrha gospodarenja gurati čim veće prihode radi podmirenja preostalih troškova poslovanja. Glavna zadaća gospodarenja šumama Otočke imovne općine je potpuno osigurati prava pravoužitnika. Pomanjkanje izvoznih puteva, kao i blizina naselja Osim toga, unovčenjem preostale drvne mase treba osikrajišnika te česte sječe, prouzročile su degradaciju šu |