DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA
Šumarski lisl br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547
Na drugim čistinama sadila se smreka, ariš, jasen i
pitomi kesten.


Osim toga njeguju se od koza uništene šume, koje se
nakon toga bujno obnavljaju. Branjevine je pak teško
održavati, ali je vidljiv rezultat i napredak.


D. Trgovina i šumska ciena
Trgovina drvetom bila je vezana za nekoliko tvrtki
iz Senja, Sv. Jurja i Karlobaga. U tim izvoznim lukama
bila su izgrađena stovarišta za smještaj drvcta.


Zbog velikih udaljenosti do mora, cijene drveta su
bile razvrstane u razrede, a prijevoz se uglavnom odvijao
sa zapregom.


Prosječna cijena za 1 m3 tehničkog drva jele i smreke
iznosila je 3 forinte, bukve 2,5 forinti, hrasta kitnjaka
5 forinti i javora 4 forinte.


Prostorni metar bukovog ogrijeva prodavao se po cijeni
0,60 do 1,2 forinte. Osim toga prodavala se i rezana
grada. Drvo se prerađivalo u velikim količinama u klade,
grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske i letve.


Na području otočke imovne općine radila je samo
jedna parna pilana u Štirovači u vlasništvu kraljevskog
šumskog erara. Na ovom području radile su 32 vodene
pile na rijeci Gackoj i jedna ciglana.


Kućni obrt bio je razvijen, a izrađivalo se razno suđe,
posuđe, stolarija i slično. Zaposleno pučanstvo na
preradi i obrtu uspješno je obavljalo sve poslove.


E. Upravno i čuvarsko osoblje
Sumama otočke imovne općine upravljao je Gospodarstveni
ured u Otočcu, kojemu je bilo podređeno 6
šumarija sa 30 lugara, 30 podlugara i 10 lugarskih pomoćnika.


Gospodarsvenim uredom upravlja nadšumar, a u
njegovom sastavu bio je procjenitelj, protustavnik i


pristav ili vježbenik. U šumarijama su postavljeni ispitani
šumari, pristav i vježbenici.


Šumarije su udaljene od gospodarskog ureda: I Otočac
0 km, II Perušić 33 km, III Sinac 10 km, IVKorenica
54 km, V Krasno 21 km, VI Zavalje 67 km.


Šumarije Krasno i Zavalje osnovane su 1889. godine.
Upravno i čuvarsko osoblje bilo je nedostatno i ograničeno
financijskim mogućnostima imovne općine.
U prilogu "F" iskazana su primanja službenika i činovnika.


F. Šumsko redarstvo
Šumsko redarstvo na području otočke imovne općine
nije bilo kompletirano zbog pomanjkanja financijskih
sredstava. Njihov najvažniji posao bio je na čuvanju
i zaštiti šuma. Najveći neprijatelj šumi bio je čovjek,
koji je počinio velike šumske štete i krade drveta.
Bilo je puno nesporazuma oko uzurpacija, jer šume
nisu bile omeđene, a krajišnici obično grade kuće i stanove
u šumi i oko šume. Velike štete čini stoka u čemu
se posebice ističe koza. Osim toga prisutne su velike
štete od elementarnih nepogoda te požara i štetnika.


Svi ti problemi padali su na leđa šumskog redarstva.


Narod je bio na niskom stupnju razvoja, te šumu smatra
Božjim darom. Šuma se prirodno uzgaja, zalijeva,
raste po danu i po noći pa je zbog toga vječna. Iz takvog
shvaćanja proističu i postupci naroda prema šumi.


U prilogu "G" iskazane su uplaćene i odrađene šumske
štete za razdoblje 1882 - 1895. godine, kada je uplaćeno
90.967 forinti, odnosno odrađeno 45.346 forinti.


U prilogu "H" iskazan je broj i vrijednost šumskokvarnih
prijava od 1879- 1895. godine po šumarijama.


Rim. br. Šumarija Broj šumsko-kvarnih prijava komada
I. OTOČAC 50.834
II. PERUSIC 45.341
III. SINAC 45.226
IV. KORENICA 41.566
V. KRASNO 14.830
VI. ZAVALJE 13.428
Svega: 211.225
VI. BUDUĆE GOSPODARENJE


Vrijednost prijava forinti
73.574,31
75.725,05
73.031,45
71.682,36
22.178,72
18.324,48
334.536,37


a) Svrha gospodarenja
gurati čim veće prihode radi podmirenja preostalih troškova
poslovanja.


Glavna zadaća gospodarenja šumama Otočke imovne
općine je potpuno osigurati prava pravoužitnika. Pomanjkanje izvoznih puteva, kao i blizina naselja
Osim toga, unovčenjem preostale drvne mase treba osikrajišnika
te česte sječe, prouzročile su degradaciju šu