DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 5 <-- 5 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 9-10, CXXIV(2000), 495-502 IJDK 630* 226 + 232 (Qercus petraea Liebl.) 001 DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA PRILIKOM KONVERZIJE ŠUMA NISKOG UZGOJNOG OBLIKA U JUŽNOJ SLOVAČKOJ DEVELOPMENT DYNAMICS OF YOUNG STANDS OF SESSILE OAK AFTER CLEAR CUTTING DURING THE CONVERSION OF COPPICE FORESTS IN SOUTH SLOVAKIA Karol GUBKA* SAŽETAK: Sume niskoga uzgojnog oblika - panjače, zapremaju danas u Slovačkoj 4,1 % šumske površine. Površina im se sustavno smanjuje konverzijom u sjemenjače. U Šumskoj upravi Rimavska Sobota postavljenje pokus s ciljem utvrđivanja uspjeha pošumljavanja s hrastom kitnjakom u sječini panjače cera, običnoga graba i kitnjaka. Pokusne plohe osnovane su uz južni i sjeverni rub sječine, a pošumljavanje s kitnjakom obavljeno je sadnjom dvogodišnjih sadnica i sjetvom žira. Praćenje uspjeh pošumljavanja i mjerene su visine biljaka. Pokus je trajao 7 godina. Bolji uspjeh rasta sadnica zabilježen je sjetvom žira, a većo gubici su ustanovljeni na južnim rubovima sječina. Autor je uz kitnjak istraživao cer i obični grab prateći i njihovu dinamiku rasta tijekom pokusa zbog utvrđivanja sposobnosti konkurencije kitnjaku. Mlade sastojine kitnjaka nastale sjetvom, prestižu u četvrtoj godini visinskim prirastom sastojine nastale sadnjom, a u petoj godini one su za 79, H cm od njih više. Ključne r ij e č i : konverzija panjača, sjetva i sadnja kitnjaka, broj biljaka, visina i visinski rast, utjecaj ruba sječine i ekspozicije na uspjeh pošumljavanja. UVOD - Introduction Cilj državne šumarske politike u Slovačkoj je očuFunkcija šuma u Slovačkoj, ali i općenito, je maksivanje, zaštita i unapređenje šuma, koje predstavljaju malna proizvodnja drvne mase uz ostvarenje ostalih veliko prirodno, ali i nacionalno bogatstvo. općekorisnih funkcija. Iz toga proizlazi da šume imaju nezamjenjivu proizvodnu, ekološku i okolišnu funkci Površina od oko 1,92 milijuna hektara šume predstavlja šumovitost od približno 41 %, od čega drvna ju, što obvezuje našu teoriju i praksu na iznalaženje me masa sastojina iznosi više od 390 milijuna m3 (H 1 ad i k toda i radnih postupaka, koji će najbolje osigurati po1995). šume su krajobrazna jezgra na većem dijelu Slotrajnost gospodarenja (Gubka 1994, 1996). vačke, a ujedno su i najkorisnija i relativno stabilna komponenta životnog prostora. PROBLEMATIKA Problem Matter Jedna od mogućnosti kako povećati produkciju, ali i verzija) šuma niskog uzgojnog oblika (panjače) u visoostale općekorisne funkcije šuma je prevođenje (kon-ki uzgojni oblik (sjemenjače). Problematika panjača nije nova u našoj šumarskoj praksi (Bezač in sky 1971,Zajac 1986, Korpe 1 1991, Gubk a 1993, 1996). Razlika u produkcijskim mogućnostima sastojina različitog uzgojnog oblika dala je u prošlosti poticaj za odvojenu evidenciju povr * Doc. ing. Karol Gubka, CSc. šina i produkcije visokih i niskih šuma. Katedra za uzgajanje šuma, Šumarski fakultet u Zvolenu |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 6 <-- 6 --> PDF |
K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KII´NJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502 Tablica 1. Površina šuma niskog uzgojnog oblika u Slovačkoj (Gubka 1996) Table 1 : The area of coppice forests in Slovakia (Gubka 1996) Godina - Year 1920 1930 1940 ha 208 438 159 433 161 396 % 14.5 10.4 9.1 Iz tablice je uočljiv trend smanjenja površina niskih šuma s odstupanjem za vrijeme II. svjetskog rata ( 1940 -1950 godina). Tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina, zbog većih potreba za drvnom masom, govori se o "slaboproduktivnim šumama". U ovu je kategoriju 1983. godine bilo uvršteno 197 800 ha šuma, što predstavlja oko 10 % ukupne šumske površine Republike Slovačke. Odlučujući moment u gospodarenju panjačama, kao i šumama s nepovoljnim omjerom smjese, bio je, a bit će i ubuduće, propis šumskog gospodarskog plana realiziran bez obzira na vlasničke odnose. Cijeli postupak smanjenja površina ovakvih šuma povezan je s problemom financiranja, glede činjenice da troškovi za konverziju i rekonstrukciju premašuju dobit od prodanog drva (Gubka 1996). Nedostatak niskih šuma je da daju Sortimente manjih dimenzija i slabije kvalitete, pa su veliki problemi s njihovom obradom. Najveće učešće šuma niskog uzgojnog oblika je u južnom dijelu Slovačke u relativno suhim predjelima do 500 tn.n.m., većinom na južnim ekspozicijama. Nalaze se obično u 1.- 3. (4.) vegetacijskom stupnju. U klimatološkom pogledu to su suh 1 ji i topliji predjeli Slovačke. Učešće pojedinih vrsta drveća u niskim šumama je različito. Najzastupljenije vrste su hrast (uglavnom kitnjak) 27 %, bagrem 16 %, hrast cer 15 %, obični grab 1950 1960 1970 1980 1990 196 481 187 347 137388 133461 79 324 11.1 10.5 8.0 7.4 4.1 14 % i obična bukva 6 %. Preostalih 22 % zastupljeno je brezom, johom, trepetljikom, topolom (autoktone) i vrbom. Četinjače su najviše zastupljene s provenijencijski neprikladnim borom (Gubk a 1996). Š a 1 y (1977) procjenjuje da se oko 50 % ukupnih površina panjača Slovačke nalazi na lesnim ilovačama i soliflukcijskim tlima te na lesu. Matični substrat se jasno raščlanjuje na rastrošenu stijenu podloge, tercijarne magmatite pa sve do napuhanih pijesaka. Konverzija i rekonstrukcija su uzgojni zahvati koji u biti prate, glede ostalih funkcija šume, povećanje volumne produkcije (Vyskot 1958, Mudrich 1960, Savin 1962, Bezacinsky 1971, Mayer 1977, Orlić 1981, Zajac 1986, Korpel 1991, Gubka 1985, 1993, 1994, 1996). Vlastita tehnologija ovih zahvata je zaseban vremenski i prostorni sklop tekućih uzgojnih radova, njege i obnove. Većina sastojina pogodnih za konverziju i rekonstrukciju nalazi se na izvornom staništu hrasta kitnjaka. Zbog toga je logično da se provedu takvi uzgojni radovi koji će u sljedećoj generaciji osigurati dominaciju hrasta kitnjaka (Quercus petraea (Mattusch), Lieb.). Cilj rada je analiza razvoja mladih kitnjakovih sastojina, nakon konverzije (cerove sastojine) u sedmogodišnjem vremenskom ciklusu ( 1 .-7. godina), odvojenih s obzirom na sadnju i sjetvu. MATERIJAL I METODIKA - Material and Methods Na šumarskom zavodu Rimavska Sobota (jug srednje Slovačke, na granici s Mađarskom) u šumskoj upravi Rimavska Sobota u predjelima č. 63,112, 128 b, 267,334 a, koji su u različitim stadijima razrade konverzije, postavili smo seriju transekata. Područje šumske uprave Rimavska Sobota rasprostire se na dvije orografske cjeline: Rcvucka visoravan ima karakter visoravni (maks. visina je 468 m. m.) Južnoslovačka kotlina ima brežuljkasti karakter (maks. visina je 185 m. m.) Prosječna godišnja temperatura je 7 °C, a prosječna temperatura za vrijeme vegetacijskog razdoblja je 14 "C. Prosječna godišnja količina oborina iznosi 800 - 900 mm, a tijekom vegetacije 400 - 500 mm. Promatrane sastojine su niskog uzgojnog oblika, dobi 50 - 70 godina, prevladavajuća ekspozicija je istočna, nagib 15 - 20 %, omjer smjese: hrast cer 75 - 100 %, hrast kitnjak 15-0 %, obični grab 10 - 0 %. U sastojinama je napravljena izravna konverzija (čista sječa sa širinom sječina 25 - 40 m, te nakon toga sadnja sadnica hrasta kitnjaka ili sjetva žira). Sječine se pružaju pretežno u smjeru istok - zapad. Na pojedinim sječinama su jedno do sedamgodišnji nasadi nastali sadnjom, odnosno sjetvom. Drvna zaliha preostalih sastojina je 112 - 158 mVha. Prosječni predloženi sastav pomlatka je hrast kitnjak 50 - 60 %, hrast cer 20 - 10 %, obični grab 20 - 10 %, obični bor ili ariš 10 - 20%. Okomito na os (križno kroz sječinu) sječine bili su postavljeni transekti, od čega ih je 11 bilo zasijano, a 10 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 7 <-- 7 --> PDF |
K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA .. Šumarski lislhr.9 10, CXXIV (2000), 495-502 zasađeno. Zbog nedostatka sadnog materijala, odnosno žira u slučaju slabog uroda, nismo mogli analizirati transekte s 3 i 4 godišnjim sadnicama. Transekti su odabrani prema veličini površine 5 m x širina sječine. Svaki transekt bio je podijeljen na plohe 5 x 5 m, koje su od ruba stare sastojine prema sredini sječine bili označeni slovima A, B, C, D, E. Ekspozicija ruba sastojine dana je simbolima S (Sud -jug), N (Nord - sjever). EO je srednja ploha. Mjerenja su ostvarena na svakoj plohi transekta. Na hrastu kitnjaku smo bilježili - primanje i preživljavanje, - visinu s točnošću na 1 cm, REZULTATI Analiza primanja biljaka i preživljavanja ukazuje na utjecaj udaljenosti od ruba sastojine, kao i na značajan utjecaj starosti. Najveće razlike uočili smo u načinu osnivanja nove generacije. Bez obzira na starost, udaljenost od stare sastojine i ekspoziciju, možemo zaključiti, da su se mlade sastojine hrasta kitnjaka, osnovane sjetvom, bolje primile i bolje preživljavaju od sađenih sastojina. U svim je slučajevima razlika između prosječnih rezultata jamica za sjetvu i jama za sadnju signifikantna. U prosjeku se primilo i preživjelo 16-36 % sadnica hrasta, odnosno u 52 - 84 % posijanih jamica ostao je minimalno jedan hrast. Utjecaj izloženosti (ekspozicije) ruba sastojine na primanje i preživljavanje je očigledan, posebice na transektima sa sjetvom. Sve plohe neposredno uz rub sastojine na sjevernoj ekspoziciji (An) imaju veći postotak preživljavanja od ploha uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji (As). U pojedinačnim slučajevima ova je razlika statistički značajna sa 99 % vjerojatnošću (An++) (tab. 2). Kod sadnje je primanje i preživljavanje na pojedinačnim plohama u kontaktu s rubom sastojine relativno slično, bez obzira na to da je jako nisko, a međusobne razlike su statistički nesignifikantne. Na brojnost hrasta (sjetvenih jamica i jama) ima utjecaj i udaljenost od ruba sastojine. Iz mjerenja proizlazi (tab. 2) daje primitak i preživljavanje hrasta bolje na udaljenosti od 5 - 10 m (Bs), odnosno 10 - 15 m (Cs) od ruba sastojine s južnom ekspozicijom, bez obzira je li mlada hrastova sastojina osnovana sjetvom ili sadnjom. Na plohama osnovanim sjetvom na južnoj ekspoziciji, na udaljenosti 10 - 15 m od ruba sastojine, brojnost je veća u odnosu na plohe As koje su u kontaktu s rubom sastojine. Taj je utjecaj u većini slučajeva statistički značajan (Cs) ili visoko značajan (Cs", Eo++). Analiza brojnosti na plohama uz rub sastojine na sjevernoj ekspoziciji pokazuje veću varijabilnost. Na uda visinski prirast za pojedine godine s točnošću na 1 cm. Na ostalim vrstama mjerili smo brojnost, visinu (cm) i visinski prirast (cm). Sadnja je ostvarena s dvogodišnjim sadnicama u pripremljene jame. Sjetvaje obavljena u iskopane jamice, pri čemu se u svaku stavljalo po 5 žireva. Jedinke hrasta bile su zasađene, odnosno zasijane u razmaku 1 x lm, tj. deset tisuća jama (sadnice), odnosno jamica (žir) po hektaru. Razlike promatranih obilježja bile su testirane analizom varijance(Š mel k o 1974). - Results ljenosti 5 - 10 m od ruba sastojine na sjevernoj ekspoziciji preživljava negdje više, a negdje manje jedinki nego na plohi An (0 - 5 m). Na udaljenosti 10-15 (20) m je 64 - 100 % funkcionalnih jamica za sadnju. U okviru ovih rezultata očito je (tab. 2) da razlike nisu bitne, a u velikoj većini slučajeva su statistički nesignifikantne (Bn_, Cn, Eo.). Iz dobivenih rezultata o brojnosti jedinki hrasta kitnjaka kod umjetne obnove sjetvom ili sadnjom možemo zaključiti da: umjetna obnova hrasta kitnjaka sjetvom, u području šumske uprave Rimavska Sobota, je bolja od umje tne obnove sadnjom, rub sastojine na južnoj ekspoziciji negativno utječe na primanje i preživljavanje sljedeće generacije hra sta kitnjaka, najveći mortalitet jedinki hrasta kitnjaka na sijanim plohama je neposredno uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji. Mali broj jedinki hrasta uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji u dobi 5 - 6 godina (plohe As, Bs) ukazuje na potrebu popunjavanja. Relativno velik broj jedinki na 7-godišnjim transektima je posljedica pravovremenog popunjavanja. Na promatranim transektima, osim posađenog ili posijanog, zabilježena je i pojava prirodne obnove kitnjaka. Kad usporedimo realni broj kitnjaka na pojedinim transektima, odnosno plohama, sa strukovnom normom ON 482410 kao i s realnim brojem posađenih (posijanih) sadnica na pojedinim transektima, možemo zaključiti da je sadašnja brojnost vrlo diferencirana. U načelu na svim transektima i plohama sa starošću (do 6 godina) brojnost opada. Ova je pojava više-manje pravilo. Velika rezerva jedinki od sjetve u prve tri godine (prosječno 112 - 224 %) čini osnovni preduvjet za uzgoj dovoljnog broja stabala kitnjaka do zrelog stadija. Razlika u relativnoj brojnosti i bez testiranja govori u korist sastojina nastalih sjetvom. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 8 <-- 8 --> PDF |
K. (iuhka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA K1TNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA ... Šumarski list hr. 9 10, CXXIV (2000). 495-502 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 9 <-- 9 --> PDF |
K. Ciubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA . Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 495-502 Sveukupan pogled na brojnost hrasta kitnjaka iz umjetne i prirodne obnove potvrđuje spoznaje analiza umjetne obnove, gdje je zaključeno daje na plohama u dodiru sa rubom sastojine na južnoj ekspoziciji (As), manje primljenih i preživljelih sadnica nego na rubu sastojine na sjevernoj ekspoziciji. Ukupan broj mladih hrastova na pojedinim transektima i plohama nije utjecan samo mikroklimatskim uvjetima. On ovisi i o broju sjemena hrasta u pojedinim sastojinama, njihovoj udaljenosti od konkretnog transekta, uroda sjemena i količini zdravog žira, o pokrovnosti i razvijenosti drugih vrsta, stanju tla, oštećivanju divljači itd. Obzirom na broj mladih hrastova na 1. - 7. godišnjim transektima možemo zaključiti daje najslabije pomlađivanje na rubu sastojine na južnoj ekspoziciji. Brojnost raste do udaljenosti 10 - 15 m od ruba sastojine. Osim hrasta kitnjaka u ovim zajednicama dolaze hrast cer i obični grab. Njihova prirodna obnova je pravilna i potrebna, jer oni, u prilikama Slovačke, čine vrlo važnu dopunsku i uzgojnu komponentu hrastovih sastojina. Njihov broj na pojedinim transektima i plohama je značajno različit (tab. 4). Na ovom stavu se dijele svi čimbenici spomenuti u prethodnom tekstu, pri čemu značajan utjecaj na smanjenje brojnosti sa starošću ima i svakogodišnje oslobađanje jadinki hrasta kitnjaka žetvom oko sadnica. Tablica 4. Prosječan broj jedinki hrasta cera i običnog graba na promatranim transektima na ŠU Rimavska Sobota. Table 4: Average number of individual Turkey oaks and common hornbeams in the studied transects in the Forest Office Rimavska Sobota. Dob Age 7 6 5 3 2 1 Vrsta Species cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam cer Turkey oak grab Common hornbeam Broj na plohama - Number of plants in plots Prosjek -Average As Bs Cs Ds 16 13 14 10 14 14 2 17 13 30 27 7 2 11 -1 16 38 32 7 2 9 -1 2 10 4 11 2 11 5 22 9 28 11 51 Utjecaj ekspozicije, udaljenosti od ruba sastojine i starosti na brojnost graba i cera teško je jednostavno odrediti iako je i pri ovakvoj evidenciji jasno da u većini slučajeva uz rub sastojine preživljava manje graba i cera nego na udaljenosti 10 - 15 m. Analiza prosječnih visina promatranih jedinki hrasta kitnjaka na plohama u transektima ukazuje na utjecaj ruba sastojine i na visinski prirast. U međusobnom uspoređivanju apsolutnih vrijednosti prosječnih visina uz rub sastojine utvrdili smo da su Eo Dn Cn Bn An ukupno na 1 nr total per 1 nr 11 9 14 15 11 12.5 0.50 7 10 18 13 9 11.6 0.46 4 10 2 4 12.1 0.48 ----2.0 0.08 6 11 4 6 15.0 0.60 ----1.5 0.06 2 --2.8 0.11 13 7 6 8.2 0.33 2 -2 3.4 0.14 34 13 9 16.6 0.66 7 -2 11.2 0.45 89 34 35 44.0 1.76 na južnoj ekspoziciji prosječne visine manje od visina na sjevernoj ekspoziciji za sve promatrane starosti, osim za 1. godinu. Kod sadnje nisu toliko izražene razlike u rasponu prosječnih visina na promatranim plohama kao kod sjetve (tab. 5) Međusobno uspoređivanje prosječnih visina nakon 2 godine jasno ukazuje na bolji visinski prirast hrasta kitnjaka iz žira. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 10 <-- 10 --> PDF |
K. (Juhka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIM SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000). 495-502 Tablica 5. Prosječne vrijednosti visina umjetno obnovljenog hrasta kitnjaka u ovisnosti o starosti, udaljenosti od ruba sastojine i načinu pošumljavanja. (Oznake su kao i u tablici 2) Table 5: Average values of heights of artificially regenerated sessile oak in dependence of age, distance from the stand edge and afforestation method (labels identical to those in Table 2) SJETVA - SOWING Dob - Age Prosječne vrijednosti visina h (cm) - Average height values h (cm) h As Bs Cs Ds Eo Dn Cn Bn An 7 104.3 151.1 131.9 127.7 148.6 174.9 166.1 146.0 141.4 143.6 6 81.6 162.7 193.3 188.6 -161.3 157.8 159.2 99.9 150.6 5 69.8 126.9 166.3 139.5 -146.0 133.7 138.6 91.1 126.5 3 28.2 43.1 --37.3 --43.8 36.1 38.5 2 15.1 18.8 --19.1 --24.5 16.7 18.8 1 6.9 8.9 --9.7 --10.3 6.2 8.4 SADNJA-PLANTING 7 65.3 84.8 100.3 93.4 96.4 106.2 96.5 87.7 74.3 89.4 6 49.2 59.8 66.6 68.5 -62.5 57.2 67.2 45.1 59.5 5 40.5 43.3 52.6 53.3 -48.6 43.2 55.0 38.7 46.9 2 34.5 38.0 --44.8 --37.6 29.4 36.9 1 28.3 31.1 --32.4 --28.2 26.5 29.3 Veće prosječne visine u prvim godinama na svim loške uvjete sredine. Mlade sastojine kitnjaka iz sjemeplohama transekata sa sadnjom rezultat su visinske razna već u četvrtoj godini prestižu u visinskom prirastu vijenosti upotrebljcnog sadnog materijala. Zbog šoka sastojine osnovane sadnjom. Razlika prosječnih visina, koji se javlja kod presađivanja, visinski prirast sadnica npr. u petoj godini od osnutka sastojina na promatranim nije tako spontan kao kod biljčica iz sjemena. One se ne transektima je čak 79,8 cm u korist sastojina nastalih moraju aklimatizirati na nove, u pravilu zahtjevnije ekosjetvom. Nakon sedmog vegetacijskog razdoblja mlade Tablica 6. Prosječne vrijednosti godišnjeg visinskog prirasta u zavisnosti o dobi, udaljenosti od ruba sastojine i načina pošumljavanja, (oznake su kao u tab. 2) Table 6: Average values of annual height increment in dependence of age, distanec from the stand edge and afforestation method (labels identical to those in Table 2) SJETVA - SOWING Dob ih Prosječan godišnji prirast ih (cm) Age godina Average annual increment ih (cm) year As Bs Cs Ds Eo Dn Cn Bn An Ih 7 4 13.6 20.7 23.7 20.9 27.7 31.2 27.5 22.3 20.0 23.1 3 13.1 21.5 15.3 18.9 26.2 22.3 19.1 19.3 15.1 18.9 2 29.0 30.2 26.2 24.3 26.4 27.2 1 17.7 14.6 15.8 18.3 15.7 16.4 6 2 13.4 38.2 43.5 43.9 41.9 36.7 40.6 25.1 35.4 1 9.4 18.3 21.4 24.3 20.3 20.3 15.3 7.5 17.1 5 2 9.2 16.1 23.4 22.4 19.9 17.2 23.2 14.1 18.2 1 8.0 38.2 43.5 40.9 41.9 36.0 40.6 25.1 34.3 3 1 13.7 24.8 18.6 19.8 19.8 18.2 2 1 8.5 9.9 9.2 14.0 10.1 10.4 1 1 6.9 8.9 9.7 10.3 6.2 8.4 SADNJA-PLANTING 7 4 14.4 18.8 15.6 24.5 26.2 17.9 17.5 15.3 18.8 3 10.2 14.8 18.8 14.4 18.8 16.6 15.2 13.0 15.2 2 18.4 22.9 17.4 19.6 1 9.9 14.9 13.1 12.6 6 2 12.0 27.3 22.1 26.0 16.3 12.8 20.4 12.3 18.7 1 7.6 14.4 13.6 12.0 11.5 10.0 11.4 6.0 10.8 5 2 12.0 8.5 12.6 12.0 9.6 8.2 12.4 5.0 10.0 1 13.0 22.0 15.4 26.0 12.0 12.8 25.0 12.3 17.3 2 1 6.7 7.2 13.0 9.9 3.2 8.0 1 1 3.9 4.5 4.9 4.0 3.6 4.2 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 11 <-- 11 --> PDF |
K. Gubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTO.IINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEČA Šumarski list br. 9 10, CXX1V (2000), 495-502 kitnjakove sastojine iz sjemena toliko su visinski razvijene, da su na prelazu u razvojni stadij mladika. Brže odrastanje ima znatan biološki i ekološki značaj. Analiza vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog prirasta hrasta kitnjaka na promatranim transektima ukazuje na značajni utjecaj ekspozicije ruba sastojine, udaljenosti od ruba sastojine i načina pošumljavanja. Na plohama u neposrednoj blizini ruba sastojine, u većini slučajeva, manje su vrijednosti godišnjeg visinskog prirasta nagoli na udaljenijim plohama. Ova je spoznaja utvrđena i kod sjetve i kod sadnje. Najveće vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog prirasta bile su utvrđene većinom na udaljenosti 10 - 20 m od ruba sastojine. Razlike u prirastu na nekim su plohama i bez testiranja bile vrlo očite. Ekspozicija ruba sastojine utječe na diferencirani prosječni godišnji visinski prirast. Jadinke uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji (ploha As) imaju u pravilu manji visinski prirast od onih na sjevernoj ekspoziciji (An). Već kod analiziranja visina mladih jedinki kitnjaka, zaključeno je da u starosti od četiri godine sastojine iz sjemena prestižu sađene sastojine. Ovo stanje je slika dinamike razvoja visinskog prirasta. U velikoj većini uspoređivanih vrijednosti prosječnog visinskog prirasta utvrđeno je veće prirašćivanje kod sjetve negoli kod sadnje (tab. 6). Usporedo s razvojem mladih kitnjakovih sastojina iz sjemena i sadnica potrebno je upoznati i međusobni utjecaj ostalih vrsta na visinski prirast na promatranim objektima. Zastupljenost drugih drvenastih vrsta u hrastovim sastojinama je nužna. Njihova velika brojnost, intenzivniji visinski prirast u mladosti mogao bi ugroziti željeni cilj. Visina i visinski prirast pratećih vrsta (hrast cer, obični grab) utjecane su pojedinih godina njegom u mladim kitnjakovim sastojinama. Kao posljedica njege (žetva oko biljčica) prosječna je visina spomenutih vrsta značajno određena (diferencirana), (tab. 7). Tablica 7. Prosječne vrijednosti visina hrasta kitnjaka, hrasta cera i običnog graba na transektima sa sjetvom u pojedinim godinama. Table 7: Average height values of sessile oak, Turkey oak and common hornbeam at transects with sowing in certain years Vrsta Species 7 hrast cer 119.7 Turkey oak obični grab 86.2 Common hornbeam hrast kitnjak 143.6 Sessile oak Prosječna visina h (cm) u dobi Species Average height h (cm) at the age of 6 118.0 5 91.7 3 41.8 2 30.1 1 13.2 41.5 32.5 76.4 59.9 40.1 150.6 126.5 38.5 18.5 8.4 Tablica 8. Vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog prirasta za hrast kitnjak, hrast cer i obični grab na transektima sa sjetvom za pojedine godine starosti. Table 8: Values of average annual height increment for sessile oak, Turkey oak and common horn beam at transects with sowing for certain ages dob godina hrast kitnjak age year sessile oak 7 4. 23.1 3. 18.9 2. 27.2 1. 16.4 6 2. 35.4 1. 17.1 5 2. 18.2 1. 34.3 3 1. 18.2 2 1. 10.4 1 1. 8.4 U prve tri godine obični je grab vitalniji od hrasta kitnjaka. To potvrđuju i vrijednosti prosječnog godišnjeg visinskog prirasta (tab. 8). Obzirom da su mlade kitnjakove sastojine ugrožene, ne samo konkurentnim drvenastim nego i zeljastim vrs hrast cer ih (cm) Turkey oak ih (cm) 23.0 25.2 20.9 15.2 24.8 16.7 15.9 26.1 12.0 17.3 13.1 obični grab common hornbeam 30.1 26.7 25.6 18.5 27.4 8.5 6.5 11.7 16.5 19.2 24.1 tama, u uvjetima južne Slovačke (OLZ Rimavska Sobota), nužno je već u drugoj, najkasnije trećoj godini, započeti s njegom istih. To se očituje smanjenjem prosječnih visina pratećih vrsta (tab. 7). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 12 <-- 12 --> PDF |
K. (iubka: DINAMIKA RAZVOJA MLADIH SASTOJINA HRASTA KITNJAKA NAKON ČISTIH SJEĆA . Šumarski liši br. 9 10. CXXIV (2000), 495-502 ZAKLJUČAK Analiza biometrijskih obilježja (brojnost, visina, prosječni visinski prirast) ukazuje na značajan utjecaj ruba prevođenih (rekonstrukcija) sastojina pomladno karaktera na razvoj sljedeće generacije. Jedinke koje su u neposrednom kontaktu s rubom prevođenih (rekonstrukcija, odnosno obnova) sastojina se u slučaju lošijih mikroklimatskih uvjeta teže primaju, preživljavaju i odrastaju od onih na udaljenijim dijelovima čistih sječina. Time se potvrđuju spoznaje o različitoj mikroklimi na čistim sječinama, na koje su upozorili npr. Šaly (1977), Petrik (1989) i njenom utjecaju na razvoj mladih sastojina. Uz rub sastojine na južnoj ekspoziciji utvrđena je najniža vlažnost i najveća temperatura tla. To je očigledno uzrokom najlošijeg razvoja mladih kitnjakovih sastojina na rubu sastojine na južnoj ekspoziciji. LITERATURA Bezačinsky,H., 1971: Sucasny stav prevodov vymladkovych lesov na Slovensku, skusenosti s prevodmi, perspektiva riešenia. Lesnicky časopis VIII č. 3, s. 66- 175. Gubka , K., 1985: Fytotechnika premien hrabovych porastov v sit. Fageto - Quercetum. KDP Zvolen, 152 s. Gubka,K. , 1993: Ujatie a preživanie duba pod vplyvom porastu. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, XXXV, s. 131-141. Gubka , K., 1994: Vyvoj naslednej generacie duba zimneho po premenach borovice sosny. Acta Facultatis Forestalis Zvolen, s. 105 - 116. Gubka , K., 1996: Premeny porastov s nevhodnym drevinovym zloženim. Vedecke Studie TU Zvolen, 2/1996/A, 42 s. Hladik , M., 1995: Hospodarska uprava lesov UVVP LVH SR Zvolen, 148s. K o r p e 1, S., 1991: Pestovanie lesa, 465 s. Mayer , H., 1977: Waldbau auf soziologisch-ökolo- Ovu bi spoznaju šumarska praksa mogla iskoristiti za smanjenje gubitaka kod pošumljavanja. Kod sađenja, odnosno sjetve ne bi trebalo pošumljavati sve do ruba sastojine već bi tu trebalo ostaviti 3 - 5 m široku prugu koja se naknadno pošumi nakon nove sječe. Moguće je ostaviti ovu prugu i nepošumljenu tako da kasnije može služiti kao prosjeka, a kasnije kao izvozni put. Svjesni smo da zaključci dobiveni iz informacija s promatranih transekata ne moraju biti općenito sveopće važeći. Na relativno malom uzorku smo ipak dobili informacije koje pri dubljoj i kompleksnijoj analizi mogu šumarskoj praksi pomoći da osiguraju kvalitetniju umjetnu obnovu sljedeće generacije hrasta kitnjaka. - Conclusion gischer Grundlage. Stuttgart - N. Y., 482 rvludrich,M., 1960: Die Umwandlung der Sigerländer. Allg. Forstzeitschrift 15, č. 39 Orlić , S., 1974: O nekim pitanjima u vezi s proširenjem četinjača u nas. Šumarski list, s. 5 - 6. Petrik , M., 1989: Mikroklima pri prevode vymladkovych lesov na Slovensku. Ved. a ped. aktuality VŠLDZvolen,93s. Savin , E. N., 1962: Rekonstrukcija malocennych nasaždenij na juznych černozemach europejskej časti., IAN, 164 s. Saly, R., 1977: Vyskum podneho prostredia vymladkovych lesov. Zaverečna sprava, 183 s. S m e 1 k o, S., 1974: statističke metody v lesnictve. ES VŠLD Zvolen, 474 s. Vy s k o t, M., 1958: Pesteni dubu. SZN Praha, 284 s. Zajac , H., 1986: Rekonštrukcia porastov s nevhodnym tvarom a drevinovym zloženim. ZS VULH Zvolen, 221 s. SUMMARY: Coppice forests currently take up 4.1 % of the forested area in Slovakia. Their area is systematically being decreased by conversion into seed forests. An experiment aimed at establishing the success of afforestation with sessile oak in the felling site of Turkey oak, common hornbeam and sessile oak was set up in the Forest Office Rimavska Sobota. Experimental plots were established along the southern and northern edge of the feeling site, and afforestation with sessile oak was done by planting 2-year-old seedlings and by sowing acorns. The success of afforestation was monitored and the height of plants was measured. The experiment lasted for 7 years. Better seedling growth was recorded with sowing acorns, and bigger losses occurred on the southern edges of the felling sites. Apart from sessile oak the author also studied Turkey oak and common hornbeam by monitoring their growth dynamics in the course of the experiment in order to determine the strength of competition to sessile oak. By their fourth year young sessile oak stands raised by sowing exceeded the stands raised by planting with height increment, and achieved 79.8 cm more than the latter in their fifth year. Key words : coppice conversion, sowing and planting sessile oaks, number of plants, height and height increment, the impact of felling site edges and exposition to the success of afforestation. |