DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 49 <-- 49 --> PDF |
M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA nija prelazi u Zastupstvo imovne općine. Tako je u bivšem otočkom okružju nastala Otočka imovna općina. Autonomija imovne općine je u zastupstvu, koje se sastoji od određenog broja zastupnika mjesnih općina. Zastupstvo se biralo tako da su mjesne općine preko 3.000 stanovnika birale 2 zastupnika, a preko 7.000 stanovnika 3 zastupnika u trajanju od 3 godine. Vrhovni nadzor nad imovnom općinom imala je država, odnosno Krajiška šumska uprava u Zagrebu putem povjerenika. Odbor zastupstva vodio je brigu o ustroju Gospodarstvenog ureda, te o postavljanju osoblja za upravu i nadzor. Tako je 1879. god. ustrojen Gospodarsveni ured Otočke imovne općine sa sjedištem u Otočcu. Uvjeti za imenovanje osoblja i činovnika bili isti kao i za imenovanje zemaljske vlade. Zakonom 1881 .godine propisana je raspodjela dobiti nakon podmirenja pravoužitnika. Osnovana je mirovinska zaklada u koju seje uplaćivalo 10 % čistih sveukupnih plaća. Uplata je prestala kada su kamate zaklade mogle podmiriti mirovinske obveze. Šumarija Proizvodna Čistine i površina neplodno k.j. I. OTOČAC 21.207,73 871,13 II. PERUSIC 24.331,26 1.315,02 III. SINAC 17.990,31 1.014,71 IV. KORENICA 20.060,75 2.470,84 V. KRASNO 20.901,24 2.978,59 VI. ZAVALJE 23.456,10 1.302,78 Sveukupno k.j. 127.947,39 9.953,07 ha 73.629,15 5.727,64 Na temelju naputka "B" i Zakona 1881. godine izvršena je nova procjena drvnih zaliha otočke imovne općine od 8,970.057 m\ Prema prilogu "A" i "J" dati su podaci po šumarijama. Utvrđeni su srezovi i uredajni razredi, razmjer dobnih razreda, površina, drvna zaliha i godišnji sječni prihod. Prema prilogu "A" utvrđeno je 608.301 m3 drvne zalihe mladog drveća do 40 godina, 1,921.930 m3 srednjeg drveća 40 - 80 godina, te starog 6,439.826 m´ preko 80 godina. Ovolika drvna zaliha osigurala je budućnost otočkoj imovnoj općini. U navedenoj tablici prikazani su glavni uredajni podaci po šumarijama. C Komunikacije, prihod od drva i njegovanje šuma Iskorištavanje drvnih zaliha najstarijeg dobnog razreda ovisno je od gustoće prometnica i željeznice. Prihod od šume pak ovisi o cestama, blizini mora i trgo Šumarski liši br. 9- lü. CXXIV (2000). 533-547 Navedenom zakonu dodani su naputci: a) Za uređenje i uživanje šuma imovne općine b) Za procjenu i uređenje šuma potrajnog gospodarenja c) O službovanju i djelovanju organa nadzora, kraljev skog povjerenika, zastupstva, gospodarskog odbora i predsjednika; djelokrugu i dužnostima upravitelja, protustavnika gospodarskog ureda, te podčinjeih šumara i lugara. Zakoni 1871. 1873. i 1881. godine nisu od svih krajiških imovnih općina stvorili jednu instituciju, niti uredili status i jednaka prava osoblja i činovnika imovnih općina. Također nije bila uređena jednaka mirovinska zaklada umirovljenika za sve općine. Kako navodi Šandor Pere, djelovanje otočke imovne općine bilo je uspješno, te postoji nada da će i druge imovne općine također rješiti svoje poslovanje na zadovoljavajući način. B. Sadanje stanje zaliha i dobnih razredah Gospodarenje šumama ove imovne općine sve do 1885. godine temeljilo se na podacima iz segregacij skog elaborata. Ukupno Ukupna drvna zaliha Godišnji sječivi prihod m3 22.078,86 1,311.398 23.690 25.646,28 1,040.257 18.103 19.005,02 1,263.060 22.362 22.531,59 1,531.617 27.198 23.879,83 1,457.544 26.328 24.758,88 2,048.181 42.210 137.900,46 8,970.057 159.971 79.356,79 vačkih središta, kao što su Senj i Sv.Juraj. Prihodi od drveta mogli su se realizirati tek nakon podmirenja pravoužitnika, koji godišnje troše 132.485 prm ogrije va. Glavni prihod od drveta svake godine je sve manji, sporedni prihodi su neznatni, što uzrokuje teškoće u poslovanju. Njega šuma uspješno se obavlja prebornom sječom najstarijeg razreda. Takav način prirodne obnove treba i dalje prakticirati, dok umjetnu pripomoć treba koristiti samo u slučaju elementarnih nepogoda. Pošumljavanje dolazi u obzir samo na čistinama i goletima. Količina utrošenih sredstava u njegu šuma, pošumljavanje i izgradnju šumskih puteva iskazana je u prilogu "E". Tako je do 1895. godine utrošeno na kulture 27.661,19 forinti, te na šumske puteve 29.809,96 forinti. Kod podizanja kultura najviše se utrošilo u "Laudonov gaj" zbog vezanja živog pijeska. Pritom se najviše sadio crni i obični bor te crna topola. |