DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 43     <-- 43 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547
UDK 630* 902


OTOČKA IMOVNA OPĆINA


THE MUNICIPALITY OF OTOČAC


Marko VUKELIĆ*


SAŽETAK: Povijest ličkoga šumarstva do danas je nažalost vrlo slabo
istražena. Zahvaljujući sačuvanom i vrlo iscrpnom i zavidno stručno obrađenom
"Statističkom opisu uprave i gospodarenja šumah Otočke imovne obćine
od postanka 1879. do konca 1895. godine", autora Sandora Perca, nadšumara,
istaknutog šumarskog stručnjaka, omogućen je uvid u jedno značajno
razdoblje povijesti ličkog šumarstva. Uz to dat je kratki prikaz šumarstva u
Lici za vrijeme Vojne krajine, dopunjen s drugim podacima o djelovanju i radu
njezinih imovnih općina.


U "Statističkom opisu Otočke imovne općine" detaljno su prikazane geografske,
vegetacijske, uređajne, uzgojne, imovinsko-pravne, organizacijske i
socijalne prilike, kao i sveukupno gospodarenje popraćeno s nekoliko tablica.
Od velikog broja podataka ističemo samo nekoliko najvažnijih. Otočka imovna
općina zauzimala je površinu od 79.357 ha, a od toga šuma 73.629 ha (93 %),
čistina 4.660 ha (6 %) i neproduktivnog tla 1.068 ha (1 %). Drvna zaliha iznosila
je 8,970.057 m´ (122 m3 /ha), godišnji sječivi prihod 159.971 m´, te procijenjena
vrijednost šuma 14,230.732 forinti. Godišnje troše pravoužitniei


91.415 m´ ili 132.485 prm, pa za prodaju i ostale potrebe preostaje 68.556 m3.
Lička imovna općina zapravo nikada nije osnovana, ali joj je kod diobene
odluke 1880. g. bila dodijeljena ukupna površina od 55.511 ha, a od toga


50.670 ha šuma s drvnom zalihom 6,222.524 m3 (123 m´/ha) i procjenom vrijednosti
šuma 5,772.514 forinti.
Na gospodarenje otočke imovne općine, ali i ličke imovne općine, odlučno
su utjecali pravoužitniei sa svojim široko stečenim pravima u korištenju šuma
imovnih općina. Ipak razdoblje djelovanja imovnih općina u Lici bilo je uspješno.
Na temeljima imovnih općina nastavila je poslije II. svjetskog rata s radom
nova jedinstvena šumarska organizacija u Lici, koristeći sve njihove uspješne
rezultate.


K Ij u č n e r ij e č i : imovna općina, površina, godišnji sječivi prihod,
procjenjena vrijednost šuma, pravoužitniei.


UVOD


Počeci organiziranog šumarstva na području Like Razvojačenjem Vojne krajine njezine šume su podipodudaraju
se s Franzonijevim šumskim redom 1765. jeljene u dvije velike skupne, i to na državne šume, te
god., koje je važno za cijelu Vojnu krajinu. U sklopu tašume
imovnih općina. Imovne općine osnovane su u prdašnjih
vojnih vlasti s krajiškim šumama gospodarila je vom redu za zadovoljenje potreba krajišnika iz šuma na
posebna šumarska služba. ogrijevu i ostalim potrebama. Naime, ukidanjem Vojne
krajine tadašnje vlasti htjele su domaćem stanovništvu
("pravoužitnicima") i dalje osigurati sva stečena prava
("Servitut") u šumama u novo osnovanim imovnim op


* Marko Vukelić, dipl. ing. šum., savjetnik upravitelja U.Š. Gospić


ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 57     <-- 57 -->        PDF

M, Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski lisl br. 9-1(1, CXXIV (2000). 533-547


LITERATURA


Ilijić,D. , 1899: Memorandum upravljen na kralj. vel. 68-86, 133-145, 170-189, 208-223, 250-266,


župana Ličko-krbavske županije u pogledu stan- 305-319, 356-376,476-488, Zagreb


ja šuma otočke imovne općine, Šumarski list br. Ojurović , R., 1998: Povijesni razvoj uređivanja bu


2,45-61, Zagreb kovih šuma i Lici, Magistarski rad 1998. godine
Go li a, A., 1917: Uredovna zbirka šumarskih propisa, p e rc,Š. , 1895: Otočka imovna općina, 1895. godine,
Zagreb Statistički opis uprave i gospodarenja šumah od
Kesterčanek , F., 1882: Prilozi za povijest šuma i 1879.-1895. godine


šumskog gospodarstva kod Hrvata, Šumarski list Perušić , A., 1929: Krajiške imovne općine u Hrvat


2, 13-24, 57-67, 117-134, 165-181, 279-301, skoj, šumarski list 58-65, Zagreb


° Vojna krajina, Opća enciklopedija leksikografskog za-
Ko s o v i ć, B., 1914: Prvi šumarski stručni opis i nacrt vodai strana 65o, izdanje 1969., Zagreb
šuma na Velebitu, Velikoj Kapeli od dalmatinske
mede do Mrkoplja i Ogulina, Šumarski list 4-16,


SUMMARY: There has been very little research into the history of forestry
in Lika so far. The exhaustive and expertly devised "Statistical analysis of forest
administration and management in the Muncipality of Otočac from its begining
in 1879 to this end in 1895" by Sandor Perc, head forester and a
renowned forestry expert, offers an insight into an important period in the history
of forestry in Lika. A brief survey of forestry in Lika during the period of
the Millitary Border, complemented with other data on the activities and work
of its muncipalities is also given.


The "Statistical analysis of the Muncipality of Otočac "gives a detailed description
of geographical, vegetative, silvicultural, property-rights, organisational
and social conditions as well as overall management, and is accompanied
with several tables. Only some most imporant data will be given here. The
Otočac muncipality covered 79,375 ha, of which 73,629 ha (93 %) were forests
4,660 ha (6 %) clear land, and 1,068 (1%) unproductive land. The growing
stock amounted to 8.970,057m3 (122 m´/ha), the annual prescribed yield
was 159,971 m\ and the value of forests was estimated at 14,230,732 forints.
Annually, 91,415 m3 or 132,485 prm were given to usfruct, leaving 68,556 m´


for sale and other needs.


Although the Muncipality of Lika was never actually established, an area
of 55,511 ha was allotted to it by the share decree of 1880, of which 50,670 ha
were forests containing a growing stock of 6,222,524 m3 (123 m´/ha), and the
estimated forest value was 5,772,514 forints.


Extensive rights to the usufruct of the forests in the Otočac and Lika
Muncipalities had a decisive influence on the management of these muncipalities.
Still, the period of the muncipalities in Lika was successful. After the
Second World War a new unified forestry organisation in Lika was established
based on the muncipalities and benefiting from their successes.


Key words : muncipality, area, annual presceibed yield, estimated value
of forests, usufruct.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 56     <-- 56 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-10. CXXIV (21)0(1), 533-547
la počinitelje šumskih šteta. Povećanje šumskih šteta i
pučanstva odlučno je utjecalo na devastaciju šuma i
postanak šikara.


Direkcija šuma u Sušaku 1925. godine započela je
radove melioracija ličkih šikara, provođenjem resurekcijskih
sječa i pošumljavanjem goleti.


Osnova za podizanje šikara i goleti ličkih šuma izrađena
je u Sušaku i odobrena 1933.godine. U takvim degradiranim
sastojinama treba favorizirati bukvu kojoj
stanište najbolje odgovara. Ona inače dolazi od prirode
pa je treba vratiti na površine gdje je nestala i nekad
bila. Kod pošumljavanja uglavnom se preporuča sadnja
običnog bora.


ZAKLJUČAK:


Dosadašnja publicirana građa o povijesti ličkog šumarstva
vrlo je skromna, pa svako novo saznanje predstavlja
prilog njezinu boljem i potpunijem saznanju.


Zahvaljujući spletu sretnih okolnosti sačuvan je u Šumariji
Otočac originalni dokument o djelovanju otočke
imovne općine za razdoblje od početka njezinog djelovanja
1879. do 1895. godine. Uz to su u ovom radu korišteni
i drugi podaci, kako bi se kompletirao rad otočke
imovne općine od 1896. godine do njezinog ukidanja
1941. godine, zajedno sa ličkom imovnom općinom.


Navedene dvije imovne općine zauzimale su znatne
površine Like i to u pravilu degradiranih šuma. Njihovim
uključivanjem u imovne općine nastavljen je
djelomični trend devastaacije od mnogobrojnih
pravoužitnika i stoke. Uza sve propuste uvjetovane
takvim prilikama, ipak su imovne općine odigrale pozitivnu
ulogu u sveukupnom gospodarenju svojih
šuma. Pronađeni detaljni podaci visoko stručnog statističkog
opisa šumarstva otočke imovne općine u opširnom
tekstu i nekoliko postojećih tablica, doprinijeli su
boljem upoznavanju ličkog šumarstva, ali i sveukupnog
našeg šumarstva.


Otočka imovna općina zauzimala je 79.357 ha, a od
toga 73.629 ha (93 %) šume, 4.660 ha (6 %) čistina i


1.068 ha (1 %) neproduktivnog tla. Od 8.970.057 m3
ukupne drvne zalihe ili 122 m3 /ha bilo je 608.301 m3(7
%) mladog drveća starosti do 40 godina, 1.921.930 m3
(21 %) srednjeg drveća starosti od 40 - 80 godina, te
6.439.826 m3 (72 %) starog drveća iznad 80 godina.
Prosječna drvna zaliha je 122 m3 /ha i u šest šumarija
kreće se u rasponu od 75 m3 /ha (Šumarija Perušić) do
174 m3 /ha Šumarija Zavalje. Procijenjena vrijednost
šuma je 14.230.732 forinti, a inventara samo 94,182 forinti.
Godišnji sječivi prihod je 159.971 m3, od čega
pravoužitnici troše 91.415 m3, pa preostaje 68.556 m3
za ostale potrebe i prodaju. Prosječna je cijena m3 tehničkog
drva jele i smreke 3 forinta, bukve 2,5 forinti, hrasta
kitnjaka 5 forinti, javora 4 forinta i bukovog ogrijeva
0,6 do 1,2 forinta/prm.
Na podizanje kultura utrošeno je 27.661 forinti, ana
izgradnju šumskih komunikacija 29.810 forinti.


Na prostoru otočke imovne općine živi 83.540 stanovnika.
Od ukupne površine pašnjaka 44.091 ha to je


svega 0,52 ha po stanovniku, što nije dovoljno za život


99.368 kom. gospodarskih životinja, kojima treba osigurati
pašu i sijeno. U tome su najbrojnije ovce, koje
čine gotovo 60% (59.901 kom) ukupnog broja gospodarskih
životinja.
Šumske štete su znatne, jer je podneseno 211.225
prijava u vrijednosti 334.536 forinti. Senj i Sv. Juraj su
glavne izvozne luke za različite drvne Sortimente (klade,
grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske, letve
i ostalo). Uz postojeću pilanu u Štirovači, rade još 32
vodene pile na rijeci Gacki ijedna ciglana. Lovstvo još
nije organizirano, pa je zbog toga bez naknade prepušteno
pojedincima za zabavu.


Šumarski stručnjak Šandor Pere i ostali ukazuju na
propuste u gospodarenju šumama otočke imovne općine.
Veliki je pritisak na šume, jer graničar smatra da
se blago može isključivo hraniti u šumi. Dok je tako,
zaključuju šumarski stručnjaci, šuma se zeleniti
neće. Osim toga loše je stanje lugarske službe, koje
je slabo plaćeno. Na kraju najveće štete čini stanovništvo,
jer vrlo slabo poznaje šumarstvo. U tom pogledu
tek predstoje krupni zadaci na njegovom prosvjećivanju.


Lička imovna općina naprosto nikada nije osnovana
zbog nekvalitetnih i neotvorenih šuma. Međutim, kod
diobene odluke 1880. godine dodijeljena joj je sveukupna
površina od 55.511 ha, odnosno 50.670 ha šuma sa
sveukupnom drvnom zalihom od 6,222.524 m3 u vrijednosti
od 5,772.514 forinti.


Pravoužitnici na području ličke imovne općine
zadržali su i dalje svoja servitutna prava u državnim
šumama.


Iako je gospodarenje u otočkoj imovnoj općini bilo
popraćeno mnogim nedostacima, ipak se treba zapitati
što bi se dogodilo da uopće nije bilo nikakve šumarske
organizacije. U tom kontekstu gospodarenje
tim šumama svakako je odigralo pozitivnu ulogu.
Nastavak gospodarenja nakon [I. svjetskog rata tim
šumama značio je novi kvalitetni pomak, koji je zasigurno
počivao, između ostalog, i na temeljima dotadašnjeg
rada otočke imovne općine.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 55     <-- 55 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547
diobene odluke 1880. godine Lička imovna općina dobila
je u vlasništvo 89.707 k.j. (51.623,20 ha) šuma i
drugih zemljišta u vrijednosti 5,772.513,86 forinti
(Ojurović 1998.).


Segregacijski postupak za ovu općinu nikad nije završen
iako su šume kartirane i inventarizirane. Lička
imovna općina nije nikada osnovana zbog nekvalitetnih
i nedostupnih šuma. Zastupstvo Ličke imovne općine
nije htjelo prihvatiti i potpisati diobenu odluku centralne
komisije, jer nije moglo ispuniti prava pravoužitnika.
Uz to nije mogla osigurati niti sredstva za poslovanje iz
svojih vlastitih prihoda. U izvješću Trgovačke obrtničke
komore u Senju 1876. god. piše da su šume ove imovne
općine nepristupačne. Prostiru se u vrletnoj Velebitskoj
planini, dok samo manji dio Mazinske planine leži na
500 - 800 m n.m. Lička imovna općina tražila je subvenciju
od države, koju nikada nije dobila. Zbog toga njeno
zastupstvo nije pristalo na diobenu odluku.


Lički pravoužitnici - krajišnici zadržali su i dalje
svoja servitutna prava u državnim šumama prema pro


pisima iz 1860. godine. Prava pravoužitnika bila su tada
administrativno ograničena samo na one šume koje
su diobenom odlukom iz 1880. god. trebale pripasti ličkoj
imovnoj općini.


Podjela državnih šuma ličkog okružja (pukovnije)
na šume imovne općine i državne šume imala su samo
administrativni karakter radi lakše administracije i njihovog
korištenja i servitutnih prava. Šume ličke pukovnije
ostale su i dalje državne bez obzira na njihovu podjelu
u Segregacijskom elaboratu.


Pravoužitnički katastar nije sastavljen, nego samo
liste ličkih krajiških mjesnih općina, koje su obavljale
krajišku dužnost. Na temelju liste mjesnih općina, pravoužitnici
su stekli pravo servituta u državnim šumama.
Tako je zadnja lista sastavljena 1904. godine.


P e r u š i ć (1929) je prikazao osnovno uređenje podataka
za šume ličke imovne općine kako slijedi:


Površin a h a
Visoke šume Niske šume Pašnjaci Neplodno Svega
37.219,73 13.449,99 3.175,24 1.665,93 55.510,89


Navedene površine više su za 3.887,69 ha(55.510,89 - 51.623,20 = 3.887,69) nego što su bileodređene diobenom odlukom. Naime, naknadno se us-


DrvnaVisoke šume
Četinjače Listače
301.947,00 5.732.277,00


Kraljevski šumarski ured u Otočcu za državne šume,
ujedno je upravljao i šumama ličke imovne općine.
Državnim šumama upravljale su državne uprave u
Gospiću, Karlobagu, Sv. Roku i D. Lapcu.


Preseljenjem Kraljevskog šumarskog ureda iz
Otočca u Sušak 1907. god. ništa se bitno nije promijenilo
sve do 1930. godine. Tada su od 44 sreza formirane
gospodarske jedinice koje su bile označene velikim
slovima abecede. Tako su nastale gospodarske jedinice
A, B, C, D i E, koje su bile bez servitutnih opterećenja
(državne) dok su G i H gospodarske jedinice bile
izlučene za pokriće potreba pravoužitnika - krajišnika.


Postojeće državne uprave Gospić, Karlobag, Sveti
Rok i Donji Lapac nisu posvećivale veliku pozornost
čuvanju servitutnih šumarija, jer su smatrale da takvo
rješenje ima privremeni karakter.


Glavni krivac za nezadovoljavajuće stanje bila je
odgovorna vlast, jer između ostalog blago je kažnjava


tanovilo da su površine pojedinih katastarskih čestica
veće od prikazanih u diobenoj odluci,


zaliha m!
Niske šume Sveukupno


188.300,00 6.222.524,00


Slika 2. Zgrada bivšeg Kraljevskog šumarskog ureda u Otočcu do
njegovog preseljenja u Sušak 1907. godine. Izgrađena je u
središtu grada nasuprot sadašnje šumarije Otočac. Sada je
u njoj Gospodarska komora Ličko-senjskc županije.


(Foto: M. Vukelić)




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 54     <-- 54 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9 10. CXX1V (2000), 533-547
Prilog "H" - Iskaz o broju i vriednosti šumsko


kvarnih prijava od godine 1879. do konca godine 1895.


(vidi tab. na str. 540.)


Prilog "I" - Stanje mirovinske zaklade lugara
otočke imovne obćine koncem 1895. godine


Stanje 1895. godine Gotovina Efekti


forinti forinti
Primitak 3.149,61 20.659,10
Izdatak 2.973,96 450,00
Ostatak 175,65 20.209,10


Prilog "J" - Pregledni iskaz o proizvodnji i ukupnoj
površini pojedinih uređajnih razredah, njihovoj ukupnoj
drvnoj zalihi, te godišnjem sječivom prihodu (vidi
tab. na str. 539.)


Prilog "K" - Iskaz pučanstva i površine obćinskih
pašnjaka otočkog okružja
Prilog "L" - Iskaz okružja otočkog o množini
gospodarskih životinja po obćinama 1895. godine


U 16 obćina od 5.529 komada kopitara bilo je: pastuha
40, paripa 3.513, kobila 1.219, ždrebadi do 4 godine
368, mazga 365 i magaraca 24. Od dvopapkara bilo
je: bikova 91, krava 9.739, volova 9.896 i teladi do 3
godine 7.529 komada.


Prilog "M" - Iskaz o dužnosti i uplati šumskih šteta
za vrieme od godine 1879. do konca godine 1894.


Prilog "N" - Inventar otočke imovne obćine osim
šuma procjenjenih kod diobe na vriednost od
14,230.73 1,73 forinti


Ukupna vrijednost inventara iznosila je 1895. godine
94.182 forinta.


Prilog "L"


Broj Kopitari Dvopapkari Ovce Koze Svinje Sveukupno
komada 5.529 27.255 59.901 8 6.675 99.368
Prilog "M"


Propisana dužnost do
konca 1894.g.
1
Otplata do
konca 1894.g.
2
Odrađeno do
konca 1894.g.
3
Ukupna odradba
i otplata do konca 1894. g.
4
Razlika 5-1-4
forinti forinti forinti forinti forinti
197.216,07 87.296,02 42.088,64 129.384,66 67.831,41


LIČKA IMOVNA OPĆINA


Prema zakonu o ustanovama 1873. godine u HrvatMeđutim,
jedna od njih, Lička imovna općina nije nikaskoj
je bilo predviđeno osnivanje 11 imovnih općina. da konstituirana. Temeljem segregacijskog elaborata i
544




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 53     <-- 53 -->        PDF

M. Vukclic: OTOČKA IMOVNA OI´CINA Šumarski list br. 9 10, CXXIV (2000), 533-547
Prilog "E" - Izdatak na kulture i šumske puteve od
godine 1882. do konca godine 1895.
Prilog "F" - Iskaz o plaći i inih berivih činovnika i
službenika
Prilog "G" - Iskaz o vrsti uplaćenih i odrađenih
šumskih šteta od godine 1882. do konca godine 1895.


Prilog "B"


Razdoblje Četinjače Listače Ukupno


3 3 3


1879-1895. mforinti mforinti mforinti
Sveukupno 152151,41 398467,20 124055,00 237336,94 270206,41 635.804,14


Prilog "C"


Razdoblje Četinjače Listače Ukupno


3 3 3


1879-1895. mforinti mforinti mforinti
Sveukupno 46.751,21 18.357,53 32.019,56 2.871,78 78.770,77 21.229,31


Prilog "E"


Prilog "D"


Razdoblje


Razdoblje Kulture Šumski putevi Ukupno


1880-1895. forinti


1882.-1895.god. forinti forinti forinti
Svega: 81.558,51


Sveukupno 27.661,19 29.809,96 57.441,15


Prilog "G´
Razdoblje Uplaćeno Odrađeno Ukupno
1882.-1895.god. forinti forinti forinti
Sveukupno 90.967,92 45.346,61 136.314,53




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 52     <-- 52 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-1». CXXIV (20001. 5.^3-547
IX. DOGODJAJI KOJI ŠTETNO DJELUJU U ŠUMSKOM GOSPODARSTVU
U šumskom gospodarstvu ponajprije štetno utječe
neukost i primitivizam. Ako u moralnom pogledu i
odgoju ne bude više napretka, a pučanstvo bude orijentirano
samo na šumu, doći će do pogoršanja. Stanje će
biti nepovoljnije ako se ne budu provodile uredbe o
gospodarenu šumama. U tom kontekstu negativno
djeluje isključiva orijentacija pučanstva na šumu i
njezine proizvode (gradu, ogrijev, pašu, nastor i brst).


Stanje se još više pogoršava neracionalnim gospodarenjem
i trošenjem, te krađom drveta. Šumske štete


su velike, broj prijava je sve veći, a sudski postupci su
prespori i preblagi za počinielje.


Velik je broj krupne stoke te ovaca i koza koje se ne
hrane na jaslama, već u šumi. Za njihovu zimsku prehranu
puk sprema brsnik u ogromnim količinama, dok
okresana hrastova stabla upotrebljava za stožine. Takvi
događaji i odnosi prema šumi povećavali su devastaciju
šuma, te su se u gospodarenju šumama morale donositi
i primjenjivati zakonske odredbe.


X. LOVSTVO, VOĆARSTVO I UGLJENARSTVO
Lovstvo je u povoju, lovačkih udruga nema, niti se
lov iznajmljuje, već je kao besplatna zabava prepušten
namještenicima, časnicima i dr.


Od korisne divljači najviše ima srna, zečeva, divokoza
i raznih ptica. Od grabežljivaca ima dosta medvjeda,
vukova, lisica, divljih mačaka, jazavaca i kuna.
Od ptica jastrebova, velikog tetrijeba. Zanimljivo je da
je tetrijeb bio uvršten u grabežljivce.


Lugarsko osoblje zaduženo je i za lovstvo. Međutim,
osoblje je prezauzeto šumskim štetama i krađama
te ne progoni zvijerokradice. O lovstvu ne postoje zakonski
propisi, a za lovostaj nitko ne mari. Takvim nekontroliranim
lovom broj divljači se stalno smanjuje.


Veliku korist i više reda u lovstvu donio je tkzv.
"Lovski zakon" te zakon o porezu na puške i lov.


Voćarstvo nije bilo napredno i tadašnje vlasti nastojale
su osnivati voćarske rasadnike radi besplatne podjele.
Tako je u Otočcu 1895. godine osnovan rasadnik
krušaka i jabuka na površini od 6 k.j. U rasadniku se
proizvodio velik broj voćnih sadnica, pa je uskoro i zatvoren.


Ugljcnarstvo je bilo razvijeno samo za potrebe kovačija,
dok prirodnih ugljenokopa nije bilo.


Statistički opis Imovne općine Otočac napisan je
1896. godine. Njegov autor Š. Pere na kraju zaključuje
da će drugi biti bolji, ako ga bude pisao. Jedan primjerak
bio je pohranjen u arhivi Šumarije Otočac, mjeseca
travnja 1896. godine, koji je eto, slučajno sačuvan.


OSTALA SAZNANJA O DJELOVANJU OTOČKE IMOVNE OPĆINE


Otočka imovna općina kao gospodarstveni ured djelovala
je pune 62 godine ( 1879 - 1941 ).


Uz sve nedaće koje su pratile ovu Imovnu općinu od
njenog osnivanja, taksator 11 i j i ć (1889) u svom članku
opisuje stanje šuma otočke imovne općine. Prema njegovom
opisu šume stradaju od velikih šumskih šteta. Za
takvo stanje ne snose krivnju gospodarske osnove.


Broj pučanstva stalno raste, kao i veće potrebe na
građevnom i ogrijevnom drvetu, što uzrokuje degradaciju
i uništenje šuma.


Neracionalno gospodarenje šumama dovest će u pitanje
i mogućnosti opskrbe pravoužitnika.


Svaka kuća troši 48 prm ogrijeva, dok brojna stoka
zatire šumu. Taksator I lij i ć (1889) zaključuje: "Dokle
god naš graničar svoje blago bude u šumi hranio, a
ne na jaslama polja svojih, dotle naše šume niti gospodarstvo
zeleniti se neće".


Spomenuti taksator dalje opisuje loše stanje lugarske
službe s velikim revirima, nestručno osoblje, slabe
plaće, te nisko obrazovanje i moral osoblja. Uz sve nedaće
posebno ističe potrebu za prosvjećivanjem pučanstva
na uzgoju, zaštiti i čuvanju šuma.


Imovne općine iscrpile su svoju moć, čime su prestale
udovoljavati svim obvezama.


Zastupstvo imovnih općina 1941. godine donosi
odluku o ukidanju Imovnih općina, koje postaju vlasništvo
države.


Konačno 17. 5. 1945. god. Sabor NR Hrvatske Zakonom
proglašava šume Imovnih općina općenarodnim
dobrom, čime je prestala s radom otočka imovna općina.


Iz obimnih tablica statističkog opisa, u prilogu je
obavljen izbor podataka u izvornom ili skraćenom obliku
kako slijedi:


Prilog "A" - Razdieljenje posjeda imovne obćine na
šumarije, te uređajne razrede s naznakom površine,
drvne gromade i razmjera dobnih razredah


Prilog "B" - Prihod od doznaka uz podpunu cienu
od osnutka imovne obćine, mjeseca studena godine
1879. do konca godine 1895.


Prilog "C" - Prihod od doznaka uz sniženu cienu od
osnutka imovne obćine, mjeseca studena godine 1879.
do konca godine 1895.


Prilog "D" - Prihod od dražbenih zapisnicih od godine
1880. do konca godine 1895.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 51     <-- 51 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski liši br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547
ma. Nekontroliranim sječama i brstom koza i stoke
mnoge visoke šume pretvorene su u šikare. U budućem
gospodarenju treba uložiti mnogo truda i sredstava
kako bi se spriječilo propadanje šuma. Zbog toga treba
zabraniti nekontrolirane štete i uzgoj koza, te pošumiti
goleti. Kako bi namirili svoja prava na ogrijevnom drvetu,
pravoužitniei će iskorištavati ostatke u sječinama.


Uvođenje strogih mjera čuvanja šuma često ne daje
rezultata, jer krajišnici smatraju šumu božjim darom i
jedinim izvorom prihoda. U blizini naselja često se nema
što sjeći, dok je prijevoz zapregama iz daljnjih šuma
bio vrlo skup.


Sa šumama se u budućnosti mora gospodariti trajno
iracionalno, jer će tako biti najviše koristi.


b) Razlozi na kojih se osniva uređenje
šumskog gospodarstva


Ako razmotrimo naprijed opisane gospodarstvene
značajke i svrhu gospodarenja vidjet ćemo da se uređenje
šumskog gospodarstva u budućnosti mora prilagoditi
stanišnim prilikama, u pogledu izbora vrste drveća,
načina uzgoja i ophodnje. Uspijeh vegetacije ovisan je
od dobrote tla i podneblja. Zbog toga treba dati prioritet
vrstama koje ovdje dolaze prirodno, kao što su: bukva,
jela, smreka, hrast kitnjak i bor.


Čiste sastojine čini bukva i manjim dijelom ostale
vrste, koje treba pretvoriti u mješovite s jelom i smrekom.
To će se postići gospodarenjem visokog uzgoja,
ophodnjom od 120 godina, te izjadnačavenjem tekućeg
i poprečnog prirasta. Glede stojbinskih prilika prebornom
sječom moguće je osigurati potrajnost prihoda
zbog sređivanja abnormalnog stanja. U tu svrhu razdijeljena
je 120 godišnja ophodnja u 3 gospodarska razdoblja
po 40 godina.


c) Procjena prihoda i postavlanje
gospodarstvenih osnovah


Za procjenu prihoda od drveta služili su podaci iz Segregacijskog
elaborata i nove izmjere 1885. godine. Kod
revizije bilo je poteškoća jer šume nisu bile omeđene.


Potrajnost prihoda u šumama ustanovljena je po
Hundeshagenu. Prema procjeni 1885. godine, ukupni
godišnji prihod na drvu iznosio je: 34.258 m3 građevnog
i 166.671 prmogrijeva.


Ako od toga odbijemo pravoužitnike, ostaje višak
za prodaju 27.789 m3 građevnog i 34.213 prm ogrijeva,
koji se prodavao u Senju i Sv. Jurju.


Od toga viška živjela je imovna općina.
U prilogu "C" prikazanje prihod od doznaka za razdoblje
1879- 1895. godina uz sniženu cijenu za četinjače
18.357,53 forinti, te listače 2.871,78 forinti.
U prilogu "D" prikazanje prihod od dražbenih zapisnika
za razdoblje 1880 - 1895. godine u iznosu od
81.558,51 forinti.
Prilikom izrade osnove gospodarenja za prvo razdoblje
od 40 god. (1886 - 1925) ustanovljen je za svaki
uređajni razred red za sječu. Red za sječu dolazio je najprije
u najstarijim uređajnim razredima. Bilo je slučajeva
kad najstariji dobni razred nije mogao pokriti etat za
40 godina za trajanja 1 gospodarskog razdoblja, pa se
manjak podmirivao u srednjedobnim razredima. Višak
etata najstarijeg dobnog razreda čuvao se za II razdoblje,
dok se pomladak nije podigao, najstariji dobni razred
nije se mogao sjeći.


VII. POSEBNI OPIS SUMAH I ODNOŠAJA DOBNIH RAZREDA
Iz svega stoje do sada opisano i priloženo, stručnjaci
će lako vidjeti stanje gospodarstva i šuma.


Šume ove imovne općine procijenjene su na
14,230.731 forintu. Ogromne drvne zalihe mrtvi su kapital
zbog pomanjkanja puteva i željeznice, pa zbog toga
kod diobe nisu ni imale nikakvu vrijednost. Sume u


blizini bilo je lakše unovčiti, dok su neotvorene šume
propadale. Jedino izgradnja prometnica može povećati
prihod ove općine. Njezini troškovi sve su veći, a financijska
moć sve manja.


Opis šuma i dobnih razreda danje u prilogu "A".


VIII. ODNOŠAJI POVRŠINE NASPRAM CIELOM PODRUČJU IMOVNE OBCINE,
PUČANSTVO I STANJE BLAGA
Kao što je već navedeno ukupna površina šuma i
šumskih zemljišta iznosi 79.357 ha, te 44.091 ha nekultiviranih
i slabo kultiviranih pašnjaka. Ako od ukupnog
broja stanovnika odbijemo pravoužitnike, tada 0,58 ha
pašnjaka, dolazi po stanovniku odnosno 0,86 ha ispasišta
u šumi, nakon odbitka neplodnog tla i branjevina.
Kada bi se općinski pašnjaci samo malo kultivirali mogli


bi preko ljeta prehraniti cjelokupnu stoku. Naime, u tom
razdoblju konji i volovi ionako pretežno rade u šumi, pa
jedino ovce koriste pašnjake. U proljeće i jesen, kada nema
usjeva, stoka se obično zadržava u polju.


Na poboljšanju prilika vlasti bi mogle puno učiniti u
koliko bi poticale i financirale radove na melioraciji
pašnjaka.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA
Šumarski lisl br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547
Na drugim čistinama sadila se smreka, ariš, jasen i
pitomi kesten.


Osim toga njeguju se od koza uništene šume, koje se
nakon toga bujno obnavljaju. Branjevine je pak teško
održavati, ali je vidljiv rezultat i napredak.


D. Trgovina i šumska ciena
Trgovina drvetom bila je vezana za nekoliko tvrtki
iz Senja, Sv. Jurja i Karlobaga. U tim izvoznim lukama
bila su izgrađena stovarišta za smještaj drvcta.


Zbog velikih udaljenosti do mora, cijene drveta su
bile razvrstane u razrede, a prijevoz se uglavnom odvijao
sa zapregom.


Prosječna cijena za 1 m3 tehničkog drva jele i smreke
iznosila je 3 forinte, bukve 2,5 forinti, hrasta kitnjaka
5 forinti i javora 4 forinte.


Prostorni metar bukovog ogrijeva prodavao se po cijeni
0,60 do 1,2 forinte. Osim toga prodavala se i rezana
grada. Drvo se prerađivalo u velikim količinama u klade,
grede, vratila, vesla, jarbole, duge, šimlu, daske i letve.


Na području otočke imovne općine radila je samo
jedna parna pilana u Štirovači u vlasništvu kraljevskog
šumskog erara. Na ovom području radile su 32 vodene
pile na rijeci Gackoj i jedna ciglana.


Kućni obrt bio je razvijen, a izrađivalo se razno suđe,
posuđe, stolarija i slično. Zaposleno pučanstvo na
preradi i obrtu uspješno je obavljalo sve poslove.


E. Upravno i čuvarsko osoblje
Sumama otočke imovne općine upravljao je Gospodarstveni
ured u Otočcu, kojemu je bilo podređeno 6
šumarija sa 30 lugara, 30 podlugara i 10 lugarskih pomoćnika.


Gospodarsvenim uredom upravlja nadšumar, a u
njegovom sastavu bio je procjenitelj, protustavnik i


pristav ili vježbenik. U šumarijama su postavljeni ispitani
šumari, pristav i vježbenici.


Šumarije su udaljene od gospodarskog ureda: I Otočac
0 km, II Perušić 33 km, III Sinac 10 km, IVKorenica
54 km, V Krasno 21 km, VI Zavalje 67 km.


Šumarije Krasno i Zavalje osnovane su 1889. godine.
Upravno i čuvarsko osoblje bilo je nedostatno i ograničeno
financijskim mogućnostima imovne općine.
U prilogu "F" iskazana su primanja službenika i činovnika.


F. Šumsko redarstvo
Šumsko redarstvo na području otočke imovne općine
nije bilo kompletirano zbog pomanjkanja financijskih
sredstava. Njihov najvažniji posao bio je na čuvanju
i zaštiti šuma. Najveći neprijatelj šumi bio je čovjek,
koji je počinio velike šumske štete i krade drveta.
Bilo je puno nesporazuma oko uzurpacija, jer šume
nisu bile omeđene, a krajišnici obično grade kuće i stanove
u šumi i oko šume. Velike štete čini stoka u čemu
se posebice ističe koza. Osim toga prisutne su velike
štete od elementarnih nepogoda te požara i štetnika.


Svi ti problemi padali su na leđa šumskog redarstva.


Narod je bio na niskom stupnju razvoja, te šumu smatra
Božjim darom. Šuma se prirodno uzgaja, zalijeva,
raste po danu i po noći pa je zbog toga vječna. Iz takvog
shvaćanja proističu i postupci naroda prema šumi.


U prilogu "G" iskazane su uplaćene i odrađene šumske
štete za razdoblje 1882 - 1895. godine, kada je uplaćeno
90.967 forinti, odnosno odrađeno 45.346 forinti.


U prilogu "H" iskazan je broj i vrijednost šumskokvarnih
prijava od 1879- 1895. godine po šumarijama.


Rim. br. Šumarija Broj šumsko-kvarnih prijava komada
I. OTOČAC 50.834
II. PERUSIC 45.341
III. SINAC 45.226
IV. KORENICA 41.566
V. KRASNO 14.830
VI. ZAVALJE 13.428
Svega: 211.225
VI. BUDUĆE GOSPODARENJE


Vrijednost prijava forinti
73.574,31
75.725,05
73.031,45
71.682,36
22.178,72
18.324,48
334.536,37


a) Svrha gospodarenja
gurati čim veće prihode radi podmirenja preostalih troškova
poslovanja.


Glavna zadaća gospodarenja šumama Otočke imovne
općine je potpuno osigurati prava pravoužitnika. Pomanjkanje izvoznih puteva, kao i blizina naselja
Osim toga, unovčenjem preostale drvne mase treba osikrajišnika
te česte sječe, prouzročile su degradaciju šu




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 49     <-- 49 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA
nija prelazi u Zastupstvo imovne općine. Tako je u bivšem
otočkom okružju nastala Otočka imovna općina.


Autonomija imovne općine je u zastupstvu, koje se
sastoji od određenog broja zastupnika mjesnih općina.
Zastupstvo se biralo tako da su mjesne općine preko


3.000 stanovnika birale 2 zastupnika, a preko 7.000 stanovnika
3 zastupnika u trajanju od 3 godine.
Vrhovni nadzor nad imovnom općinom imala je država,
odnosno Krajiška šumska uprava u Zagrebu putem
povjerenika.


Odbor zastupstva vodio je brigu o ustroju Gospodarstvenog
ureda, te o postavljanju osoblja za upravu i
nadzor. Tako je 1879. god. ustrojen Gospodarsveni
ured Otočke imovne općine sa sjedištem u Otočcu.
Uvjeti za imenovanje osoblja i činovnika bili isti kao i
za imenovanje zemaljske vlade.


Zakonom 1881 .godine propisana je raspodjela dobiti
nakon podmirenja pravoužitnika.


Osnovana je mirovinska zaklada u koju seje uplaćivalo
10 % čistih sveukupnih plaća. Uplata je prestala
kada su kamate zaklade mogle podmiriti mirovinske


obveze.
Šumarija Proizvodna Čistine i
površina neplodno k.j.
I. OTOČAC 21.207,73 871,13
II. PERUSIC 24.331,26 1.315,02
III. SINAC 17.990,31 1.014,71
IV. KORENICA 20.060,75 2.470,84
V. KRASNO 20.901,24 2.978,59
VI. ZAVALJE 23.456,10 1.302,78
Sveukupno k.j. 127.947,39 9.953,07
ha 73.629,15 5.727,64


Na temelju naputka "B" i Zakona 1881. godine izvršena
je nova procjena drvnih zaliha otočke imovne općine
od 8,970.057 m\


Prema prilogu "A" i "J" dati su podaci po šumarijama.
Utvrđeni su srezovi i uredajni razredi, razmjer
dobnih razreda, površina, drvna zaliha i godišnji sječni
prihod. Prema prilogu "A" utvrđeno je 608.301 m3
drvne zalihe mladog drveća do 40 godina, 1,921.930 m3
srednjeg drveća 40 - 80 godina, te starog 6,439.826 m´
preko 80 godina.


Ovolika drvna zaliha osigurala je budućnost otočkoj
imovnoj općini.
U navedenoj tablici prikazani su glavni uredajni podaci
po šumarijama.


C Komunikacije, prihod od drva i
njegovanje šuma


Iskorištavanje drvnih zaliha najstarijeg dobnog razreda
ovisno je od gustoće prometnica i željeznice. Prihod
od šume pak ovisi o cestama, blizini mora i trgo


Šumarski liši br. 9- lü. CXXIV (2000). 533-547


Navedenom zakonu dodani su naputci:
a) Za uređenje i uživanje šuma imovne općine
b) Za procjenu i uređenje šuma potrajnog gospodarenja
c) O službovanju i djelovanju organa nadzora, kraljev


skog povjerenika, zastupstva, gospodarskog odbora
i predsjednika; djelokrugu i dužnostima upravitelja,
protustavnika gospodarskog ureda, te podčinjeih šumara
i lugara.


Zakoni 1871. 1873. i 1881. godine nisu od svih krajiških
imovnih općina stvorili jednu instituciju, niti uredili
status i jednaka prava osoblja i činovnika imovnih
općina. Također nije bila uređena jednaka mirovinska
zaklada umirovljenika za sve općine.


Kako navodi Šandor Pere, djelovanje otočke imovne
općine bilo je uspješno, te postoji nada da će i druge
imovne općine također rješiti svoje poslovanje na zadovoljavajući
način.


B. Sadanje stanje zaliha i dobnih razredah
Gospodarenje šumama ove imovne općine sve do
1885. godine temeljilo se na podacima iz segregacij


skog elaborata.
Ukupno Ukupna
drvna zaliha
Godišnji
sječivi prihod m3
22.078,86 1,311.398 23.690
25.646,28 1,040.257 18.103
19.005,02 1,263.060 22.362
22.531,59 1,531.617 27.198
23.879,83 1,457.544 26.328
24.758,88 2,048.181 42.210
137.900,46 8,970.057 159.971
79.356,79


vačkih središta, kao što su Senj i Sv.Juraj.
Prihodi od drveta mogli su se realizirati tek nakon
podmirenja pravoužitnika, koji godišnje troše 132.485
prm ogrije va.
Glavni prihod od drveta svake godine je sve manji,
sporedni prihodi su neznatni, što uzrokuje teškoće u poslovanju.
Njega šuma uspješno se obavlja prebornom sječom
najstarijeg razreda. Takav način prirodne obnove treba i
dalje prakticirati, dok umjetnu pripomoć treba koristiti
samo u slučaju elementarnih nepogoda. Pošumljavanje
dolazi u obzir samo na čistinama i goletima. Količina
utrošenih sredstava u njegu šuma, pošumljavanje i izgradnju
šumskih puteva iskazana je u prilogu "E". Tako
je do 1895. godine utrošeno na kulture 27.661,19 forinti,
te na šumske puteve 29.809,96 forinti.
Kod podizanja kultura najviše se utrošilo u "Laudonov
gaj" zbog vezanja živog pijeska. Pritom se najviše
sadio crni i obični bor te crna topola.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 48     <-- 48 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski lisl br. 9 10, CXXIV (2000). 533-547
Posjed sačinjavaju na istoku i sjeveroistoku gore Posjed otočke imovne općine na temelju segrega-
Plješivica i Mala Kapela, a na zapadu i jugozapadu gora cionalnog elaborata iz 1879. godine obuhvaćao je sljeVelebit.
Nagib terena se kreće od 5" do i 45°. deću površinu:


Šume Čistine


k.J. 127.947,39 8.098,33
ha 73.521,27 4.660,30
U svom sastavu posjed otočke imovne općine imao
je 58 mjesnih općina ukupne površine 472.024,90 k.j.
ili 271.633,43 ha. To bivše otočko okružje na sjeveru


Neproduktivno


1.854,74


1.067,34


Ukupno
137.900,46
79.356,79


graniči s Ogulinskim okružjem, na istoku s Bosnom,
jugu i jugoistoku s Ličkim okružjem, dok se na zapadu i
jugozapadu proteže do Jadranskog mora.


II. TLO I PODNEBLJE
Gorje u posjedu ove Imovne općine sastavljeno je iz
kredne formacije (vapnenci, dolomiti, lapor, pješčenjaci
i razni konglomerati). Glinena tla prekrivena su slojem
humusa različite debljine. To su krški predjeli gdje kiše
obilno padaju u ožujku i travnju, te u listopadu i studenom.
Proljeća su kratka, jesen traje samo dva mjeseca,
dok su zime duge i do 5 mjeseci, sa sniježnim pokriva


čem od 1 do 2 m. Srednja godišnja temperatura iznosi
9,2° C, s maksimumom u srpnju, a studeni u siječnju.


Podneblje je kontinentalno do primorsko, vjetrovi
su bura i jugo, koji ponekad ruše krovove.


Tlo i podneblje je nepovoljno za rast šume. Kasni
proljetni mrazevi, te rani ujesen su učestali, kao i ljetni
suneožar koji nepovoljno utječe na bilje.


III. NALAZECE SE VRSTI ŠUMSKOG DRVEĆA
Glavne vrste šumskog drveća su: bukva (F. sylvatica),
jela {A. pectinata), smreka (P. excelsa), hrast kitnjak
(Q. sessiliflord) i druge vrste.


Sume su čiste i mješovite sastojine. Čistih bukovih
šuma i drugih bjelogorica ima 105.513,73 k.j. (ili
60.718,95 ha), crnogorica 25.540 k.j. (ili 14.697,36 ha)
i hrasta kitnjaka 6.837 k.j. (ili 3.934,44 ha).


Na dobroj stojbini bukva raste 120 do 150 godina, a
može biti zdrava i do 200 godina na vapnenoj podlozi.
Jela svojom visinom nadmašuje bukvu, pa je treba pomagati
jer je potisnuta prekomjernim sječama. Hrast kitnjak
zauzima manje površine, a odlikuje se trajnim drvetom.
Smreka ne zaostaje za jelom i često je nadkriljuje.


Osim ovih glavnih vrsta prirodno dolazi crni bor (P.
nigra i obični bor (P. sylvestris) koji čine autoktone sastojine
na manjim površinama, bijeli javor (A. pseudoplatanus)
dolazi pomiješan s bukvom i jelom, zatim
obični grab (C. betulus), brijest {U. carpinifolia), obični
jasen (F. excelsior), brekinja (S. torminalis), mukinja
(S. aria) i druge vrste.


Od grmova najčešća je obična lijeska (C. avellana),
klen {A. carpinifolia), svib (C. sanguined), dren (C.
mas), trušljika (C. oxiacanta), crni trn (P. spinosa), bazga
(S. nigra), tisa (T. baceata), divlja kruška (P. communis),
ruj (R. cotinus) i dr.


IV ODNOSAJI VLASNIŠTVA


Prema zakonu iz 1879. šume su u posjedu i vlasništvu
otočke imovne općine, a prema Zakonu iz 1860.
godine ostala su sva prava pravoužitnika i to:


a) Pravo na građevno i ogrijevno drvo svih mjesnih,
crkvenih i školskih općina
b) Pravo na građevno drvo svih krajiških zadruga,
pašu, žirenje, nastor i dr.
Pravoužitnicima su priznata sva prava po Zakonu iz
1873. godine i nadopunom Zakona iz 1881. godine na


šumu i njene proizvode, uz poštivanje naputka o potrajnom
gospodarenju iz 1852. godine.


Strah o ograničenju prava pravoužitnika nije bio
opravdan, jer je kod diobe otočka imovna općina prošla
puno bolje nego lička imovna općina.


Racionalno gospodarenje šumama bilo je uspostavljeno
u otočkoj imovnoj općini, jer se je tako trajnim
užitkom moglo udovoljiti svim ovlaštenicima.


V. DOSADAŠNJE GOSPODARENJE I SADANJE STANJE
A. Organizacija gospodarenja zakonu o vlasništvu iz 1871. godine sve mjesne općine
Zakonom iz 1873. godine uređena je uprava i gos(
58) u okružju moraju sačinjavati jednu samostalnu cjepodarenje
šumama krajiških imovnih općina. Prema linu Imovnu općinu, dok djelokrug nekadašnjih pukov




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 47     <-- 47 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547
Slika 1. Časnici Otočke pukovnije "Ban J. Jelačić" 1894. godine, na čijem području je djelovala otočka imovna općina. Iznad br. 18 drugi
časnik je otac inženjera šumarstva Karla Mirtha iz Otočca. Njegov sin Karlo emigrirao je neposredno nakon II. svjetskog rata. Bio
je glavni urednik Croatia Pressa u New Yorku. Slika se nalazi u njegovoj rodnoj kući u Otočcu, Vatrogasna br. I.


(Foto: M. Vukelić)


J) Pregledni iskaz o proizvodnoj i ukupnoj površini
pojedinih uređajnih razredah, njihovoj ukupnoj
drvnoj zalihi, te godišnjem sječnom prihodu


K) Iskaz pučanstva i površine obćinskih pašnjaka
otočkog okružja
L) Iskaz o množini gospodarskih životinja otočkog
okružja
M) Iskaz o dužnosti i uplati šumskih šteta za vrieme
od godine 1879. do knea 1894. godine


N) Inventar otočke imovne obćine osim šumah
procjenjenih kod diobe na vriednost od
14,230.731,73 forinta.


U tekstu će se detaljnije prikazati statistički opis Slika 2. Zgrada bivšeg Gospodarskog ureda otočke imovne općine
u Otočcu. U istoj je sada Srednjoškolski centar.


uprave i gospodarenja šumama otočke imovne općine


(Foto: IVI. Vukelić)


za razdoblje od 16 godina (1879-1895. god.) prema
rasporedu u originalu kako slijedi.


I. POLOŽAJ I VELIČINA
Šumski posjed otočke imovne općine prostire se na 32" 36´ i 33" 42´ istočne duljine. To je područje krša i
području bivše carske i kraljevske krajiške otočke pu- kraških formacija, s puno gorskih kosa, izoliranih glakovnije,
između 44° 32´ i 44° 57´ sjeverne širine, a vica, ponikava, dolaca, pećina, ponora i ravnica.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 46     <-- 46 -->        PDF

M. Vukclić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA
Prema Zakonu o imovnim općinama 1873. godine2),
određena su načela djelovanja i gospodarenja šumama.
Šume imovnih općina bile su pod nadzorom javnih vlasti
i povjerenika.


Imovnu općinu kao vrhovno tijelo postavlja skupština
zastupstva, gospodarski i revizorski odbor, te gospodarstveni
ured sa svojim tijelima i šumarijama. Zastupstvo
imovne općine biraju mjesne općine za vrijeme od
tri godine. Na svakih 5.000 žitelja bira se jedan zastupnik,
a preko 5.000 dva zastupnika. Skupština zastupstva
donosila je ujesen proračun, a u proljeće završni
račun, kao i odluke o osnovnim sredstvima, investicijama,
zajmovima i ostalo. Gospodarski odbor s predsjednikom
i četiri člana pravni je zastupnik, koji provodi
odluke zastupstva. Gospodarstveni ured kao stručni šumarski
organ upravlja šumama na osnovi proračuna,
važećih propisa, zakona i odluka. Za svoj rad odgovoran
je gospodarskom odboru.


Šumarski list br. 9-10, CXXIV (2000), 533-547


Prava imovnih općina i pravoužitnika propisana su
Zakonom iz 1881. godine3) i pratećim naputcima A, B,


C. Na taj načinje uređeno i propisano poslovanje, organizacija,
revizija gospodarskih osnova s načinom gospodarenja
i realizacijom etata na principu potrajnosti
prebornog gospodarenja i drugo.
Ipak imovne općine u Vojnoj krajini pod civilnom
upravom imale su svoje značenje u kulturnom i gospodarskom
smislu i odigrale su značajnu ulogu.


U kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca došlo je do podržavljenja
imovnih općina s izvjesnom autonomijom,
ali je plaćanje zaposlenih ostalo na teret imovne općine.


Financijski položaj imovnih općina stalno se pogoršavao
zbog velikih opterećenja od pravoužitnika, pa
Hrvatski sabor 1941. godine donosi odluku o njihovom
ukidanju.


OTOČKA IMOVNA OPĆINA


Šumarstvo Otočke imovne općine detaljno je opisao
njen upravitelj, nadšumar Šandor Pere u svom
"Statističkom opisu" uprave i gospodarenja šumah od
njenog postanka 1879. do 1895. godine4)


Opis u originalu sadrži:


I Položaj i veličinu
II Tlo i podneblje
III Nalazeće vrste drveća


IV Odnošaji vlasništva


V Dosadanje gospodarenje i sadanje stanje
a) Organizacija gospodarenja
b) Sadanje stanje zaliha i dobnih razredah
c) Komunikacije, prihod na drvu i njegovanju šu


ma
d) Trgovina šumska i ciena sirovinah
e) Upravno i čuvarsko osoblje
f) Šumsko redarstvo


VI Buduće gospodarenje
a) Svrha gospodarenja
b) Razlozi na kojih se osniva uredjenje šumskog
gospodarstva
c) Procjena prihoda i postavljanje gospodarstvenih
osnovah


VII Posebni opis šumah i odnošaja dobnih razredah
VIII Odnošaji površine šumah napram cielom
području imovne obćine, pučanstvo i stanje blaga


IX Događaji koji štetno djeluju u šumskom gospodarstvu
X Lovstvo, voćarstvo i ugljenarstvo


Osim opisnog dijela opis sadrži i više tabelarnih priloga
i to: ,


A) Razdielenje posjeda imovne obćine na šumarije,
te uređajne razrede sa naznakom površine, drvne
gromade i razmjera dobnih razreda


B) Prihod od doznaka uz potpunu cienu od osnutka
imovne obćine, mjeseca studena godine 1879. do
konca godine 1895.


C) Prihod od doznaka uz sniženu cienu od osnutka
imovne općine, mjeseca studena godine 1879. do
konca godine 1895.


D) Prihod na dražbenih zapisnicih od godine 1880.
do konca 1895.
E) Izdatak na kulture i šumske puteve od godine
1882. do konca godine 1895.
F) Iskaz o plaći i inih berivih činovnika i službenika
otočke imovne općine
G) Iskaz o vrhu uplaćenih i odradjenih šumskih šteta
od godine 1882. do konca godine 1895.
H) Iskaz o broju i vriednosti šumsko-kvarnih prijava
od godine 1879. do konca godine 1895.
I) Stanje mirovinske zaklade lugara otočke imovne
općine koncem 1895. godine


:) (Goglia , A. 1917. Uredovna zbirka šumarskih propisa, Zakon od 15. VI 1873. o imovnim obćinama u Hrvatsko-Slavonskoj vojnoj krajini,
Zagreb)
´) (Goglia, A. 1917. Uredovna zbirka šumarskih propisa, Zakon od 11. VII. 1881., kojim se razjašnjuju, odnosno preinačuju neke ustanove,
Zakon od 15. VI. 1873. godine) i
4) Ovaj detaljni opis otočke imovne općine sačuvan je u Šumariji Otočac, njega je slučajno pronašao i sačuvao autor ovoga članka za svog
službovanja u Šumariji Otočac. Danas je pohranjen u arhivi navedene Šumarije.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 45     <-- 45 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski list br. 9 10. CXXIV (2000), 533-547
Karlovački i Varaždinski generalat 1787. godine
ujedinjuju se u kantonsku upravu sa sjedištem u Zagrebu,
kada se donose novi propisi o šumskom redu s napucima
za krajiške šume.


Nakon Franzonija u Vojnoj krajini sljedećih sto godina
nije bilo značajnog pomaka niti napretka u donošenju
propisa o gospodarenju šumama, osim što su vršene
invertarizacije šuma i reambulacije.


Novi premjer šuma otočke i ličke pukovnije počeo
je 1808. godine, koji je zbog Napoleonovih ratova završio
1820. godine. Lika je bila pod francuskom upravom
od 1809. do 1813. godine.


Burne 1848. godine ukinut je feudalni sustav, a
1850. godine donosi se temeljni krajiški zakon, po
kome krajišnici postaju vlasnici zemlje koju su do tada
uživali. Tada su ukinute besplatne tlake i rabote, ali je
ostala besplatna vojna obveza. Sume su ostale carsko
dobro, uz pravo besplatnog korištenja za potrebe krajišnika,
čija su prava zakonom zabranjena. Seoski pašnjaci
i šumarci postaju vlasništvo mjesnih zajednica
kao najnižih upravnih jedinica pod nazivom "Zemljišne
zajednice".


U Vojnoj krajini 1860. godine uveden je austrijski
"Opći šumski zakon", koji je sadržavao sve propise: o
gospodarenju šumama, korištenju šumskih proizvoda,
zaštiti šuma i organizaciji šumarske službe. Isti zakon u
civilnoj Hrvatskoj donesen je 1858. godine.


Slabljenjem i nestankom moći Osmanlijskog carstva
Vojna krajina gubi svoje značenje kao institucija,
te dolazi do promjena i reorganizacije. U tu svrhu vojno


zapovjedništvo u Zagrebu osniva "Samostalni odsjek
za šumarstvo", koje sa postojećim šumskim upravama
kod krajiških pukovnija (Otočac, Gospić, Ogulin) obavlja
pripreme razgraničenja šuma zbog razvojačenja
Vojne krajine i uvođenja civilnih vlasti.


Po uredbi cara Franje Josipa 1871. godine krajiške
šume su podijeljene na "Državne" i "Imovnih općina".
Iste godine osnovana je Krajiška šumska uprava u Zagrebu
za Državne šume sa šumarskim uredima u Vinkovcima
i Otočcu. Otočki šumski ured 1907. godine
preseljenje u Sušak.


Kraljevski šumski ured u Otočcu za "Državne šume"
ima u sastavu devet šumarija i to: Otočac, Krasno,
Kosinj, Škare, Plitvički Ljeskovac, Gospić, Karlobag,
Donji Lapac i Sveti Rok.


Gospodarstveni ured ličke imovne općine nije nikada
osnovan, a bile su mu dodijeljene šumarije: Gospić,
Karlobag, Sv.Rok i Donji Lapac.


Patronat nad ličkom imovnom općinom bio je u nadležnosti
otočke imovne općine.


Pruskim ratom stvorena je Austro-ugarska država.
Austro-ugarskom nagodbom 1868. godine Hrvatskoj
su priznata ograničena prava i autonomija u državnoj
upravi, sudstvu, školstvu, crkvi s upotrebom hrvatskog
jezika. Spomenutom nagodbom Hrvatska međutim nije
dobila financijsku samostalnost, Mađari se postavljaju
na rukovodeća mjesta, a u uredima se koristi mađarski
jezik. Tako je mađarski stručnjak nadšumar Sandor
Pere 1879. godine postavljen za upravitelja gospodarstvenog
ureda otočke imovne općine.


OSNIVANJE IMOVNIH OPĆINA


Razvojačenjem Vojne krajine 1871. do 1873. god. i
uređenjem civilne vlasti u Hrvatskoj dolazi do reorganizacije
u šumarstvu. Prema zakonu iz 1871. godine1)
krajišnici su mogli sva svoja prava ostvariti u šumama
imovnih općina, dok državne šume ostaju neopterećene.
Prema istom zakonu bivše državne šume podijeljene
su po vrijednosti na polovicu. Jedna polovica šuma
po vrijednosti dodijeljena je Imovnim općinama, a druga
polovica državnim šumama. Izlučena polovica šuma
po vrijednosti treba zadovoljiti potrebe pravoužitnika
u imovnim općinama, koji su ta prava imali u državnim
šumama bivših pukovnija.


Imovne općine bile su dužne:


podmiriti potrebe u gradnji mjesnih, crkvenih i
školskih općina


) (Goglia, A. 1917., Uredovna zbirka šumarskih propisa. Zakon od


8. VI. 1871. god. o otkupu šumskih služnosti u državnim šumama.
Zagreb)
podmiriti potrebe na ogrijevnom drvetu spomenutih


općina


podmiriti potrebe i sva prava krajišnika na građev


nom i ogrijevnom drvetu


U Hrvatskoj se Vojnoj krajini u bivšim pukonijama
osniva jedanaest imovnih općina i to: Otočka, Lička,
Ogulinska, Slunjska, Petrinjska, Glinska, Križevačka,
Đurđevačka, Gradiška, Brodska i Petrovaradinska, dok
se za državne šume osniva krajiška šumska uprava u Zagrebu,
sa šumarskim uredima u Vinkovicma i Otočcu.


Imovne općine bile su dužne osigurati prava krajišnika
bez obzira na vjeroispovijest, te prihode za podmirenje
troškova vlastite uprave u gospodarenju šumama.
Kod nekih općina bilo je teškoća, jer su diobenom
odlukom dobile loše šume, kao stoje to slučaj s ličkom
imovnom općinom.


Povećavanjem broja pravoužitnika imovne općine
raspolagale su s manjim sredstavima za poslovanje.
Izostala je intervencija države, što je još više pogoršalo
njihov težak položaj.




ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 44     <-- 44 -->        PDF

M. Vukelić: OTOČKA IMOVNA OPĆINA Šumarski liši br. 9 10. CXX1V (2000), 533-547
ćinama. Istovremeno su izdovjeni veliki sačuvani šumski
kompleksi u novu kategoriju državnih šuma.


U sklopu 11 imovnih općina, dvije (otočka i lička) se
nalaze na području Like. Stjecajem sretnih okolnosti i
brigom autora ovoga članka pronađen je izvorni tekst o
otočkoj imovnoj općini (Statistički opis uprave i gospodarenja
šumah 1879 - 1895. god.) u šumariji Otočac.
U tom opisu, lijepim krasopisom njegov autor Šandor
Pere, nadšumar, detaljno piše o geografskim, vegetacijskim,
uređajnim, imovinsko-pravnim i socijalnim aspektima,
te o tadašnjem i budućem gospodarenju. Otočka
imovna općina prostirala se na 79.357 ha šuma i
šumskih zemljišta, a od toga odnosi se na šume 73.629
ha (93 %), čistine 4.660 ha (6 %) i neplodno tlo 1.068 ha
( 1 %). Drvna zaliha iznosila je 8,970.057 m3 ( 122 mVha),
godišnji sječivi prihod 159.971 m3, te procijenjena vri


jednost šuma 14,230.732 forinti. Pravoužitnici godišnje
troše 91.415 m3 ili 132.485 prm, dok za ostale potrebe i
prodaju ostaje 68.556 m3. Lička imovna općina zauzimala
je ukupnu površinu od 55.511 ha, a od toga 50.670
ha šuma, te 4.841 ha pašnjaka i neplodnog tla. Drvna zaliha
iznosila je 6,222.524 m3 (123 mVha), a procijenjena
vrijednost 5,772.514 forinti.


Uz mnoge propuste za 62 godine ( 1879-1941 ) postojanja
otočke imovne općine, ipak je njezino djelovanje
bilo uspješno. Zbog neadekvatne primjene zakonskih
odredbi lička imovna općina nikada nije ni osnovana.


Detaljni statistički opis uprave i gospodarenja šumama
otočke imovne općine dopunjen s ostalom raspoloživom
dokumentacijom omogućio je potpuniji uvid u
do sada skromna saznanja o povijesti ličkog šumarstva.


ŠUMARSTVO LIKE DO RAZVOJAČENJA VOJNE KRAJINE


Vojna krajina sa svojim generalatima, pukovnijama
i mjesnim općinama nalazila se pod vrhovnim zapovjedništvom
Centralnog-kraljevskog-dvorskog ratnog vijeća
u Beču, tako i krajiško vojno šumarstvo i šume. U
vrijeme Vojne krajine u Lici nije bilo feudalnih posjeda
i šuma, jedino je područje šumarije Brinje bilo u posjedu
modruških knezova Frankopana. Nakon njihovog
pogubljenja u Bečkom Novom Mestu 1679. godine,
cijeli je posjed zajedno sa šumama postao vlasništvo
habsburškog dvora.


Krajišnici su uz vojne dužnosti imali pravo servituta
(služnosti) u tadašnjim državnim šumama. Dobivali su
besplatno građevno i ogrijevno drvo, pravo na pašu, žiropašu,
leženinu i druge šumske proizvode.


Krajiško stanovništvo bilo je na primitvnom stupnju
razvoja. Težili su posjedovati što više stoke, bez obzira
na njihovu kvalitetu. Tako su koze bile pogodne i
mnogobrojne i u velikoj su mjeri utjecale na devastaciju
šuma. To je bio jedan od razloga daje zapovjednik
karlovačkog generalata, barun von B e c k 1764. godine
izdao propis o šumskom redu pod nazivom Medjutimni
šumski red, a 1765. godine popratne instrukcije.


O spomenutome šumskom redu Kosović (1914)
piše: "To bi bio imati koliko je nama poznato prvi propis
o šumskom redu u povijesti Hrvatske". U samom
uvodu propisa napominje se da su šume karlovačkog
generalata u tako lošem stanju, da će graničari radi pomanjkanja
drveta morati napuštati svoja ognjišta, ako
šume ne budu brižnije čuvali. Šumski red također donosi
odredbe o sječi šume, organizaciji čuvarske službe,
zabrani loženja vatre u šumi, o uništenju koza, pošumljavanju
goleti i drugo.


U idućem uvodu Instrukcija piše: "Suma se lako sječe,
ali dugo treba da naraste, pustoši se i rasipa, s njom


se loše postupa, te se bojati da će se u buduće sasvim
izobličiti". F ran zoni kao stručni tvorac šumskog reda
bio je poznat po vrlo strogim mjerama zaštite i čuvanja
šuma, pa je između ostaloga u prvome redu protežirao
sanitarne sječe. Zabranio je sječu živo stojećih stabala
u carskim i seoskim šumama, ako nisu bile odobrene.
Ogrijev se izrađivao iz bolesnih stabala, preloma i
izvala. Također je zabranio nelegalnu trgovinu drvetom.
Građevno i ogrijevno drvo moglo se prodavati na
stovarištima. Glavna stovarišta bila su u Senju, Karlobagu
i Sv. Jurju.


Franzoni naređuje gradnju zatvorenih peći umjesto
ognjišta, a kozama je zabranjen pristup u šumu i blizinu
šuma. Dozvoljena je jedino paša rogate stoke. Loženje
vatre bilo je zabranjeno u šumi i blizini šume.
Za prekršitelje bile su propisane stroge kazne, kao i za
kradu drveta te oštećenje stabala i pomlatka.


Za provedbu šumskog reda u šumama, kao i za čuvanje
šuma bile su zadužene i odgovrne vojne vlasti po
pukovnijama i mjesnim općinama.


Može se zaključiti da su 1764. i 1765. godina bile
vrlo plodne što se tiče šumarskih propisa, inventarizacije
šuma, organizacije šumarstva, u čemu velike zasluge
pripadaju Weldmeisteru Franzoniju.


Nakon donošenja Medjutimnog šumskog reda i Instrukcija
u Karlovačkom generalatu, carica Marija Terezija
1769. godine izdaje Uredbu za civilnu Hrvatsku o
gospodarenju šumama na hrvatskom jeziku pod nazivom:
"O lugov dubrav i loz čuvanje i zadržavanje"
(Kesterčanek 1882). O toj Uredbi Kesterčanek kaže:
"Nije to samo prvi hrvatski šumski zakon, već i prva
na hrvatskom jeziku izdana Uredba o šumskom gospodarenju".