DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/2000 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Zelić. J.: PRILOG RASPRAVI O THORI.II RASTA, PRIRASTA 1 ODRŽIVOG RAZVOJA Šumarski list hr. 7-X.CXXIV (2000), 515-53 1 rasta nekog obilježja od drugog uvjeta (temperature, tlaka, koncentracije, katalizatora, elektromagnetizma i slično, ali opet do određenog stupnja, nakon kojeg se uspostavlja ravnotežno stanje. U društvenim sustavima s obilježjima gospodarenja živom i neživom prirodom odvijaju se slični procesi rasta i pada nekog obilježja, pojave u odnosu na drugu. Svi otvoreni živi sustavi su u interakciji s okolinom i žive sve dotle dok je sila rasta veća od sile otpora rastu. Proces traje do uspostavljanja ravnotežnog stanja, a potom samoregulacijom pomoću slobodne energije dobivene iz okloliša (entalpija) i feedback lukom nadvladava negativnu silu (entropija). Oscilacije prirasta određenog obilježja su pod utjecajem vanjskih sila te tijekom godina oscilira. Čovječanstvo, kao populacija ljudske vrste, svjesno i nesvjesno narušava samoregulaciju prirodnih sustava i nije daleko od spoznaje dosadašnjh trendova rasta i pada životnih uvjeta da u potpunosti ugrozi svoje postojanje na zemlji. Održivi razvoj ekonomije i okolišnih kapaciteta definiran je također graničnom točkom preko koje ne bi trebalo bez poslijedica prelaziti. Pokušaj utvrđivanja kvantitativnih veličina vezanih za bonitet rasta i razvoja dat ćemo u komparaciji sa do sada kvantificiranim pojavama u zakonitostma rasta i prirasta šumskih vrsta drveća i sastojina te nove paradigme šumarske ekonomike. Na temelju Levakovićeve funkcije rasta Kovaćić, je matematičkom metodom iteracije izračunao parametre za rast drveća u visinu i debljinu i na prethodnu sugestiju Levakovića pokušao numerički bonitirati šumske sastojine, no bonitet nije mogao utvrditi na temelju odnosa parametara, nego na usporedbi vrijednosti točaka infleksije tečajnog i kulminacije poprečnog prirasta. Svoje rezultate komparirao je s rezultatima drugih istraživača (K.lepac,Pranjić)i našao potvrdu o mogućnosti numeričkoh bonitiranja sastojina, no zbog nedovoljno reprezentativnih uzoraka istraživanog rasta i prirasta ostala je sumnja u relevantno numeričko bonitiranje sastojina. Bezak se u datoj funkciji rasta i prirasta oscilatornih gibanja priklanja Levakovićevoj hipotezi fiziološko dinamičkoj osnovi funkcije rasta. Uvodeći u formulu koeficijent elastičnosti sustava (co) i silu otpora (k), numerički analizira bonitet prirasta stabala u predominantnoj, dominantnoj, nuzgrednoj i podstojnoj etaži. No, njegov koeficijent elastičnosti, dobiven intuicijom kao "tajanstveni broj "7" uspoređen s koeficijentom otpora, daje približnu mogućnost bonitiranja sastojinske etažne strukture. Istražujući koeficijent unutarnjeg rasta (r), kao produkta sila rasta i otpora rastu, čije smo matematičko značenje ranije objasnili, vezujući ga uz modificirai oblik eksponencijalne funkcije rasta u linearni oblik jednadžbe s iterativnom metodom, došli smo do vlastitih hipoteza: 1. Numerička veličina koeficijenta unutarnjeg rasta (r) za žive otvorene sustave je: 1 < r < 4. 2. Za stabilni rast i razvoj promatranog obilježja numerička veličina koeficijenta unutarnjeg rastaje: 1< r < 2, 781... 3. Za veličinu koeficijenta unutarnjeg rasta, 2, 781... < r < 4, promatrano obilježje oscilira između dvije ili više simetričnih veličina u odnosu na stabilnu točku. 4. Bonitet promatranog obilježja je veći stoje koeficijent unutarnjeg rasta bliži 2,781..., I ^ r <—2, 781... 5. Ako je koeficijent unutarnjeg rasta za stabilne sustave bliži vrijednosti 2,781...kao nezavisne varijable, to će zavisna varijabla (bonitet promatranog obilježja biti veće vrijednosti. 6. Utvrđenom veličinom koeficijenta unutarnjeg rasta (r) može se bonitirati svako promatrano obilježje rasta. Nabrojane hipoteze testirali smo sa spomenutim funkcijama rasta šumskog drveća i sastojina te s fukcionalnom ovisnošću životnog standarda o potrošnji prirodnih resursa. Prevodeći slobodnu entalpiju u pojam Levakovićevu silu rasta (S,), Bezakovog koeficijenta elastičnosti (co) i koeficijenta unutarnjeg rasta (r), te entropiju, kao protivnu silu, u silu otpora rasta (S2), koeficijenta otpora rasta (k) i koeficijent unutarnjeg rasta (r), došli smo do zaključka da se područje odnosa između sila entalpije i sila entropije može kretati između (1:1), ispod kojeg slijedi proces entropije( umiranje), i odnosa (4:1), kao područje kaotičnih zbivanja (vidi slike). U Bezakovoj funkciji rasta, gdje je za koeficijent elastičnosti sustava (co), uzet "tajanstveni broj 7" dobiven intuicijom, postoji odstupanje od naših zaključaka. Tako npr za predominantno stablo u sastojini taj odnos sila iznosi: (4,118:1), a za potišteno, odumiruće stablo (0,667:1). Prema našem mišljenju nije dobro intuicijom pogođen koeficijent elastičnosti (co). Za srednje plošno (kodominantno stablo izračunat je odnos 1,44:1, dakle koeficijent unutarnjeg rasta r = 1,44. Za isto stablo dobije se koeficijent unutarnjeg rasta r = 2,3612, ako se podijeli zbroj parametra "a" sa zbrojem parametra "b", Ia/Eb = 2,3612. Analizom Levakovićevih parametara (a, b, c, d) i njegovom slutnjom da bi se odnosom a/b mogao iskazivati bonitet stojbine, došli smo do zaključka da se, primjenjujući izjednačene parametre za rast visina po metodi Kovačića za I - IV bonitet hrasta lužnjaka (VVimcnauer) i izjednačene parametre po metodi Segedija, a za bukvu I bonitet (Špiranec), područje sile rasta i otpora |